Ključni događaji:
-
Razgovarali Nariškin i Burns, moguć i sastanak
-
Stoltenberg najavio trodijelni paket za približavanje Ukrajine NATO-u
-
Rusija: Sigurnosna jamstva mogla bi biti opasna stvar
-
Medvedev: Vojna pomoć NATO-a Ukrajini treći svjetski rat čini sve bližim
-
Rusija drugu noć zaredom dronovima napala Kijev
-
Velika Britanija najavila paket pomoći Ukrajini vrijedan 65 milijuna dolara
-
Ukrajinska i ruska strana izvijestile o žestokim borbama
-
Zelenski se sastaje s čelnicima NATO-a i s Bidenom
-
Gori selo u blizini Moskve
00:08
'Putin je mislio da će se NATO raspasti, bio je u krivu'
Američki predsjednik Joe Biden optužio je u srijedu ruskog predsjednika Vladimira Putina da ima "očajničku žudnju za zemljom i moći" te obećao da NATO savez predvođen SAD-om neće posustati u podršci Ukrajini protiv ruske agresije.
Govoreći u Vilniusu u Litvi na kraju dvodnevnog sastanka čelnika NATO-a, Biden je pohvalio narod te zemlje koja je bila pod sovjetskom okupacijom, pozdravio pridruživanje Finske savezu, kao i skori prijem njezine susjede Švedske.
Biden, kojemu je NATO bez podjela jedan od glavnih vanjskopolitičkih prioriteta, poručio je kako je Putin jako podcijenio odlučnost vojnog saveza.
"NATO je jači, energičniji i da, ujedinjeniji nego ikad u svojoj povijesti. Doista, vitalniji je za našu zajedničku budućnost. Nije se to dogodilo slučajno, nije bilo neizbježno", rekao je Biden tisućama ljudi na Sveučilištu Vilnius.
Mnogi od okupljenih imali su zastave Litve i SAD-a.
"Kad su Putin i njegova očajnička žudnja za zemljom i moći pokrenuli svoj brutalni rat protiv Ukrajine, kladio se da će se NATO raspasti. Mislio je da će se NATO raspasti. Mislio je da će se naše jedinstvo razbiti na prvom testu, mislio je da će demokratski vođe biti slabi, ali bio je u krivu", dodao je.
23:25
Grupa Wagner predala oružje ruskom ministarstvu obrane
Ruska plaćenička skupina Wagner predala je velike količine teškog naoružanja, vojne opreme i tisuće tona streljiva ruskom ministarstvu obrane.
Wagner je predao tenkove T-90 i T-80, višecjevne raketne bacače i razne topničke sustave, rekao je glasnogovornik ministarstva Igor Konašenkov u srijedu u Moskvi.
Uz to, predali su i više od 2500 tona raznog streljiva i 20.000 komada vatrenog oružja, rekao je. Objavljena je i video snimka tog naoružanja. Sva vojna oprema bit će servisirana i iskorištena, rekao je glasnogovornik.
Vođa Wagnera Evgenij Prigožin pobunio se prošli mjesec protiv Moskve. Pobunu je prekinuo 24. lipnja kada su njegove snage bile manje od 200 kilometara od Moskve nakon posredovanja bjeloruskog predsjednika Aleksandra Lukašenka. Zauzvrat su on i njegovi borci dobili imunitet od progona. Nekoliko dana poslije sastao se s Putinom. Kremlj nije rekao kakvi su bili rezultati tog sastanka.
19:35
Zelenski naziva sigurnosne obveze 'uspjehom' nakon nezadovoljstva NATO-om
Dugoročni planovi zemalja G7 da pomognu ukrajinskim oružanim snagama u odbijanju ruske agresije su "vrlo potreban i značajan uspjeh za Ukrajinu", rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u srijedu nakon samita NATO-a u Vilniusu.
Zelenski je tom izjavom bio puno pomirljiviji, nakon što je u utorak oštro kritizirao odluku vodstva NATO-a da ne uputi poziv Ukrajini da se pridruži tom vojnom savezu.
"Pomoći ćemo Ukrajini da izgradi snažnu, umješnu obranu na kopnu, u zraku i na moru", rekao je američki predsjednik Joe Biden, govoreći zajedno sa Zelenskim.
Velika Britanija, SAD, Francuska, Italija, Japan, Kanada i Njemačka čine skupinu G7.
Druge zemlje pozvane su da se pridruže naporima za pružanje sigurnosnih jamstava Ukrajini.
"Danas pokrećemo pregovore s Ukrajinom kako bismo formalizirali - kroz bilateralne sigurnosne obveze i dogovore usklađene s ovim multilateralnim okvirom, u skladu s našim pravnim i ustavnim zahtjevima - našu trajnu potporu Ukrajini dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet", stoji u priopćenju skupine G7.
Samit NATO-a u Vilniusu zaključio je da je budućnost Ukrajine u NATO-u, no nije utvrdio vremenski okvir za članstvo.
NATO se kao organizacija naglašeno suzdržao od pružanja vojne pomoći Ukrajini, kako bi izbjegao ulazak u izravan sukob s Rusijom, i želi to i dalje prepustiti državama članicama i drugima.
Cilj sigurnosnih jamstava je izgraditi vojsku sposobnu oduprijeti se tekućoj agresiji Rusije i budućim napadima.
Jamstva će uključivati modernu opremu za ukrajinske zračne i pomorske snage.
Države G7 već su pružile značajnu vojnu potporu Kijevu, ali uglavnom za kopnene snage.
Zapadni borbeni zrakoplovi ili ratni brodovi dosad nisu isporučeni, unatoč tome što je ukrajinsko vodstvo više puta tražilo moderne borbene zrakoplove.
"Sigurnosno partnerstvo" najavljeno u srijedu ima za cilj ojačati Ukrajinu pružanjem dugoročne strategije na koju se Kijev može osloniti, rekao je njemački kancelar Olaf Scholz.
