Okreće li Aleksandar Vučić definitivno leđa Europskoj uniji i bira Rusiju, koliko god to bilo ili izgledalo (barem sa strane) neracionalno i pogubno? I Moskva je posljednjih tjedana pojačala pritisak te poslala nekoliko intrigantnih i znakovitih poruka Beogradu - "Došlo je vrijeme odabira. Srbija će morati napraviti izbor" - jasno je odaslao poruku glavni kremaljski megafon Dmitrij Peskov, a prvi Putinov diplomat Sergej Lavrov pojačao je retoriku - Europska unija pokušava pretvoriti Srbiju u tampon-zonu prema Rusiji te, kako navodi režimska agencija TASS, "istaknuo je važnost proširenja suradnje između Organizacije Sporazuma o kolektivnoj sigurnosti (ODKB) i prijateljskih zemalja, posebno Srbije".
Podsjetimo, ODKB je ruski antizapadnjački vojni i politički savez, koji nazivaju "Putinov džepni NATO", a u koji su uključene neke od zemalja bivšeg SSSR-a, tako da je ovo jasna poruka o jačanju ne samo političkih nego i vojnih veza između Rusije i Srbije. Peskov navodi kako "Bruxelles antagonizira Srbiju protiv Rusije", a Lavrov opet dosoljava i kaže, kako prenosi TASS, tjera Srbiju na izravan sukob s Rusijom zbog Ukrajine, a po njemu je Srbija "na prvoj crti bojišnice, bori se za nacionalnu neovisnost i suočava se s izravnim zahtjevima bruxelleskih birokrata da zauzme antiruski stav ili čak da pošalje svoje trupe upravo u blok koji prijete formirati protiv naše zemlje", rekao je ruski ministar vanjskih poslova na sastanku Vijeća Parlamentarne skupštine ODKB-a, očito imajući u vidu "Koaliciju voljnih", koja je formirana "da se pomogne Ukrajini koja je izložena ruskoj agresiji".
"EU uvjetuje pristupanje Srbije prekidom odnosa s Rusijom", izjavio je Dmitrij Peskov. No, uvjeren je da će se "Beograd u tom pitanju voditi isključivo svojim nacionalnim interesima". Lavrov se početkom travnja telefonski čuo sa srpskim ministrom unutarnjih poslova Ivicom Dačićem, a ovih dana je u Beograd poslao svog zamjenika Aleksandra Gruška.
"Predsjednik Vučić više je puta izjavio da se neće pridružiti EU pod uvjetima koji su antiruski. Poštujemo taj stav. Ali također čujemo što govori Europa. Srbiji se govori da može nastaviti pregovore o pristupanju samo ako ispunite dva uvjeta: priznajte neovisnost Kosova - a to je dovoljno da shvatite antisrpsku prirodu Bruxellesa", kaže Lavrov i nastavlja: "I drugo, mora se pridržavati svih, bez iznimke, sankcija koje Europska unija nameće Rusiji. To je sve. Drugim riječima, pokušavaju Srbiju pretvoriti u neku vrstu tampon-zone protiv Rusije", naglasio je Lavrov. U Moskvi Vučića stalno upozoravaju na "dogovore" s nedavnog sastanka (u ožujku) koji je imao s Vladimirom Putinom. Iz ruskog Ministarstva gospodarskog razvoja objavili su da su u Beogradu 24. travnja Rusija i Srbija potpisale program gospodarske suradnje za razdoblje 2026.-2031., a Rusi su najavili daljnju rekonstrukciju srpskih željeznica u koju će se uključiti i kineske tvrtke.
