Tijekom godina vladavine Aleksandra Vučića različite vrste kritika njemačke politike prema Srbiji bile su rezervirane za tabloidni tisak. U vrijeme vladavine Angele Merkel to su uglavnom bile kritike njemačke uloge u raspadu Jugoslavije, ali su tekući odnosi uglavnom predstavljani u pozitivnom svjetlu. To je razdoblje kada je bliskost s bivšom njemačkom kancelarkom predstavljana kao uspjeh mudre državničke politike Vučića, piše Deutsche Welle.
Međutim, nakon nekoliko ciklusa promjena u vrhu njemačke vlasti, uslijedili su i daleko oštriji tonovi iz Berlina povodom praktičnog uništavanja demokratskog poretka u Srbiji.
Veliki preokret uslijedio je nakon izbora 2023. godine, kada je Vučić optužio jednu važnu zemlju za brutalno miješanje u izbore. Tim povodom najavio je i pismo – koje nikada nije bilo napisano ni objavljeno. Pretpostavljalo se da je riječ o Njemačkoj i to je bio signal režimskim tabloidima da pojačaju antinjemačku kampanju, koja traje i danas.
Osim novinskih optužbi za navodnu nacističku prošlost pojedinih njemačkih dužnosnika, kulminacija je uslijedila nedavno tijekom posjeta njemačkih parlamentaraca Skupštini Srbije. Osim još jednom ponovljene optužbe o agresivnom ponašanju Njemačke prema Srbiji, zastupnicima vlasti se naročito nisu dopale ocjene o nedostatku slobode medija u Srbiji, kao i primjedba da se ne može govoriti o ravnopravnosti kada podaci govore da se Aleksandar Vučić tijekom ove godine 350 puta pojavio na raznim televizijama.
Potraga za novim neprijateljima
Otišlo se od prijateljstva u ekonomiji s Njemačkom do neprijateljskih odnosa, ocjenjuje za DW Naim Leo Beširi, direktor Instituta za europske poslove:
„Trebalo bi naglasiti da srpski vrh i dalje govori kako su to odlični odnosi, ali očito je da Vučić na unutarnjem planu mora pokazati zube i šalje poruku kako neće dopustiti da mu bilo tko nešto spočitava. S druge strane, to je i signal Njemačkoj da će predsjednik Srbije sa svojim trbuhozborcima napasti bilo koga u potrazi za novim neprijateljima", kaže Beširi.
To je samo pokazatelj nedostatka bilo kakve vanjskopolitičke strategije koja se „svela na dnevno-političko šibicarenje“, dodaje Beširi. „U praksi to znači da na jednoj strani kupujete avione, na drugoj poklanjate neke resurse ili činite neke druge ustupke, i vanjska politika se tako svela samo na očuvanje gole vlasti“, ističe naš sugovornik.
Pojačana nervoza vlasti
Promjena vlasti u Njemačkoj, kao i pobuna studenata i građana u Srbiji, kojoj su veliku pažnju posvetili i njemački mediji, doveli su do nervoze vlasti, ističe za DW Čedomir Čupić, profesor Fakulteta političkih znanosti u mirovini:
„To kako su njemački parlamentarci vrijeđani i dočekani u Srbiji je politika Aleksandra Vučića. Oni to nikada ne bi smjeli učiniti bez njegovog blagoslova, a onda on s druge strane dolazi kao neki pomiritelj koji kaže da se on s tim ne slaže i da je to nekakvo solo izlijetanje. Ti ljudi su ovdje došli jer je Srbija zemlja koja želi u Europsku uniju i normalno je da imaju i neke primjedbe“, napominje profesor Čupić.
On smatra da srpska vlast ne misli da je ovakav odnos prema jednoj vrlo važnoj zemlji produktivan, ali dodaje da „imamo posla s vlastima koje vide svoj kraj i sada zbog toga pribjegavaju represiji. U toj borbi za vlast Vučić sada traži podršku i na nekim drugim stranama, recimo u Americi, jer se često čuje kako je Amerika u nekakvom sukobu s Europom i EU-om. Ali, i to je jedna plitka politika srpskih vlasti", ocjenjuje Čedomir Čupić.
Njemačka (ne) šuti
Srpska javnost je u priličnoj mjeri uvjerena da je Njemačka zbog litija previše blaga prema režimu Aleksandra Vučića. Taj stav se već dugo provlači kroz oporbene redove, ali Naim Leo Beširi ne misli da je rječnik koji dolazi iz Njemačke blag:
„Postoji očekivanje dijela građana kako ta retorika mora biti oštrija, ali mislim da to nije realno. Ne možemo mi očekivati od bilo koga u EU-u da nam ovdje mijenja vlast. Vučić je dosad učinio sve da dezavuira domaću i međunarodnu javnost. Obećano je članstvo u EU i borba protiv korupcije, a umjesto toga smo dobili povezanost vlasti i organiziranog kriminala. Točno je da je potpisivanje sporazuma sa Scholzom o sirovinama prošle godine došlo u pogrešnom trenutku, ali ipak se ne može reći da zbog toga Njemačka šuti u ovom trenutku. Kritikama koje su se našle u izvješću Europske komisije doprinijeli su i političari iz Njemačke“, skreće pažnju Beširi za DW.
Vučić ispituje granice
Posebna bizarnost incidenta u srpskom parlamentu je što se on dogodio na sastanku njemačkih parlamentaraca sa zastupničkom grupom prijateljstva s Njemačkom. Umjesto prijateljskih tonova, prisutni kažu da se sve završilo prekidom sastanka i psovkama.
Čedomir Čupić smatra da je ovo „jednostavno namjerno izazivanje skandala da Vučić provjeri kako će Njemačka i njezini političari reagirati. On tako traži neke šupljine u okviru njemačke politike, igrajući na kartu tamošnje stranačke podjele, ali čini mi se da ne shvaća da se u toj političkoj kulturi uvažava i onaj tko možda nije trenutno na vlasti. Tako jedan mali čovjek s malim mogućnostima zamišlja da unese nemir u njemački politički život“, napominje profesor Čupić.
Discipliniranje stranih veleposlanika
Očigledno je Vučića posebno zaboljela istina o njegovih 350 pojavljivanja u medijima, primjećuje Naim Leo Beširi, „što je jasno zabilježeno i u izvješću Europske komisije, gdje se kaže da Vučić, suprotno zakonima, guši medijsko nebo u Srbiji. Tu se provodi jedna užasna propaganda protiv svih kritičara i protivnika režima, kako bi se ugušila svaka pomisao da se vlast ugrozi na fer i slobodnim izborima“.
Discipliniranje svega u državi sada je dovelo do toga da kada netko iz Njemačke to vidi kao problem, vi imate jednu reakciju koja služi i kao način discipliniranja stranih ambasada, navodi Beširi. „I Vučić je u tome uspio, jer se veleposlanici u Beogradu sada pribojavaju javno iskazati svoje primjedbe, a poslao je i signal zapadnim prijestolnicama da mu ne šalju nekoga tko je previše glasan, već one koji će bojažljivo nešto kazati iza zatvorenih vrata“, zaključuje za Deutsche Welle direktor Instituta za europske poslove.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....