19:34
Ruska televizija potvrdila da je poginuo visokopozicionirani general
Zamjenik zapovjednika ruskog južnog vojnog okruga, general Oleg Zokov, poginuo je u ukrajinskom raketnom napadu, objavila je ruska državna televizija.
"Nažalost, umro je herojski. Taj čovjek zaslužuje veliko priznanje, imao je nevjerojatan autoritet u oružanim snagama", rekao je umirovljeni general i zastupnik u Dumi Andrej Guruljov za televiziju u utorak.
Rusko ministarstvo obrane nije službeno potvrdilo da je Zokov poginuo.
Nekoliko ruskih kanala na Telegramu ranije je izvijestilo da je Zokov poginuo u granatiranju okupiranog ukrajinskog grada Berdjanska, koji se nalazi oko 100 kilometara od fronte.
Kijev je zadnjih tjedana jako pojačao granatiranje ruskih pozadinskih zapovjednih i logističkih centara i skladišta goriva i streljiva, koristeći se među ostalim i britanskim krstarećim projektilima Storm Shadow.
Zokov (51) je bio na europskom popisu sankcioniranih zbog sudjelovanja u ratu.
Smatra ga se dijelom odgovornim za niz raketnih napada na ukrajinske gradove.
On je šesti ruski general čija je smrt potvrđena od početka rata u Ukrajini u veljači 2022. godine.
18:16
G7 predstavljanjem okvira za dugoročnu sigurnost Ukrajine poslao poruku Rusiji
Zemlje G7 u srijedu su predstavile međunarodni okvir za dugoročnu sigurnost Ukrajine kako bi ojačale njezinu obranu od Rusije i odvratile Moskvu od buduće agresije, rekli su dužnosnici.
"Danas pokrećemo pregovore s Ukrajinom kako bismo formalizirali - kroz bilateralne sigurnosne obveze i dogovore usklađene s ovim multilateralnim okvirom, u skladu s našim pravnim i ustavnim zahtjevima - našu trajnu potporu Ukrajini dok brani svoj suverenitet i teritorijalni integritet", stoji u priopćenju skupine G7.
Samit NATO-a u Vilniusu zaključio je da je budućnost Ukrajine u NATO-u, no nije utvrdio vremenski okvir za članstvo.
NATO se kao organizacija naglašeno suzdržao od pružanja vojne pomoći Ukrajini, kako bi izbjegao ulazak u izravan sukob s Rusijom, i želi to i dalje prepustiti državama članicama i drugima.
Velika Britanija, Francuska, Njemačka i Sjedinjene Američke Države već tjednima pregovaraju s Kijevom o multilateralnom dokumentu za stvaranje širokog međunarodnog okvira koji bi obuhvaćao više elemenata uključujući naprednu vojnu opremu, poput borbenih zrakoplova, kao i obuku, razmjenu obavještajnih podataka i kibernetičku obranu.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov nazvao je potez G7 pogrešnim i "potencijalno vrlo opasnim" za Zapad.
Istaknuo je da bi davanje sigurnosnih jamstava Ukrajini ugrozilo sigurnost same Rusije.
"Novi dokument trebao bi vrijediti sve dok Ukrajina nije u NATO-u", rekao je Zelenskij na odvojenoj konferenciji za novinare.
"Današnja deklaracija otvara tu mogućnost snažnim bilateralnim sporazumima", dodao je, naglasivši da je najbolje jamstvo ipak biti u samom savezu.
Zauzvrat, navodi se u izjavi G7, Ukrajina će obećati mjere za poboljšanje demokratskog upravljanja, uključujući putem pravosudnih i gospodarskih reformi te jačanja transparentnosti.
Američki dužnosnik rekao je da će Washington uskoro započeti vlastite pregovore s Kijevom. Predsjednik Joe Biden govorio je o korištenju potpore SAD-a Izraelu kao mogućeg modela za Ukrajinu.
Američka vojna pomoć Izraelu iznosi oko 3,5 milijardi dolara godišnje, ali taj odnos podrazumijeva i veliku političku podršku
Njemačka je već rekla da će za početak pružiti 12 milijardi eura vojne pomoći Ukrajini do 2032., uključujući 3,2 milijarde eura za 2023.
Francuska, koja je u utorak objavila da će Kijevu prvi put isporučiti krstareće rakete dugog dometa, također pregovara s Ukrajinom, ali će vjerojatno doći do teških rasprava u parlamentu o vojnom proračunu za razdoblje od 2025. do 2030.
17:45
Ruski mlažnjak poletio kako bi presreo norveški zrakoplov blizu granice
Rusija je poslala borbeni zrakoplov MiG-31 kako bi presrela norveški vojni zrakoplov u blizini njene granice, priopćilo je ministarstvo obrane te zemlje.
Posada je identificirala norveški zrakoplov kao patrolni avion P-8A Poseidon iznad Barentsovog mora, rečeno je.
Navodno se okrenuo od granice kada se približio ruski mlažnjak.
"Let ruskog lovca izveden je u strogom skladu s međunarodnim pravilima za korištenje zračnog prostora iznad neutralnih voda, bez presijecanja zračnih ruta ili opasnog približavanja zrakoplovu strane države", priopćilo je ministarstvo.
Incident se dogodio dok su se čelnici NATO-a sastali u Litvi drugog dana summita kojim je dominirao rat u Ukrajini.
16:00
Zelenski: Ukrajina kući nosi značajnu sigurnosnu pobjedu
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski održao je za kratki govor nakon što je Joe Biden završio svoje obraćanje.
Zelenski je zahvalio članicama na podršci i pozdravio "važan paket sigurnosnih jamstava" zemalja G7.
"Danas ukrajinsko izaslanstvo kući nosi značajnu sigurnosnu pobjedu za Ukrajinu - za našu zemlju, za naš narod, za našu djecu", rekao je.
Naveo je da je deklaracija otvorila "nove sigurnosne prilike" za njegovu zemlju. "Zahvaljujem svima koji su to omogućili", rekao je.
