Nakon više od šest mjeseci od izbora, Srbija je dobila vladu, gotovo na isteku sudačke nadoknade. Aleksandar Vučić dugo je vagao i otezao sa sastavljanjem vlade te opravdavao to, recimo, razlozima neuvođenja sankcija Rusiji, pravdajući kako takve odluke ne može donijeti tehnička vlada. Sada je vlada tu, a vodit će je Ana Brnabić, ali tek pola mandata kada će ili izbori ili će je nakon dvije godine zamijeniti SNS-ova najveća zvijezda u usponu, dosadašnji novosadski gradonačelnik Miloš Vučević. Njega navodno Vučić, kada preuzme namijenjenu vrhunaravnu poziciju najvećeg od najvećih u srpskom povijesnom Panteonu, priprema za svog nasljednika, a sada je dobio poziciju ministra obrane.
Prema njenom sastavu, većina analitičara se slaže - ona je "pretežno proruska", odnosno složena je po ukusu Aleksandra Vučića i u njoj nema nikoga tko bi mu mogao u bilo čemu proturječiti. - Ovo je tvrda SNS-ova vlada u kojoj će glavnu riječ voditi Vučić - kazao je urednik beogradskog tjednika Vreme Filip Švarm za Deutsche Welle. Vlada će, dakle, izvršavati njegove naputke, ali je, ponovimo, njen sastav više zadovoljio rusku ambasadu te je Aleksandar Bocan Harčenko očito bio uporniji od svog američkog kolege Christophera Hilla, kažu u Beogradu. Građanska oporba smatra da će vlada od 25 ministarstava biti onakva kakva odgovara Vučiću - preglomazna, a stoga spora i nereformska - tu je da izvrši njegovu volju ili po potrebi bude "troma" kao opravdanje za (ne)donošenje nekih odluka.
Na jednu od najvažnijih pozicija postavio je Ivicu Dačića, šefa Socijalističke stranke (dobili su i još pet mjesta u vladi), poznatog po nadimku "mali Sloba" (bio mu je glasnogovornik u vremenima ratova u Hrvatskoj, BiH i na Kosovu) kojeg se ionako smatra jačim "promoskovskim igračem" i od njega samog. Doduše, nagađalo se da se Vučić zapravo želi riješiti Dačića, ali ni ovaj put nije uspio ili mogao. Dosadašnji ministar vanjskih poslova Nikola Selaković ostao je u vladi, ali poprilično degradiran jer se bavi "boračkim pitanjima", ali uvijek tu da uskoči Vučiću ako zatreba, pogotovo jer i njega smatraju ruskim čovjekom.
Doduše, najeklatantnije proputinovske lutke, Aleksandra Vulina, neće biti u vladi, ali će u ruke dobiti sigurnosno-obavještajnu agenciju (BIA), a Dačić će uz dužnost prvog Vučićevog diplomata biti i koordinator svih obavještajnih zajednica. Po Beogradu se već šale da će ruski FSB dobivati izvještaje prije friziranih za Vučića! Dosadašnji šef BIA-e Bratislav Gašić ide u ministarstvo unutarnjih poslova, a njega se smatra čovjekom iz najužeg Vučićevog intimnog kruga.
Osim onih koji su upali u Vladu, za koju neovisni srbijanski analitičari kažu da će biti "poslušnička i talasajuća", zanimljivo je ispadanje troje dosadašnjih ministara. Prva je svakako Zorana Mihajlović, koja je igrala ulogu nekakvog prozapadnog krila SNS-a, zbog čega je često bila izložena brutalnim napadanima kolega i prorežimskih medija. Ona se jedina otvoreno zalagala za uvođenje sankcija Rusiji, pogotovo ako to koči europski put Srbije, pa čak i za to da je Rusija agresor u Ukrajini. Doduše, Švarm misli da ona unatoč tomu nikada nije bila "toliko važna Amerikancima!" da bi se oni založili kod Vučića za nju. U vladi nije ostao ni kontroverzni i sporni Nebojša Stefanović, za kojeg se tvrdilo da je "američki igrač".
Misterij da se on uopće uspio dosad održati u vladi, s obzirom na otvorene optužbe iz SNS-a i provučićevskih tabloida da je bio povezan s mafijaškim klanom Veljka Belivuka zvanog Velja Nevolja te da je prisluškivao Vučića, njegova brata i sina te da ima deponirane kompromitirajuće snimke i transkripte za srbijanskog vožda. Bit će zanimljivo koje će im uloge namijeniti. Iz vlade je ispala i dugogodišnja ministrica europskih integracija Jadranka Joksimović, koja je odbila funkciju ministrice informiranja. Neovisni portal nova.rs kaže da je na sjednici SNS-a bilo burno i pale su teške riječi zbog toga, a podsjetimo da je Joksimović bila urednica Šešeljevog glasila Velika Srbija i revna članica Radikalne stranke.
Poziciju ministrice za Europu dobila je profesorica Tanja Miščević, pregovaračica s Bruxellesom od 2013. do 2019. godine koju, pored Dubravke Đedović Negre, ministrice energetike, smatraju jedinima deklariranim prozapadnim ljudima u novoj vladi. Filip Švarm kaže da nitko nije očekivao kako će ovo "biti reformska ili prozapadna vlada" te kako će "na vanjskopolitičkom planu ovo biti vlada vrdanja i otezanja dok će na unutrašnjem biti nastavak koruptivnih afera i rijaliti nastupa ministara". No, pred Aleksandrom Vučićem, do kraja ove godine, dva su teška ispita - uvođenje sankcija Rusiji, o kojima ovisi daljnji europski put Srbije (prijeti mu zamrzavanje pa i ukidanje pregovaračkog procesa) i konačno rješenje pitanja priznanja Kosova (dobio je ponudu koja je - uzmi ili ostavi) - formalno ili neformalno.
To su prioritetna pitanja koja će on prebacivati na vladu, a ona će raditi ono što joj Vučić sugerira - otezati i eskivirati do krajnjih granica. Iznenađenje, koje i nije tako veliko, izbor je Tomislava Žigmanova za pitanja manjina i ljudskih prava, kao nečega što je važno Bruxellesu. Žigmanov je prvi deklarirani Hrvat u srbijanskoj vladi, već je pokazao lojalnost Vučiću, ali je došao u sukob sa svojim partnerima uz pomoć kojih je i ušao u srbijansku Skupštinu - ukrajinskom manjinom te Ligom socijaldemokrata Vojvodine Nenada Čanka kao otvoreno kritičke i oporbene stranke Vučiću i SNS-u.
Oni vladu, unatoč ulasku svog partnera, neće podržati, nego će ostati u oporbi, što je već na početku rada teret za Žigmanova, ali i uspjeh Vučića koji je unio raskol među svoje oponente, a pokazao se pred Bruxellesom kao konstruktivan, pogotovo jer je u vladu stavio pripadnika nacije s čijom je matičnom državom u konstantnom stanju vrlo napetih odnosa.