Samit lidera Zapadnog Balkana u Brdu kod Kranja, u okviru hrvatsko-slovenske inicijative “Brdo-Brijuni”, kojom se želi pomoći integraciji zemalja regije u EU, završen je usvajanjem kompromisnih zaključaka. Ti zaključci govore o potrebi da EU na regiju gleda kao na cjelinu u procesu proširenja, da bude svjesna geostrateške važnosti regije, te da države regije nastave reforme kako bi ispunile uvjete za napredak na tom putu. Kao države koje su već prošle taj put, Hrvatska i Slovenija u tome nude svoju pomoć i iskustvo.
No, ovaj sastanak nije bio bez tenzija i to su priznali i supredsjedatelji, Borut Pahor i Zoran Milanović.
Pahor je priznao da je pokušao da se po prvi put na takvom summitu na papir unese protivljenje idejama o promjeni granica na Zapadnom Balkanu. Takva nužnost se pojavila nakon što se već tjednima u regiji i šire govori o promjenama granice, što izaziva tenzije.
Stav Srbije
Srbija se protivila spominjanju načela nepromjenjivosti granica i predložila da se tome doda da se to odnosi na “granice koje priznaje UN”. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić je u izjavama srpskim medijima rekao kako je on to tražio, ali prijedlog nije prošao. Ponovio je kako smatra da “su Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije”.
- Oni bi tumačili granice kako se njima sviđa, a ne kako to tumači međunarodno pravo i UN, u skladu s tim smo se potrudili da nađemo kompromis, rekao je Vučić.
Upitan o tome zašto nepromjenjivost granica nije ušla u zaključke, predsjednik Slovenije Borut Pahor je rekao da je to bilo nemoguće. Prema njegovom tumačenju zahtjev predsjednika Srbije Vučića je značio i poništenje priznanja neovisnosti Republike Kosovo koju su priznale i Slovenija i Hrvatska, ali i mnoge druge države.
- Htjeli smo postići nešto što bi značio korak naprijed a ne korak nazad. Ali vidjeli smo da time ne bi nikada došli do kraj, rekao je Pahor.
Osmani oštra prema Srbiji
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani je bila oštra prema Srbiji te je na sastanku tražila da se svi usprotive “pokušajima revidiranja povijesti i negiranja zločina počinjenih od strane Miloševićevog režima”. Rekla je da se ne može ići u nova poglavlja bez prevladavanja starih poglavlja.
- Iznad moje zadaće kao predsjednice građana Republike Kosovo je moja moralna i ljudska dužnost govoriti istinu o onome što se dogodilo u našoj zemlji. Zločine počinjene od strane Miloševićevog režima trebamo nazvati pravim imenima; ratni zločini, zločini protiv čovječnosti i genocid. Najvažnije je da naš sjeverni susjed, Srbija, dovede pred lice pravde počinitelje, kazala je.
Vučić je nešto ranije otišao s ovog summita jer je u sjedištu NATO-a u Bruxellesu imao zakazan sastanak s glavnim tajnikom Jensom Stoltenbergom.
Na pitanje novinara u kakvim je odnosima s predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, Vučić je rekao da je u pristojnim odnosima. Milanović je često Vučića nazivao “Malim od Šešelja” i predstavnikom “beogradske čaršije”.
- Mi znamo što su njegovi stavovi, on zna što su naši stavovi, nema se tu što dodati ili oduzeti. Mi želimo dobre odnose s Hrvatskom, ali ne mislimo da moramo podilaziti bilo kome u Hrvatskoj, niti da bilo tko iz Hrvatske treba podilaziti nama - rekao je Vučić.
Izgradnja boljih odnosa
On je kazao da će s vremenom s Hrvatskom odnosi biti bolji i da "ćemo ih uspjeti zajednički izgraditi kada budemo pokazivali veće poštovanje jedni prema drugima".
- Nemam nikakvu primjedbu na Milanovićevo supredsjedanje danas, zaključio je Vučić.
Zoran Milanović je pak rekao da nije imao prilike za bilateralni sastanak s Vučićem, osim sastanaka u okviru samita jer je Vučić poslije otišao za Bruxelles.
Milanović je na tiskovnoj konferenciji osudio blokadu otvaranja pregovora sa Sjevernom Makedonijom, upozorivši da to nije u zaključcima, a govorio je i o neprihvatljivim stvarima koje se događaju u procesu proširenja Europske unije.
- Makedonija, koja se sada zove Sjeverna Makedonija jer su tako od nje tražili, se nalazi u nemogućoj poziciji. Uvjeti koji su im postavljeni u jednoj zreloj fazi tiču se sadržaja u nekakvim školskim udžbenicima. Slovenija je pokušavala nama postavljati uvjete, imala neki svoj interes - razumio sam to, htjeli su nešto dobiti za sebe, i nisam nikada osjećao da nam želi napakostiti ili nas poniziti. Bili su uporni, katkad dosadni, ali smo razgovarali. Ovo što se Makedoniji radi je ulazak u intimni prostor. To se ne radi i tome ću se otvoreno suprotstaviti. Jer ne može se prijeći preko svega. To je jedna od poruka koju nismo uputili - rekao je Milanović.
Slovenija za mjesec i pol preuzima predsjedanje Europskom unijom i želi vratiti Zapadni Balkan i proširenje među prioritetima EU tijekom tog predsjedanja.