15:51
Biden: Zajednička deklaracija G7 osigurat će potporu Ukrajini dugo u budućnosti
Američki predsjednik Joe Biden rekao je da članovi Grupe 7 pokreću zajedničku deklaraciju "kako bi jasno dali do znanja da će naša podrška trajati dugo u budućnosti".
U razgovoru s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na summitu NATO-a u Vilniusu u Litvi, Biden je rekao da "ne čekamo" da se proces pristupanja NATO-u odigra prije nego što zajamčimo dugoročne sigurnosne obveze Ukrajini.
"Ovo započinje proces u kojem će svaka od naših nacija i bilo koja druga nacija koja želi sudjelovati, pregovarati o dugoročnim bilateralnim sigurnosnim obvezama s Ukrajinom i prema Ukrajini. Pomoći ćemo Ukrajini da izgradi snažnu, sposobnu obranu na kopnu, u zraku i na moru ... To će biti snaga stabilnosti u regiji i odvraćati će od bilo koje i svih prijetnji", rekao je Biden.
Američki predsjednik obećao je pomoći Ukrajini "koliko god to bude potrebno".
15:26
UN-ov šef za ljudska prava poziva Rusiju da poštuje humanitarno pravo u Ukrajini: 'Šokantna otlrića o mučenjima i zlostavljanjima'
Visoki predstavnik Ujedinjenih naroda za ljudska prava Volker Turk u srijedu je pozvao Rusiju da poštuje humanitarno pravo, prethodno istaknuvši kako postoje dokazi u izvješću otprije dva tjedna o neutemeljenom pritvaranju, mučenju i seksualnom nasilju nad civilima u Ukrajini.
Misija UN-a za praćenje provedbe humanitarnog prava u Ukrajini dokumentirala je informacije o neutemeljenom pritvaranju više od 900 civila od početka ruske invazije 24. veljače 2022. do 23. svibnja ove godine, te o pogubljenju 77 zatvorenika po kratkom postupku.
"Više od 90 posto zatvorenika koje drži Ruska Federacija, s kojima smo uspjeli razgovarati, reklo nam je da su bili podvrgnuti mučenju i zlostavljanju - uključujući seksualno nasilje koje je, u nekim slučajevima počinilo rusko sigurnosno osoblje", rekao je Turk Vijeću, jedinom tijelu koje brine o zaštiti ljudskih prava u svijetu.
"Ova otkrića su šokantna. Ona pozivaju na konkretne mjere Ruske Federacije koja bi trebala podučiti svoje osoblje i zajamčiti da se pridržava međunarodnih ljudskih prava i humanitarnog prava", istaknuo je.
Zasad nema komentara članova stalne ruske misije pri Ujedinjenim narodima u Ženevi, premda je Rusija zanijekala da su zločini počinjeni i da su civili ciljani namjerno.
Ukrajina je istražiteljima UN-a omogućila puni pristup pritvorenicima s izuzetkom jednog incidenta, stoji u izvješću, a Rusija im nije omogućila nikakav pristup unatoč opetovanim zahtjevima.
Turk je rekao i da je njegov ured evidentirao neka kršenja koja se odnose na Ukrajinu.
"Otkrili smo da je ukrajinsko osoblje u neslužbenim prostorima za pritvor te, u puno manjoj mjeri u službenim istražnim pritvorskim objektima, bilo uključeno u mučenje ili zlostavljanje, čak i seksualno nasilje u obliku prijetnja", rekao je Turk.
14:37
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost: Ulazak Ukrajine u NATO sada značio bi rat s Rusijom, Biden će biti izravan sa Zelenskim
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost, Jake Sullivan, rekao je za CNN da bi Ukrajinsko pridruživanje NATO-u sada "značilo rat s Rusijom", izrazivši potporu oprezu zapadnog saveza.
Govoreći za MSNBC, Sullivan je rekao da će američki predsjednik Joe Biden biti "izravan" s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim, s kojim bi se trebao sastati tijekom dana.
U utorak je Zelenski izjavio da ima vjere, ali ne i povjerenja u odluke NATO-a i rekao da bi neponuđivanje članstva Ukrajine u savezu bilo "apsurdno".
Sullivan je dodao da će Biden dati Zelenskom obrazloženje odluke NATO-a u vezi članstva Ukrajine.
13:55
Zelenski: Treba nam oružje dugog dometa, razgovarat ću o tome s Bidenom
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je u srijedu da njegovoj zemlji treba oružje dugog dometa u borbi protiv ruskih snaga i da će to pitanje otvoriti na sastanku s američkim predsjednikom Joeom Bidenom.
13:41
Britanski ministar obrane: 'Zapad želi vidjeti zahvalnost Ukrajine na potpori, nisu svi sretni'
Ukrajina mora postati bolja u zahvaljivanju zapadnim saveznicima na njihovoj potpori, sugerirao je britanski ministar obrane Ben Wallace.
Wallace je priznao da su utjecajne osobe u Washingtonu negodovale u vezi razine potpore Kijevu.
"Tu postoji mali oprez, sviđalo se to nama ili ne, ljudi žele vidjeti zahvalnost... ako uvjeravate zemlje da se odreknu svojih zaliha", rekao je Wallace, kako prenosi The Telegraph.
Wallace je rekao da "mi nismo Amazon" nakon što mu je predstavljen popis oružja kada je putovao u Ukrajinu prošle godine.
Upozorio je da bi ponovljeni zahtjevi mogli udaljiti ključne saveznike.
"Znate, mi nismo Amazon... Rekao sam im to prošle godine, kad sam se vozio 11 sati da mi daju popis".
Nakon današnjeg sastanka s britanskim premijerom Rishijem Sunakom, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski je rekao da je "zahvalan" premijeru na podršci pristupanju Ukrajine NATO-u.
"Posebno sam zahvalan Ujedinjenom Kraljevstvu na... odlukama koje su donesene da se našoj zemlji pruži dugoročna financijska potpora", rekao je Zelenski.
