Vrijednost dolara je ovog tjedna pala na svjetskim tržištima jer inflacija u SAD-u popušta, pa se očekuje da će američka središnja banka ublažiti tempo povećanja kamatnih stopa. Američka je valuta oslabila 1,7 posto u odnosu na euro kojem je cijena porasla na 1,0830 dolara, gotovo najvišu razinu u devet mjeseci. Podršku euru daju najave da će Europska središnja banka (ESB) i dalje postupno podizati kamate da suzbije inflaciju, ali i podaci koji daju nadu da bi njemačko gospodarstvo, najveće u tom bloku, moglo izbjeći recesiju. Jačanje eura, piše Bloomberg, odražava val optimizma u pogledu europskih ekonomskih izgleda, s obzirom na niže cijene plina i ponovno otvaranje NR Kine, što se smatra blagodatima za trgovinu. Ekonomisti moćne banke Goldman Sachs više ne predviđaju recesiju u eurozoni za 2023. godinu.
Na globalna financijska tržišta pozitivno djeluje i nada ulagača da će se rast kineskoga gospodarstva uskoro ubrzati, s obzirom na to da tamošnje vlasti ubrzano popuštaju restriktivne covid-mjere. Tim više što je kineska središnja banka poručila da će pružiti financijsku podršku domaćoj potrošnji, ključnim investicijskim projektima i tržištu nekretnina.
"Lagano prizemljenje"
Inflacija u SAD-u usporila je i u prosincu, odražavajući blagi pad cijena goriva. Godišnja stopa inflacije spustila se u prosincu na 6,5 posto, najnižu razinu od listopada 2021. godine, izvijestilo je ministarstvo rada. U studenom je iznosila 7,1 posto, a u listopadu 7,7 posto. Na to je reagirala izvršna direktorica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristalina Georgieva izjavivši u četvrtak da je sve više dokaza da će SAD izbjeći recesiju ove godine te da će postići "lagano prizemljenje" privrede. Direktorica Georgieva je kazala novinarima da američko tržište rada ostaje otporno, a potražnja potrošača snažna unatoč podizanju kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija. "To daje neke argumente za očekivanje da će SAD izbjeći pad u recesiju. Ustvari, rekla bih da čak i ako bude u tehničkoj recesiji, ona će biti vrlo blaga", istaknula je gospođa Georgieva.
Pad inflacije pomognut je podizanjem ključnih kamatnih stopa, najoštrijim od 1980. godine te konačno ublaženim preprekama koje su blokirale opskrbne lance. Fed je prošle godine podigao referentnu kamatnu stopu za 4,25 postotnih bodova, s gotovo nule na 4,25 do 4,50 posto, najvišu razinu od kraja 2007. Na sjednici u prosincu predvidio je da će ih do kraja ove godine podići za još najmanje tri četvrtine postotnog boda. Kamatne stope podigla je i Europska središnja banka u prosincu: kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja iznosi 2,50%, za mogućnost posudbe na kraju dana 2,75%, a na novčani depozit 2,00%. Taj će se trend nastaviti. Čini to dobro SAD-i u EU, ali podizanje kamatnih stopa moglo bi zajmoprimce širom svijeta stajati 8,6 bilijuna dolara dodatnih troškova servisiranja duga u idućim godinama, a posljedice će trpjeti gospodarstvo, upozorio je u petak S&P Global.
Prijetnja dugu
"Veći troškovi kamata već opterećuju vlade i tvrtke s nižim kreditnim rejtingom i kućanstva s nižim prihodima", upozorava S&P Global u izvješću. Traženi prinosi na nove projekte u poslovnom sektoru rastu zajedno s troškovima duga, a taj će trend "prigušiti obujam poslovnih aktivnosti u budućnosti", dodao je S&P Global. "Da bi se ublažio rizik financijske krize, bit će možda nužno pronaći ravnotežu između potrošnje i štednje", sugeriraju.
Otprilike 65 posto dodatnih troškova servisiranja duga "nosit" će obveznice s fiksnom kamatnom stopom i krediti budući da se "s vremenom" refinanciraju, napominju u izvješću.