Opća skupština Ujedinjenih naroda će u 16 sati početi razmatrati usvajanje Rezolucije o genocidu u Srebrenici, čiji su autori Bosna i Hercegovina, Ruanda i Njemačka.
Što piše u Rezoluciji?
Konačni nacrt Rezolucije, koji će danas biti predstavljen Općoj skupštini UN-a, ima sedam točaka. U nacrtu se traži osuda negiranja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubojstvo oko 8000 bošnjačkih civila u srpnju 1995. godine. Rezolucija također poziva da se 11. srpnja proglasi Međunarodnim danom sjećanja i obilježavanja genocida u Srebrenici, naglašava važnost dovršetka postupka potrage za posmrtnim ostacima preostalih žrtava i poziva na nastavak procesuiranja počinitelja genocida koji su još na slobodi.
Kako će se glasati o Rezoluciji?
O rezolucijama se u Skupštini UN-a odlučuje na dva načina: glasanjem ili konsenzusom. Dosad je oko 80 posto odluka doneseno konsenzusom i u tom se slučaju vodi računa o mišljenju svih država. O Rezoluciji o genocidu u Srebrenici odlučivat će se glasovanjem, i to tako da svaka od 193 države UN-a ima jednako pravo glasa, a za njezino usvajanje potrebna je jednostavna većina, odnosno 97 glasova.
Kolike su šanse za usvajanje?
Inicijativu za donošenje Rezolucije o Srebrenici pokrenule su Njemačka i Ruanda, a šanse za usvajanje su velike jer je u međuvremenu tekst sponzoriralo još 40-ak država, među kojima su sve bivše jugoslavenske republike osim Srbije i Crne Gore. Iako nije kosponzor, Crna Gora je rekla da će glasati za Rezoluciju jer želi partnerske odnose za zemljama u regiji i jer se obvezala voditi proeuropsku politiku. Kosponzori su sudjelovali u izradi nacrta i lobirali za usvajanje Rezolucije.
Tko joj se protivi?
Rezoluciji se najviše protive Srbija, Rusija i Sjeverna Koreja. Očekuje se da će desetak zemalja glasovati protiv, a nekoliko desetaka članica UN-a suzdržava se od glasovanja zbog jakog lobiranja Aleksandra Vučića među nesvrstanim zemljama. Joška Broz, unuk predsjednika bivše Jugoslavije Josipa Broza Tita, također je zamolio zemlje iz Pokreta nesvrstanih da ne glasaju za Rezoluciju.
Zašto se baš sada glasa o Rezoluciji o genocidu o Srebrenici?
Rezolucija se trebala naći na dnevnom redu 2. svibnja, a spominjao se i raniji datum 27. travnja. No, glasanje je odgođeno iz diplomatskih razloga, odnosno kako bi se nacrt teksta doradio i uvažile sugestije svih kosponzora. Određeno je da će se glasanje održati 23. svibnja, nakon sjednice Vijeća sigurnosti UN-a na kojoj se raspravljalo o aktualnoj situaciji u Bosni i Hercegovini. Glasanje o Rezoluciji u Srebrenici se događa u kontekstu nedavnih reagiranja zemalja na kršenja ljudskih prava diljem svijeta, poput Južnoafričke Republike koja je na Međunarodnom sudu pravde optužila Izrael za genocid u Gazi. Važna je i simbolika jer bi se nakon usvajanja rezolucije Međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici počeo obilježavati sljedeće godine kada će biti 30. godišnjica genocida u Srebrenici.
Zašto je Srbiji to važno?
Iako Rezolucija nije obvezujuća, predsjednik Srbije snažno joj se protivi jer je i sam negator genocida. Vučić tvrdi da će se nakon Rezolucije tražiti ukidanje Republike Srpske, da se Rezolucijom svi Srbi označavaju kao genocidan narod i da će se tražiti ratna odšteta od Srbije. No, ništa od toga ne spominje se u Rezoluciji, pa ni Srbija kao zemlja uopće. U Rezoluciji se zapravo ne spominje nijedan narod ni država. Vučiću je posebno sporno što se Rezolucija donosi u Općoj skupštini umjesto u Vijeću sigurnosti, a jasno je i zašto je tako. Naime, da se glasa u Vijeću sigurnosti, glasovi Kine i Rusije, koje bi poduprle Srbiju i uložile veto, značile bi da Rezolucija neće biti donesena. U Općoj skupštini UN-a nijedna zemlja nema pravo veta.
Zašto je reagirao Milorad Dodik?
Predsjednik Republike Srpske tvrdi da bi usvajanje Rezolucije nanijelo nepopravljivu štetu i značilo kraj BiH. On prijeti da će se Republika Srpska, u kojoj se nalazi Srebrenica, odvojiti od BiH ako Rezolucija bude usvojena. Svojim izjavama Dodik daje do znanja da se nije odmaknuo od huškačke retorike devedesetih i zazivanja prijetnji odcjepljenjem.
Koje su posljedice usvajanja Rezolucije?
Rezolucija nije usmjerena niti protiv jedne države i naroda te neće, kao što to tvrde Vučić i Dodik, svaliti kolektivnu odgovornost na srpski narod. Rezolucija neće promijeniti ništa na pravnoj osnovi, jedino što će uspostaviti jest Međunarodni dan sjećanja na žrtve Srebrenice i tražiti od članica UN-a, međunarodnih i regionalnih organizacija te civilnog društva da obilježe Međunarodni dan.
Koji je stav Hrvatske?
Hrvatska se pridružila sponzorima i poduprla rezoluciju 2. svibnja, dan nakon što je finalni tekst Rezolucije poslan Općoj skupštini na razmatranje. Hrvatski je sabor 2009. godine proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici, a u srpnju 2005. usvojio Izjavu o Srebrenici kojom je osudio taj i sve zločine na području bivše države.
Zašto se angažirala Rusija?
Rusija je još 2015. blokirala usvajanje Rezolucije Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija o Srebrenici kojom se osuđuje genocid u srpnju 1995. godine, a koju je predložila Velika Britanija i podržale Sjedinjene Američke Države i zemlje Europske unije. Međutim, sada je Rusija preokupirana vlastitim problemima i nema volju i želju ozbiljnije se baviti situacijom na Balkanu. Moskva se angažirala u lobiranju protiv usvajanja Rezolucije, ali ne u onoj mjeri kao što je to bio slučaj prije devet godina, svjesna činjenice da danas Rusija nema takvu podršku kao što ju je imala nekada.