13:20
Šef ruske obavještajne službe razgovarao s šefom CIA-e, Rusi tvrde da bi se mogli i sastati
Šef ruske vanjske obavještajne službe Sergej Nariškin izjavio je u srijedu da je krajem lipnja telefonski razgovarao s kolegom iz CIA-e Williamom Burnsom o tome “što učiniti s Ukrajinom", prenosi ruska novinska agencija TASS.
Više pročitajte OVDJE.
13:00
Kremlj: Davanje zapadnih sigurnosnih jamstava Ukrajini moglo bi biti opasno; Posjet Putina Kini na dnevnom redu
Bilo bi "potencijalno vrlo opasno" da Zapad Ukrajini pruži sigurnosna jamstva, upozorio je glasnogovornik Kremlja Dmitri Peskov. Takva jamstva bila bi pogrešna i narušila bi sigurnost Rusije, rekao je Peskov na redovitom briefingu za novinare.
"Nuđenjem bilo kakvih sigurnosnih jamstava Ukrajini te zemlje ignoriraju međunarodno načelo nedjeljive sigurnosti. Daju li jamstva Ukrajini, narušit će sigurnost Ruske Federacije", rekao je.
"Bilo je nemoguće da Rusija tolerira bilo što što bi zaprijetilo njezinoj vlastitoj sigurnosti", dodao je Peskov, kazavši i kako se nada da će političari na Zapadu shvatiti da postoje rizici povezani s davanjem takvih jamstava Ukrajini.
Takav je potez "prepun vrlo negativnih posljedica na srednji i dugi rok, pa čak i kratkoročno", rekao je Peskov.
"Donošenjem takve odluke te će zemlje Europu učiniti puno opasnijom u nadolazećim godinama. I naravno, učinit će nam medvjeđu uslugu, što ćemo uzeti u obzir i imati na umu u budućnosti."
Njegovi komentari dolaze u trenutku kada se očekuje da zemlje G7 objave međunarodni okvir koji bi otvorio put dugoročnim sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu kako bi ojačala svoju obranu.
Tijekom konferencije, Peskov je također potvrdio da je posjet Kini Vladimira Putina "na dnevnom redu". Rekao je da je sada pravo vrijeme za održavanje dobrih odnosa koji postoje između Moskve i Pekinga.
Datum putovanja ruskog predsjednika nije objavljen, ali Peskov je rekao da će se to dogoditi kada to bude finalizirano.
Također je odbacio tvrdnje da je plaćenička skupina Wagner namjeravala nabaviti nuklearne naprave tijekom svoje neuspjele pobune u lipnju.
Šef ukrajinske vojne obavještajne službe Kirilo Budanov ranije je rekao da su plaćenici stigli do nuklearne baze - poznate kao Voronjež-45 - u pokušaju da se domognu malih nuklearnih naprava iz sovjetskog doba, kako bi "povisili uloge" u svojoj pobuni, navodi Reuters.
"Kremlj nema takve informacije", rekao je glasnogovornik Peskov, upitan o Budanovljevoj tvrdnji da su Wagnerovi plaćenici stigli do nuklearne baze Voronjež-45 kako bi pokušali doći do nuklearnih naprava.
"Izgleda kao još jedna dezinformacija", rekao je Peskov.
Reuters je međutim izvijestio da je izvor blizak Kremlju s vojnim vezama potvrdio dijelove Budanovljevog iskaza.
12:54
Zelenski o kazetnom streljivu: Gledajmo na to iz prerspektive pravednosti, Rusija ga koristi stalno
Uoči sastanka s Joeom Bidenom kasnije tijekom dana, Volodimir Zelenski je upitan o odluci američkog predsjednika da opskrbi Ukrajinu kazetnim streljivom.
Oružje je kontroverzno, više od 100 država su u potpunosti zabranile njegovu upotrebu zbog zabrinutosti da se ubija bez razlike.
"Postoje trenuci kada imamo male nesuglasice u malim detaljima s našim američkim partnerima, ali bih želio izraziti zahvalnost predsjedniku", rekao je ukrajinski predsjednik.
"Znam da je to bio izazov u Sjedinjenim Državama i američkom Kongresu i da postoje ljudi koji ne dijele podršku u pogledu kazetnog streljiva.
"Želim da ovo pogledamo iz druge perspektive - iz perspektive pravednosti", dodao je.
Zelenski tvrdi da Rusija "konstantno koristi kazetno streljivo" tijekom svoje invazije te je ponovno uvjeravao da će Ukrajina koristiti to streljivo isključivo protiv vojnih ciljeva.
"To je nešto što se može držati pod kontrolom", rekao je.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu zaprijetio je u utorak da će, ako SAD opskrbi Ukrajinu kazetnim bombama, Moskva upotrijebiti "slično" oružje.
Šojgu je ustvrdio da Rusija dosad nije koristila to kontroverzno streljivo u svojim vojnim kampanjama. Oružje je zabranjeno u većini zemalja svijeta, no ne i u Rusiji, Ukrajini i SAD-u.
"Ako SAD opskrbi Ukrajinu kazetnim bombama, ruske oružane snage bit će prisiljene koristiti slična sredstva uništenja protiv oružanih snaga Ukrajine kao mjeru 'oko za oko, zub za zub'", citirale su ruske novinske agencije Šojgua.
Ruske kazetne bombe "puno su učinkovitije od američkih i dostupne su u širem i raznolikijem rasponu", rekao je.
SAD je najavio dostavu kazetnih bombi prošli tjedan, rekavši da je važno Kijevu poslati to oružje zbog manjka streljiva, unatoč tome što predstavlja veliki rizik za civile.
Grupe za obranu ljudskih prava i glavni tajnik Ujedinjenih naroda Antonio Guterres dovode u pitanje odluku Washingtona o slanju takve vrste streljiva.
12:16
Stoltenberg najavio trodijelni paket za približavanje Ukrajine NATO-u, Zelenski: Pozitivna vijest, ali pozivnica za članstvo bi bila bolja
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski i šef NATO-a Jens Stoltenberg održavaju briefing za novinare, na kojem je glavni tajnik zapadnog saveza najavio trodijelni paket za "približavanje Ukrajine NATO-u".