Vučić, suočen s političkom krizom na rubu kaosa i nasilja u zemlji i stalnim antirežimskim prosvjedima te neizvjesnošću rezultata izbora, očito kalkulira i teško se odupire Putinovu sirenskom zovu. No, istovremeno, Vučić se peče na laganoj vatri jer mu je veleposlanik SAD-a pri NATO-u Matthew Whitaker poručio na svom X profilu da se Srbija treba suzdržati od, kako je napisao, "obrambene i sigurnosne suradnje s nepouzdanim partnerima", te da strateški pravac zemlje mora biti usklađen sa Zapadom. Rusija, očito, nastoji ponovno aktivirati pritisak na Vučića kako bi ostala "aktualna" na Balkanu, ali i preko Srbije destabilizirala ovu regiju i nastojala je onemogućiti u približavanju europskim integracijama.
Naime, Srbija se prvi put suočava s najavom blokade sredstava iz EU (radi se o za Srbiju značajnih 1,5 milijardi eura). Srbijanski mediji sve više šire antieuropsku histeriju, podrška ulasku u EU je na gotovo povijesno najnižoj razini od samo 38 posto, a skoro četvrtina građana - 23,9 posto - vjeruje da Srbija nikada neće postati članicom Unije. Provučićevski mediji već sada najavljuju da bi neke zemlje (najviše se upire prstom u Bugarsku i Hrvatsku, mada su tu ipak glavne neke vodeće zemlje EU poput Njemačke, Nizozemske i Danske) mogle blokirati otvaranje tzv. Klastera 3 i time praktički zamrznuti pregovarački proces. No, istodobno, treba reći da Vučiću na ruku ide i činjenica da ni njegovi oponenti - studenti i većina oporbe - ne "forsiraju" europsku agendu niti je "europski put" uopće tema sukobljavanja ili izbornih programa.
EU je naprosto potpuno u drugom planu, što Vučiću svakako olakšava posao, ali i jača ionako snažne i sve izraženije proruske, odnosno antieuropske snage, koje su dominantne na političkoj, javnoj i medijskoj sceni režima, no nisu nezanemarive ni među protuvučićevskim suparnicima i takmacima. Napomenimo da se Srbija ni četiri godine od početka ruske agresije na Ukrajinu nije pridružila zapadnim sankcijama protiv Rusije, a da to ne zahtijeva ni najveći dio antirežimskih pobunjenika, i sve ovo vrijeme joj to prolazi "lišo" u odnosima s Bruxellesom, mada se čini da sada konačno i "europska birokracija" gubi strpljenje.
Uz sve to, Vučića zabrinjava ne samo utjecaj mađarskih izbora na Srbiju, nego se pobjedom Pétera Magyara moguće zakomplicirala i, navodno već dogovorena, transakcija o MOL-ovoj kupovini ruskog udjela u Naftnoj industriji Srbije (NIS). SAD stalno vrši pritisak na Beograd da se liši ruskog većinskog udjela, a dok se to ne učini, Srbija je stalno na rubu energetskog kolapsa. No, taj "deal" mogao bi se izjaloviti ne zato što novi lider Mađarske to ne bi htio, nego sada Rusi kalkuliraju treba li sada ići na ruku Magyaru, koji im nije toliko sklon kao Viktor Orbán. I neovisni srpski tjednik Radar navodi kako bi "kontrola nad NIS-om bila dobrodošla i vladi Pétera Magyara", ali ključ više nije u njegovim rukama, nego sve ovisi, navodi taj srpski list, o procjeni može li prodaja akcija Naftne industrije Srbije MOL-u u novonastaloj situaciji osigurati "reformatiranje" ruske prisutnosti na Balkanu, kako je to "u entuzijastičnoj izjavi za medije formulirala Lavrovljeva glasnogovornica Marija Zaharova". Ako Magyar promijeni pravac mađarske vanjske politike (a čini se da je na tom putu) i bude kooperativan s EU kad je Rusija u pitanju, odnosno ako ne bude više igrao ulogu ruskog trojanskog konja u EU - to bi vjerojatno potaknulo rusku stranu da definitivno odustane od prodaje NIS-a, navodi Radar, "koja je već ionako temeljno uzdrmana, a potpisani okvirni sporazum daje dovoljno prostora za odustajanje".
Vučić je pred novim izazovom dok mu se vlast drma, mada je dojam da je zasad drži u rukama.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....