Vučić najavio ostavku, već se zna tko će ga zamijeniti: ‘Što se iza toga krije? Ima plan‘

Deseci tisuća njegovih pristaša – neki dobrovoljno, neki pod pritiskom – u subotu su iz cijele Srbije stigli u Beograd, kao i obično organiziranim autobusima. Tada je njihov idol stao za mikrofon na pozornici ispred parlamenta kako bi najavio svoj prijevremeni odlazak s najviše državne dužnosti.

„Predsjednik ću biti još samo nekoliko tjedana, a zatim podnosim ostavku“, rekao je srpski predsjednik Aleksandar Vučić na velikom skupu u središtu Beograda.

Dodao je da je vodstvu vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) ponudio pomoć na sljedećim izborima. Njegova izborna lista trebala bi nositi naziv „Ujedinjena Srbija“, što podsjeća na naziv „Jedinstvena Rusija“, stranke ruskog predsjednika Vladimira Putina, kako piše Deutsche Welle. Vučić je poznat po tome što čas traži bliskost s Rusijom, a čas s Europskom unijom.

Prelazak na premijersku fotelju?

„To nikako ne znači kraj Vučićeve političke karijere“, rekao je analitičar Radivoje Grujić za novinsku agenciju Reuters. Prema njegovim riječima, Vučić već ima plan koji nipošto ne podrazumijeva političku mirovinu.

Aleksandar Vučić na skupu u Beogradu

/Cropix

Vučićev drugi predsjednički mandat redovito završava krajem svibnja iduće godine. Treći put više se ne može kandidirati. Mandat sadašnjeg parlamenta traje do veljače 2028. godine. Očekuje se da će Vučić raspisati prijevremene parlamentarne izbore te, kao nositelj liste SNS-a, pokušati osvojiti mjesto predsjednika Vlade u slučaju izborne pobjede.

I sam je u nekoliko navrata nagovijestio da bi se prijevremeni parlamentarni izbori mogli održati još ove godine, ali konkretan datum još nije objavio.

Kao predsjednik Republike, Vučić formalno ima uglavnom protokolarne ovlasti. Međutim, u praksi od 2012. godine samostalno odlučuje o svim važnim pitanjima u Srbiji, neovisno o dužnosti koju obnaša. Predsjednik Vlade bio je već od 2014. do 2017. godine.

Prosvjedni pokret pojačava pritisak na Vučića

Od urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u studenome 2024., Vučić i srpska vlada nalaze se pod snažnim pritiskom masovnog prosvjednog pokreta. U toj je nesreći 16 osoba poginulo nakon što su ih usmrtili dijelovi krova koji su, prema svemu sudeći, bili nepravilno postavljeni.

Više od 200 tisuća ljudi, roboti, Nina na konju, zastava od 500 metara, Vučić: ‘Uskoro dajem ostavku!‘

Prosvjednici, oporba i organizacije za ljudska prava smatraju da su uzrok tragedije loše upravljanje državnim građevinskim projektima i nesposobnost nadležnih institucija. Pravosuđe, koje je pod Vučićevim utjecajem, dosad je spriječilo kazneni progon odgovornih osoba, navodi DW.

Prosvjedni pokret već oko godinu dana zahtijeva raspisivanje prijevremenih parlamentarnih izbora.

Savo Manojlović, jedan od studentskih čelnika, izjavio je da Vučić raspisivanjem prijevremenih izbora pokušava preduhitriti svoj neizbježni politički pad izazvan prosvjedima.

Vučić je, međutim, na subotnjem skupu optužio prosvjednike da žele uništiti Srbiju te ih optužio za suradnju s neimenovanim stranim silama. U slučaju izborne pobjede SNS-a obećao je kraj korupcije, veće mirovine i poboljšanja u državnom zdravstvenom sustavu.

Pobjeda vladajuće stranke nije sigurna

S druge strane, oporba optužuje Vučića i njegove saveznike za nasilje nad političkim protivnicima, raširenu korupciju, povezanost s organiziranim kriminalom i gušenje medijskih sloboda, piše DW.

Aleksandar Vučić na skupu u Beogradu

/Cropix

Prema anketama javnog mnijenja, lista koju bi sastavili ili podržali studenti mogla bi pobijediti na sljedećim parlamentarnim izborima. Takva jedinstvena lista na nacionalnoj razini zasad još ne postoji. Međutim, studenti su već ostvarili prve zapažene rezultate na lokalnim izborima.

Prosvjedni pokret redovito okuplja velik broj građana na ulicama. Prošlog mjeseca u središtu Beograda protiv vlade prosvjedovalo je oko 180.000 ljudi, prema procjeni Arhiva javnih okupljanja, neovisne stručne organizacije.

Balansiranje između Europske unije, Rusije i Kine

Unutarnjopolitičke napetosti događaju se u trenutku kada Srbija na vanjskopolitičkom planu vodi osjetljivu politiku balansiranja. Zemlja je kandidat za članstvo u Europskoj uniji, ali istodobno održava bliske odnose s Rusijom i Kinom.

Prije ulaska u EU Srbija mora unaprijediti vladavinu prava, što uključuje osiguravanje uvjeta za slobodne i poštene izbore te učinkovitiju borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.

Osim toga, Europska unija od vlasti u Beogradu zahtijeva usklađivanje vanjske politike Srbije sa zajedničkom vanjskom i sigurnosnom politikom Unije.