"Sada smo dogovorili trodijelni paket koji Ukrajinu približava NATO-u. Višestruki program praktične pomoći, uspostavljanje novog vijeća NATO-Ukrajina i ponovno potvrđivanje da će Ukrajina postati članica NATO-a te uklanjanje zahtjeva za Akcijski plan za članstvo", rekao je šef NATO-a. Dodao je da će paket "Ukrajinu približiti NATO-u".
Stoltenberg je rekao da će savez biti uz Ukrajinu "koliko god bude potrebno" te je sugerirao da je zemlja sada "ravnopravna" sa zemljama članicama NATO-a.
Što se tiče članstva zemlje, rekao je kako će savez uputiti poziv za pridruživanje "kada se saveznici slože i kada se ispune uvjeti".
Stoltenberg je dodao da kada rat završi, "moramo osigurati da postoje vjerodostojni aranžmani za sigurnost Ukrajine kako se povijest ne bi ponovila".
"Danas se sastajemo kao ravnopravni, radujem se danu kada ćemo se sastati kao saveznici", rekao je obraćajući se Zelenskom.
Također je naglasio kako je "sada najhitniji zadatak osigurati da Ukrajina ima dovoljno oružja".
Ukrajina je bliže pridruživanju "nego ikad prije", rekao je šef NATO-a.
Paket potpore obrani je 'pozitivna vijest', ali pozivnica za NATO bila bi 'optimalni' rezultat, ocijenio je, pak, Zelenski. Zahvalio je NATO-u na njegova tri paketa potpore te rekao da je razgovarao o tome što se još može učiniti kako bi se pomoglo njegovom narodu.
"Imamo pozitivne vijesti o novom paketu potpore obrani koji dolazi od naših partnera", rekao je ukrajinski predsjednik. "Želio bih uputiti riječi zahvalnosti tebi Jens", dodao je, obraćajući se šefu NATO-a.
Međutim, dodao je da bi "optimalan" rezultat summita bio da Ukrajina dobije izravan poziv za pridruživanje vojnom savezu.
Dodao je da je važno da Ukrajini nije potreban Akcijski plan za članstvo (MAP), jer je bivša sovjetska država već puno toga učinila da bi se uskladila sa standardima NATO-a.
"Važan rezultat je odluka da Ukrajina ne treba MAP na putu u NATO", izjavio je Zelenskij na zajedničkoj konferenciji za novinare s glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom na samitu u Vilniusu.
Rekao je da su ukrajinski vojnici stekli iskustvo u suradnji s raznim članicama saveza.
Zapadni saveznici obučavaju tisuće ukrajinskih vojnika i Kijev je u velikoj mjeri ovisan o zapadnom oružju u borbi protiv ruskih snaga koje su pokrenule invaziju u veljači 2022.
NATO je u srijedu objavio da će Ukrajina postati članica saveza, ali nije odredio vremeni rok.
Ukrajinski predsjednik rekao je i kako je razumljivo da Ukrajina ne može postati punopravna članica NATO-a dok traje rat, dodavši da je to "apsolutno jasno".
"Mi jasno razumijemo da nam partneri pomažu s članstvom i ovo je trenutak preživljavanja.. i razumijemo da se neki sada boje govoriti o našem članstvu jer nitko nije voljan imati svjetski rat, što je logično", rekao je Zelenski.
Dodao je da saveznici pomažu Kijevu oružjem i da je Ukrajina toga svjesna te da su signali u vezi članstva u NATO-u spomenuti na bilateralnim sastancima na summitu "važni".
11:51
Američka dužnosnica: Ukrajini sigurnosna jamstva, Rusiji vrijeme ne ide u prilog
Dugoročni angažman za sigurnost Ukrajine koji će zemlje G7 u srijedu usvojiti pokazat će Rusiji da vrijeme radi protiv nje, izjavila je u srijedu američka dužnosnica.
"Ta multilateralna izjava poslat će snažan signal Rusiji da im vrijeme ne ide u prilog", istaknula je savjetnica Bijele kuće za europske poslove Amanda Sloat.
Plan će "pomoći Ukrajini da izgradi vojsku koja se može braniti i odvratiti svaki idući napad", dodala je Sloan.
Istaknula je da se radi o "dugoročnoj investiciji".
Američki predsjednik Joe Biden i ostali čelnici G7 (Francuska, Njemačka, Italija, Japan, UK i Kanada) sastat će se ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na kraju NATO samita u Vilniusu i predstaviti paket koji sadrži sigurnosna jamstva.
"Borit ćemo se za to, sigurnosna jamstva za Ukrajinu na njezinom putu prema članstvu u NATO-u", rekao je Zelenski po dolasku na samit .
Prvog dana samita, čelnici NATO-a su obećali da je "budućnost Ukrajine u NATO-u" i skratili postupak koji Kijev mora slijediti da bi se pridružio zapadnom vojnom savezu.
No, NATO je u utorak bio razočaranje za Kijev jer je pokazao da Ukrajina neće dobiti pozivnicu ili točan raspored za pristupanje savezu, već sigurnosna jamstva.
11:48
Zelenski o sastanku s NATO saveznicima: Prioriteti su novi paketi vojne pomoći, pozivnica za članstvo i sigurnosna jamstva
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je da su njegovi prioriteti u razgovorima sa čelnicima NATO-a u srijedu novi paketi vojne pomoći, pozivnica za članstvo u NATO-u i sigurnosna jamstva za Ukrajinu dok je na putu pristupanja.
"Potrebno nam je da se razumije da trebamo pozivnicu (u NATO) u trenutku kada sigurnosna situacija to dopusti", napisao je Zelenskij na aplikaciji Telegram.
Zelenski boravi u Vilniusu gdje se održava samit NATO-a, a u srijedu popodne i prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina.
Čelnici zemalja članica NATO-a složili su se u utorak da će pozvati Ukrajinu da se pridruži savezu "kada se za to ispune uvjeti".
