„Još sam dosta oprezna u procjenama situacije u Srbiji jer promjena vlasti, režima ne mora odmah značiti i neke korisne promjene u unutarnjoj, a posebno vanjskoj politici. Studentska lista je pokret, a ne stranka i tu je dosta nepoznanica. Vidjet ćemo kako će se konsolidirati kao snaga koja bi trebala povesti Srbiju naprijed. Ohrabruju me izjave pojedinaca, posebno gospodina Srdanovića, da gledaju na novu fazu odnosa Hrvatske i Srbije budući da je Hrvatska do sada potpuno nepotrebno bila predmetom unutarnjopolitičkih obračuna ili mobilizacije s ciljem traženja nekakvog vanjskog neprijatelja, a to nikad nije dobro u odnosima između dviju država. Svi mi iz Hrvatske želimo stabilnu i predvidljivu Srbiju i u tom smislu smo spremni razgovarati o svim otvorenim pitanjima”, kaže u Briefingu bivša predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović.
Cijelu emisiju Briefing možete pogledati na kraju teksta
„Kada sam bila predsjednica, pružila sam ruku Vučiću. Između Hrvatske i Srbije je nekoliko otvorenih pitanja koja nisu političke prirode nego humanitarne, a to je prije svega pitanje nestalih osoba s obje strane. Zbog toga sam razgovarala s Vučićem znajući da bih mogla dobiti negativne bodove na unutarnjopolitičkoj sceni. Međutim, moja je obveza i odgovornost bila brinuti o ljudima koji traže članove svojih obitelji. Razgovarati s nekim ne znači da odobravate njegovu politiku. I kada nam se mišljenja potpuno suprotstavljaju, moramo razgovarati jer to je jedini način da se pitanja rješavaju”, govori Grabar-Kitarović. Dodaje da Vučićeva politička budućnost ovisi o tome što će se događati u pravosudnom smislu.
„Poznavajući ga osobno, ne odustaje on tako lako. On je baš onako jedna politička zvijer koja svoju budućnost i dalje vidi u politici. Samo se nadam da će taj prijenos ovlasti biti miran i konstruktivan”, otkriva Grabar-Kitarović. Napominje da je Hrvatskoj u interesu da Crna Gora uđe u EU, ali moramo voditi računa o svojim nacionalnim interesima, poput pitanja nestalih i ljudi koji su bili zatočeni u logorima. Takva humanitarna pitanja, smatra, nikome ne bi trebala smetati.
„Rezultat nekih Trumpovih odluka je pomoć Rusiji koja dugoročno ostaje u tom ratu gdje Putin misli da je vrijeme na njegovoj strani i iscrpljuje Ukrajinu. U naporima koje vidimo za postizanje mirovnog rješenja ili barem dogovora o prekidu vatre ili nenapadanju na civilnu i energetsku infrastrukturu se slabi ukrajinska pregovaračka pozicija. Rusija nema motivacije razgovarati o miru jer vidi da joj se ispati čekanje i računa na to da će u tome imati puno veću suradnju od Trumpa nego od prethodne američke administracije, a i da će na taj način iscrpiti europsko javno mnijenje u državama koje podržavaju Ukrajinu. Ukrajina se bez američke pomoći može braniti, ali teško”, zaključuje Grabar-Kitarović.
„Kao netko tko posjećuje Ukrajinu i razgovara s ljudima mislim da prije svega njima treba postaviti pitanje žele li mir pod svaku cijenu ili se nastaviti boriti. Imam dojam da niti jedan ukrajinski predsjednik ne može prestati braniti zemlju i pristati na predaju teritorija, a to ne bi bio ni dobar presedan za međunarodno pravo i sve nas. Bit će jako teška zima, u dobrom dijelu Ukrajine neće biti struje i grijanje. Ukrajinci su beskrajno umorni. Mislim da smo daleko od sveobuhvatnog mira, ali vjerujem da se mogu postići neki dogovori kao onaj uz posredovanje Turske oko izvoza žita ili sada kada je postignuto primirje u gradu Oleški uz posredovanje prve dame Melanije Trump”, naglašava Grabar-Kitarović.
„Pitamo se brani li Ukrajina Europu? Ukrajina prije svega brani sebe i svoje stanovništvo i teritorij. Ne smijemo definirati ukrajinsku obranu kao našu jer nas to uljuljkuje u lažan osjećaj da će nas obraniti netko drugi. Mi u EU imamo obvezu izgraditi svoje vlastite kapacitete za obranu koje smo predugo zanemarivali. Vidimo i nemire u Francuskoj i Italiji. Vjerujem da će i Rusija pokušati iskoristiti te demonstracije. U Italiji se počelo postavljati pitanje pomoći Ukrajini. Za sada nema dokaza da je riječ o hibridnim aktivnostima, ali postoje snažni dokazi o tome da postoje informacijske operacije kojima se nastoji manipulirati tim protestima i na taj način postavljati pitanje zašto se ne bi financiralo školstvo umjesto obrane Ukrajine kako bi se oslabila potpora Ukrajini i dala prednost Rusiji u mogućim mirovnim pregovorima”, kaže Grabar-Kitarović. Odgovorila nam je na pitanje o tome jesu li europski političari spremni razgovarati s Putinom kao i on s njima te vidi li mogućnost skorog ulaska Ukrajine u EU. Iznijela je i svoje viđenje napada na brodove u Crnom moru i reakcije država NATO članica. Napominje da invokacija članka 5 ne znači nužno ulazak u rat jer postoji cijeli raspon mjera koje se mogu poduzeti bez ulaženja u oružani sukob kojeg svi žele izbjeći.
„Vjerujem u budućnost NATO-a i ne vjerujem da će SAD izaći iz tog saveza. Ne možemo se samo nadati da će Trumpa zamijeniti netko drukčiji. Čak i da se demokrati vrate na vlast, niti jedna američka administracija ne može više toliko popuštati Europskoj uniji kad je riječ o izgradnji obrambenih kapaciteta”, kaže Grabar-Kitarović.
„Nadam se da će Trump, Putin i Xi razgovarati o ograničavanju nuklernog naoružanja i umjetnoj inteligenciji čija regulacija očito postoji jedna od primarnih zadaća jer se uskoro može dogoditi da nam njen razvoj izmakne iz ruku i da UI postane veća opasnost od nuklearnog oružja”, ističe Grabar-Kitarović koja ne očekuje veliki zaokret u američkoj politici ako na izborima za Kongres i Senat u utorak pobijede demokrati.
„Trump je najavio nove napade na Iran. Ne mislim da će doći do velike eskalacija jer je Trump svjestan da onda zaljevske zemlje postaju žrtve napada Irana ili Hutista. Ne mislim da će brzo doći do mira. Zaljevske zemlje bi mogle biti posrednik između Irana i SAD-a kako bi se barem postigao mir u Hormuškom tjesnacu”, govori Grabar-Kitarović. Tvrdi da bi Pobjedom Marine Le Pen u Francuskoj Trump dobio najveću saveznicu u EU i vjerojatno bi se unutar EU vršio pritisak na politiku prema Ukrajini. Otkriva i što misli koje su najveće greške europskih političara.
Cijelu emisiju možete pogledati u videu ispod ili na YouTube kanalu Jutarnjeg lista, playlista Briefing.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....