Vrag je odnio šalu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron najavio je odlazak na Novu Kaledoniju.
“Nova Kaledonija (francuski Nouvelle-Calédonie), otok i francuski prekomorski teritorij s posebnim statusom (od 1998) u jugozapadnome dijelu Tihog oceana”, tumači mrežno izdanje Hrvatske enciklopedije. Između Australije i Fidžija, dodajem, Novi Zeland je južno. Enciklopedija dalje piše da je od bijelaca na otok prvi došao James Cook 1774. godine te ga nazvao Nova Kaledonija.
U francuskom posjedu od 1853. “Od 1864. do 1896. na otok su upućivani kažnjenici, a protiv francuske uprave izbijali su ustanci 1858. i 1917. U II. svjetskom ratu Nova Kaledonija prišla je Slobodnoj Francuskoj, a 1946. postala je francuski prekomorski teritorij s ograničenom samoupravom. Autohtoni Kanaki (Melanezijci) dobili su glasačko pravo 1957. godine.”
“Francuska je u nedjelju (19. svibnja) pokrenula opsežnu operaciju provođenja zakona u južnopacifičkom arhipelagu Nove Kaledonije kako bi očistila cestu do zračne luke, nakon što je u neredima protiv izborne reforme poginulo šest osoba”, pišu agencije.
Pariz je izgubio utjecaj u mnogim bivšim francuskim kolonijama, nedavno u Maliju i Nigeru, i svakako želi zadržati ovaj važan posjed koji mu daje karakteristike globalne sile koja može projicirati moć daleko od obala Francuske. Suština sukoba svodi se na pitanje kolonijalizma, autohtono stanovništvo smatra da bi trebalo imati suverena prava odlučivati o temeljnim pitanjima bez da se u to miješaju stranci.
Nemiri su izbili zbog prijedloga zakona, koji su početkom mjeseca usvojili zastupnici u Parizu, koji će Francuzima i ostalim strancima koji žive u Novoj Kaledoniji najmanje 10 godina omogućiti glasovanje na pokrajinskim izborima. Potez je to za koji neki lokalni čelnici strahuju da će prigušiti glasove domorodačkog naroda Kanaka jer je stranaca više.
Nije samo politika, tu su nikal, kobalt...
Novinari Le Mondea pišu da su ti “stranci” zaslužni i za rastuću nejednakost jer je njihov životni standard viši od nego što ga uživaju Kanaki.
Nije ovo prvi put da su izbili nasilni prosvjedi, tako je bilo i sredinom 1980-ih godina nakon čega je Pariz nizom mjera uspio smiriti situaciju te provedbom referenduma osigurati da stanovništvo ne glasa za neovisnost.
Razlozi nisu samo političke naravi, Nova Kaledonija bogata je niklenom rudom, a ima i kobaltne rude. Obje su važne u sofisticiranoj tehnologiji i dostupnost tih metala je važna za autonomiju proizvodnje. Metali su nafta 21. stoljeća.