"Jasno smo rekli da ćemo pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici u pogledu toga usuglase i kada se ispune uvjeti", rekao je na konferenciji za novinare glavni tajnik Jens Stoltenberg.
"Mjesto Ukrajine je u NATO-u", kaže se u deklaraciji, ali bez vremenskog okvira za taj proces kao i bez uvjeta koje bi Kijev trebao ispuniti.
Zelenski je u žestokom tvitu u utorak rekao da se "čini da nema volje ni da se Ukrajini uputi pozivnica za NATO, niti da ona postane članicom saveza", nazivajući "apsurdnim" da za njegovu zemlju nema vremenskog okvira za pristup i članstvo.
11:41
Zelenski: Njemačka je pristala osigurati više zaliha za obrambeni sustav Patriot
Njemačka je pristala isporučiti Ukrajini više lansera i projektila za sustav protuzračne obrane Patriot, rekao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.
Ukrajinski predsjednik opisao je ovaj potez na Telegramu kao "iznimno važan za obranu ukrajinskih života", nakon razgovora s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom na summitu NATO-a u Vilniusu.
Zelenski održava sastanke s nizom čelnika NATO-a kako bi osigurao daljnju vojnu pomoć i potaknuo savez po pitanju članstva svoje zemlje.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će Pariz početi isporučivati krstareće rakete dugog dometa, nakon slične najave Britanije.
"Imamo dobre sporazume u vezi oružja s našim saveznicima", objavio je na Telegramu Andrij Jermak, šef ureda Volodimira Zelenskog, koji je u Vilniusu s predsjednikom.
10:30
Zaharova kritizirala Kulebu: 'Možete na našu diplomatsku akademiju...'
Glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova Maria Zaharova kritizirala je ukrajinskog ministra vanjskih poslova Dmitra Kulebu zbog njegovih komentara o potencijalnom članstvu Ukrajine u NATO savezu te mu je sarkastično predložila da pohađa program obrazovanja na daljinu diplomatske akademije Ministarstva vanjskih poslova Rusije.
U objavi na Telegramu se osvrnula na Kulebine komentare o nejasnim sljedećim koracima u pridruživanju Ukrajine NATO-u.
- Glupo. Morate naučiti pravila prije početka igre, a ne nakon. Reći ću vam. Ovo je svjetski poredak temeljen na pravilima koja su izmislili zapadnjaci. Najpametniji u tome ne sudjeluju jer pravila nema, ona se izmišljaju u hodu i mijenjaju ako igra ne donese željeni rezultat. Alternativa je međunarodno pravo, koje podržava većina zdravorazumskih ljudi. Sve se to uči na diplomatskoj akademiji Ministarstva vanjskih poslova Rusije, čiji će program na daljinu pomoći i Kulebi da to shvati, napisala je.
10:19
Ursula von der Leyen potiče Ukrajinu na daljnje reforme
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je poticala Ukrajinu na provedbu daljnjih reformi na putu te zemlje prema članstvu u NATO-u i Europskoj uniji.
Von der Leyen je ponudila da će "vrlo intenzivno raditi s Ukrajinom na nužnim reformama, koje su prijeko potrebne, na reformama, primjerice, borbe protiv korupcije ili jačanja institucija".
Reforme u tim područjima preduvjet su za pridruživanje i EU-u i NATO-u, rekla je, pohvalivši napore Kijeva posljednjih mjeseci.
"Impresivno je vidjeti tempo kojim se Ukrajina reformira dok vodi obrambenu bitku protiv Rusije", dodala je von der Leyen.
EU također pomaže u povećanju proizvodnje streljiva kako bi pomogla Ukrajini i obnovila zalihe u bloku.
09:51
Zelenski o tri cilja današnjeg NATO sastanka
Volodimir Zelenski je na svojim društvenim mrežama opisao prioritete za drugi dan NATO summita u Vilniusu.
- Na današnjem dnevnom redu imamo tri prioriteta. Prvi su novi paketi podrške našoj vojsci na bojištu. Drugi je, vjerujem, poziv u NATO. Trebamo vaše razumijevanje i pozivnicu kada to sigurnosna situacija dopušta. O svim tim stvarima želimo razgovarati s našim partnerima. I treće, danas ćemo razgovarati o sigurnosnim jamstvima za Ukrajinu na putu u NATO, rekao je Zelenski na Telegramu.
Nakon što je jučer nazvao odbijanje davanja vremenskog okvira za ukazak Ukrajine u NATO 'apsurdnim', Zelenski je jutros ublažio svoj ton i rekao da njegova zemlja želi biti 'na istoj stranici kao NATO'.
Zelenski je na svojim društvenim mrežama objavio i da je započeo sastanak s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom. Najavio je da će dijalog biti 'značajan kao i uvijek'.
- Očekujemo dobre vijesti po pitanju zaštite života Ukrajinaca i naše obrane, rekao je Zelenski.
09:30
NATO: Sastanak sa Zelenskim, već nezadovoljnim mlakim obećanjima saveznika
Saveznici bi u srijedu trebali u Vilniusu održati prvi sastanak Vijeća NATO-Ukrajina s predsjednikom Volodimirom Zelenskim, drugog dana samita koji je već u utorak bio razočaranje za Kijev jer je pokazao da Ukrajina neće dobiti pozivnicu ili točan raspored za pristupanje savezu.
Osnivanje Vijeća NATO-Ukrajina dio je paketa za tu zemlju koji podrazumijeva i jačanje interoperabilnosti ukrajinskih snaga s NATO-om, te preskakanje Akcijskog plana za članstvo (MAP) koji je dosad za zemlje bio nužan korak u procesu pristupanja.
Čelnici zemalja članica NATO-a složili su se u utorak da će pozvati Ukrajinu da se pridruži savezu "kada se za to ispune uvjeti".
