Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić dosad je imao prisan odnos s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, istovremeno njegujući veze sa Zapadom i Europskom unijom kojoj se njegova zemlja želi pridružiti, no ovog puta teško mu je sjediti na dvije stolice, piše u velikoj analizi utjecajni Politico.
Ruska invazija na Ukrajinu stavila je Vučića u akutnu dilemu i dovela Srbiju u sukob s EU, SAD-om i drugim silama jer odbija uvesti Moskvi sankcije.
Vučić je, naime, u isto vrijeme pružio 'podršku teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine', a njegova vlada podržala je rezoluciju UN-a u kojoj se osuđuje ruska agresija. S druge je strane odbacio pozive da se prikloni EU sankcijama, navodeći odbijanje Rusije da uvede takve mjere Srbiji tijekom balkanskih ratova 1990-ih, što i nije sasvim točno jer je Rusija gotovo redom glasala za sve sankcije koje su bile u Vijeću sigurnosti UN-a nametane tadašnjoj Miloševićevoj SR Jugoslaviji.
I dok je EU prekinula ekonomske veze s Rusijom i zatvorila svoje nebo za letove iz te zemlje, Air Serbia je pojačala svoj red letenja prema Moskvi.
Snažna podrška Putinu
Čak i da se Vučić sada želi odlučno okrenuti Zapadu, to bi bilo teško učiniti - dobrim dijelom zbog politike koju je dosad vodio. Srbija je ovisna o ruskim energentima, a Moskva uživa snažnu podršku dijela srpskog stanovništva, potaknuta razularenom proputinovskom propagandom koju su godinama lansirali tabloidni mediji lojalni Vučiću.
Ta je potpora bila u potpunosti vidljiva u petak navečer, kada je na tisuće prosvjednika, od kojih su neki mahali ruskim zastavama i nosili slike Putina, marširalo centrom Beograda kako bi pokazali svoju potporu Moskvi. Skup je bio u oštroj suprotnosti s masovnim prosvjedima diljem Europe na kojima se osuđuje ruski rat protiv Ukrajine.
'Vučić se nalazi u teškoj i neugodnoj situaciji koju je u velikoj mjeri sam stvorio', rekla je Aleksandra Tomanić, izvršna direktorica Europskog fonda za Balkan, nevladine organizacije koja radi na jačanju demokracije i poticanju europskih integracija u regiji.
Srbija i Rusija bliske su još od raspada Jugoslavije 1990-ih. Rusija se protivila NATO-ovom bombardiranju Srbije 1999. zbog represije Beograda nad etničkim Albancima na Kosovu. Moskva je također bila moćan i glasan saveznik Beograda u odbacivanju proglašenja neovisnosti Kosova od Srbije 2008. i blokiranju pristupanja Kosova međunarodnim organizacijama.
Putin je nekoliko puta posjetio Srbiju, a pritom ga je političko vodstvo i velik dio građana srdačno dočekalo kao prijatelja zemlje.
'Nevjerojatan' dogovor
U studenom prošle godine, Vučić je posjetio Putina u ruskom Sočiju gdje su dvojica predsjednika zaključili, kako je srbijanski predsjednik tada rekao, 'nevjerojatan' dogovor o plinu - zadržavajući cijene na istoj razini i povećavajući opskrbu dok se ostatak balkanske regije suočavao s krizom.
Mnogi Rusi i Srbi sebe vide kao tradicionalne, kulturno bliske saveznike. Neki analitičari tvrde da dvije zemlje nisu tako prirodni politički partneri, ali je narativ ipak zaživio u velikim dijelovima srpskog stanovništva, dijelom zato što ga potiču politički lideri.
'Putinova i ruska popularnost dostigla je nadrealne razine u srpskoj javnosti. Svaki pojedini političar se boji da bi, ako učini bilo što što se smatra antiruskim, to naljutilo značajan dio njihovih birača', rekao je Vuk Vuksanović, analitičar beogradskog Centra za sigurnosnu politiku.
Istraživanje objavljeno prošle godine pokazalo je da je Rusija daleko najpopularniji izbor kada su Srbi upitani na čiju se moć trebaju najviše osloniti za svoju nacionalnu sigurnost. Ista anketa pokazala je da dvije trećine Srba ima 'vrlo pozitivno' mišljenje o Putinu.
U tom kontekstu, svaki veći raskid s Moskvom mogao bi izazvati previranja baš u trenutku kada Srbiju čekaju parlamentarni i predsjednički izborima 3. travnja.
Premekani prema Vučiću
S druge strane, Europska unija je jasno stavila do znanja da očekuje od kandidata za članstvo da slijede vanjsku politiku EU, što Srbija trenutno izbjegava činiti.
U Rezoluciji, usvojenoj velikom većinom prošlog tjedna, ističe se kako se 'snažno žali zbog nesvrstavanja Srbije sa sankcijama EU protiv Rusije, što šteti njenom procesu pridruživanja EU'.
Analitičari već dugo ističu kako je EU prema Vučiću premekana kada je u pitanju njegov odnos prema Rusiji.
'EU također snosi veliku odgovornost. Oni su 10 godina naivno vjerovali da dok god ima pozitivnih pomaka po pitanju Kosova, sve ostalo je manje važno i čisto unutarnja politika', zaključuje Tomanić.