"Jasno smo rekli da ćemo pozvati Ukrajinu da se pridruži NATO-u kada se saveznici u pogledu toga usuglase i kada se ispune uvjeti", rekao je na konferenciji za novinare glavni tajnik Jens Stoltenberg.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović komentirao je novinarima takvu odluku riječima da se radi o "pedeset tisuća uvjeta" koje će za Ukrajinu biti teško ispuniti.
"Mjesto Ukrajine je u NATO-u", kaže se u deklaraciji, ali bez vremenskog okvira za taj proces kao i bez uvjeta koje bi Kijev trebao ispuniti.
Zelenskij je u žestokom tvitu rekao da se "čini da nema volje ni da se Ukrajini uputi pozivnica za NATO, niti da ona postane članicom saveza", nazivajući "apsurdnim" da za njegovu zemlju nema vremenskog okvira za pristup i članstvo.
Zelenski se u utorak navečer nenadano pojavio na skupu u Vilniusu pred tisućama građana koji su ga, mnogi ogrnuti ukrajinskim zastavama, toplo pozdravili.
Ponovno je izrazio razočaranje što Ukrajina nije dobila pozivnicu za savez, što je prvi korak u procesu.
"NATO će učiniti Ukrajinu sigurnijom, Ukrajina će učiniti NATO snažnijim", rekao je.
"Danas sam ovamo doputovao s vjerom u odluku, u partnere, s vjerom u snažan NATO".
Litavski predsjednik Gitanas Nauseda predao je Zelenskiju na tom skupu ukrajinsku zastavu s rupama od streljiva koja se vijorila na ukrajinskom tenku tijekom borbi za Bahmut.
U Vilnius ju je donijela skupina od 33 ukrajinska i litavska trkača kao znak potpore Ukrajini kao potencijalnoj 33. članici NATO-a.
Današnji sastanak Vijeća NATO-Ukrajina omogućit će ukrajinskom čelniku da sjedne za stol sa saveznicima kako bi se utvrdio kalendar razgovora s alijansom, iako je još daleko od tog kluba.
Obećanja o bilateralnoj pomoći koja je dobio, iako nužna ukrajinskim snagama, ne odgovaraju na aspiracije Zelenskog koji je želio staviti Kijev pod zaštitni kišobran NATO-a.
Deklaracija objavljena u utorak ne ide puno dalje od obveza iz Bukurešta 2008. o budućem ukrajinskom članstvu.
Istočne članice saveza podupiru Zelenskoga u njegovu nastojanju za što brži ulazak u NATO, dok su SAD i Njemačka oprezne zbog mogućeg sukoba s Rusijom.
U deklaraciji se kaže: "Ponovo potvrđujemo našu nepokolebljivu solidarnost s vladom i narodom Ukrajine u herojskoj obrani njihove nacije, njihove zemlje i naših zajedničkih vrijednosti."
Oštrim jezikom prema Moskvi rečeno je: "Ruska Federacija je najznačajnija i izravna prijetnja sigurnosti saveznika te miru i stabilnosti u euroatlantskom području."
Moskva je kritizirala dvodnevni samit koji završava u srijedu i upozorila Europu da će pretrpjeti "katastrofalne posljedice" ako rat eskalira.
"Potencijalno, ovo pitanje (ukrajinskog članstva u NATO-u) vrlo je opasno za europsku sigurnost... i stoga oni koji će donijeti odluku moraju biti toga svjesni", rekao je glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov.
09:28
G7 će objaviti međunarodni okvir za dugoročne sigurnosne aranžmane Ukrajine
Očekuje se da će zemlje skupine G7 objaviti međunarodni okvir za dugoročne sigurnosne aranžmane Ukrajine na marginama NATO summita u Vilniusu, objavila je britanska vlada.
Reuters izvještava da se ta izjava podudara sa sličnom objavom Bijele kuće.
- Zajednička deklaracija, za koju se očekuje da će je potpisati svi članovi G7, odredit će kako će saveznici podržati Ukrajinu u nadolazećim godinama da okonča rat i odgovori na svaki budući napad, stoji u priopćenju britanske vlade.
- Kako Ukrajina postiže strateški napredak u svojoj protuofenzivi, a degradacija ruskih snaga je vidljiva na Putinovom frontu, mi pojačavamo naše formalne dogovore kako bismo dugoročno zaštitili Ukrajinu, rekao je britanski premijer Rishi Sunak.
09:25
Ukrajinske snage tvrde da napreduju u blizini Bahmuta
Ukrajinske oružane snage jutros su ustvrdile da su napredovale u blizini Bahmuta, kao i da su tijekom noći oborile 11 dronova.
- Obrambene snage Ukrajine nastavljaju s izvođenjem ofenzivnih operacija u smjeru Bahmuta, Melitopolja i Berdianska. U smjeru Bahmuta naše trupe nastavljaju ofenzivne akcije sjeverno i južno od grada. U smjerovima Bila Gora-Andriivka i Bila Gora- Kurdjumivka bilo je uspjela.
U noći 12. srpnja Rusija je napala Ukrajinu iz smjera sjeveroistoka, dronovima iranske proizvodnje tipa 'Shahed'. U napadu je sudjelovalo ukupno 15 dronova kamikaza, a 11 ih je uništeno, priopćio je ukrajinski Glavni stožer.
06:43
Gori selo u blizini Moskve
Ruska novinska agencija TASS javlja da u selu u blizini Moskve gori više kuća.
- Gori selo Krivcovo u Solnečnogorsku u blizini Moskve. Površina požara je 3,2 tisuće četvornih metara, izvijestilo je Ministarstvo za hitne slučajeve, javlja TASS.
06:42
Zelenski će se sastati s ključnim čelnicima NATO-a
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski danas će održati niz bilateralnih sastanaka s čelnicima NATO saveza, nakon što su oni izjavili da je budućnost Ukrajine unutar saveza, no odbili su dati vremenski okvir za članstvo.
Zelenski že se pridružiti čelnicima NATO-a drugog dana summita u Vilniusu na inauguralnoj sjednici Vijeća NATO-Ukrajina, tijela uspostavljenog da unaprijedi odnose između Kijeva i transatlantskog vojnog saveza.
Također će se odvojeno sastati i s američkim predsjednikom Joeom Bidenom, dok traži više oružja i streljiva od SAD-a i drugih zemalja NATO-a za borbu protiv ruske invazije.
Očekuje se da će SAD, Velika Britanija, Francuska i Njemačka Kijevu izdati jamstva dugoročne sigurnosne potpore u obliku naprednog naoružanja, obuke i druge vojne pomoći, vjerojatno ubrzo nakon završetka NATO summita.
06:05
Lavrov: Sukob neće završiti dok Zapad ne odustane od planova da porazi Moskvu
Oružani sukob u Ukrajini nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da dominira i porazi Moskvu, rekao je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u razgovoru za indonezijske novine objavljenom u srijedu.
Cilj "kolektivnog Zapada predvođenog SAD-om" je jačanje svoje globalne hegemonije, izjavio je Lavrov za list Kompas.
Ruski ministar trebao bi ovaj tjedan prisustvovati samitu Istočne Azije i regionalnom forumu ASEAN-a u Džakarti, kao i američki državni tajnik Antony Blinken.
"Zašto oružani sukob u Ukrajini ne prestane? Odgovor je vrlo jednostavan - nastavit će se sve dok Zapad ne odustane od planova da očuva svoju dominaciju i prevlada opsesivnu želju da Rusiji nanese strateški poraz od svojih kijevskih marioneta", navodi se u transkriptu razgovora objavljenog na internetskoj stranici ruskog ministarstva vanjskih poslova.
Lavrov je također optužio Kijev da ignorira indonezijski mirovni plan i umjesto toga promovira vlastiti "paket ultimatuma".
Ukrajina je odbacila indonezijski plan, koji je uključivao poziv na uspostavu demilitarizirane zone, ponovivši stav Kijeva da Rusija treba povući svoje trupe iz Ukrajine, podsjeća Reuters.
05:35
Ukrajinska i ruska strana izvijestile o žestokim borbama
Ukrajinska vojska u utorak je izvijestila o teškim borbama na istoku i jugoistoku zemlje, rekavši da su njene snage odbile desetke napada neprijatelja, dok su ruski izvještaji između ostalog apostrofirali uspješnu obranu kod razrušenog grada Bahmuta.
Glasnogovornik Glavnog stožera Ukrajine Andrij Kovaliov rekao je da su ukrajinske snage odbile rusko napredovanje potpomognuto topničkim udarima u blizini dva grada sjeverno od Bahmuta, zauzetog od strane ruskih plaćeničkih snaga krajem svibnja.
Promjenjiva situacija u blizini Bahmuta je u središtu pozornosti, a Ukrajina je ostvarila dobitke na južnom rubu grada, posebice u strateškom selu Kliščivka, piše Reuters.
Oslobađanje sela, koje se nalazi na uzvišenju, dalo bi ukrajinskim snagama operativnu prednost u potencijalnom okruživanju ruskih snaga u Bahmutu, kažu analitičari.
Ukrajina je u ponedjeljak priopćila da kontrolira visine koja okružuju selo, omogućujući joj da puca na ciljeve u samom Bahmutu.
Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da su ruske snage odbile devet pokušaja ukrajinskog napredovanja u istočnoj regiji Donjeck, uključujući i jedan napad u blizini Kliščivke.
Na jugu, Ukrajina je objavila da je ponovno zauzela skupinu sela, u sklopu rane faze prodora prema Azovskom moru.
Ukrajinski general Oleksandr Tarnavski, zapovjednik ukrajinskih snaga u južnom sektoru Tavriia, putem komunikacijske platforme Telegram izvijestio je da su bitke bješnjele u cijelom sektoru, a da su njegove snage odbile 27 neprijateljskih napada.
Procijenio je ruske gubitke tijekom 24 sata na nekoliko stotina mrtvih i ranjenih.
Unatoč svim dobicima Ukrajine u njezinoj protuofenzivi, ruske snage još uvijek drže goleme dijelove zemlje nakon više od 500 dana rata, a prema nekim procjenama to iznosi 17 posto ukrajinskog teritorija, napominje Reuters.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je jučer izrazio nezadovoljstvo jer NATO Ukrajini nije ponudio vremenski okvir za članstvo, sugerirao je da se rane faze protuofenzive u dvije regije odvijaju po planu, no također je rekao da bi volio da napredak bude brži.
05:28
Velika Britanija najavila paket pomoći Ukrajini vrijedan 65 milijuna dolara
Britanska vlada priopćila je u utorak da će osigurati paket potpore od 50 milijuna funti ili 64,7 milijuna američkih dolara za popravak opreme i uspostavu vojnog rehabilitacijskog centra u Ukrajini.
U sklopu nove tranše potpore, o kojoj će se raspravljati na ovotjednom summitu NATO-a, Britanija i članice G7 će osigurati tisuće dodatnih komada streljiva zua tenkove Challenger 2 i više od 70 borbenih i logističkih vozila, piše Reuters.
Ti će programi biti financirani kroz NATO-ov Sveobuhvatni paket pomoći za Ukrajinu i podržani od strane stručnjaka za rehabilitaciju iz cijelog saveza, navela je britanska vlada u priopćenju.
Očekuje se da će zajedničku deklaraciju potpisati sve članice G7, stoji u priopćenju. U deklaraciji će se odrediti kako će saveznici podržati Ukrajinu u nadolazećim godinama da okonča rat.
"Podržavanje napretka Ukrajine na putu prema članstvu u NATO-u, zajedno s formalnim, multilateralnim i bilateralnim sporazumima i velikom potporom članica NATO-a, poslat će snažan signal predsjedniku Putinu i vratiti mir u Europu", rekao je britanski premijer Rishi Sunak.
05:26
Rusija drugu noć zaredom dronovima napala Kijev
Rusija je drugu noć zaredom pokrenula val napada bespilotnim letjelicama na Kijev i njegovu regiju, a prema prvim informacijama ukrajinske vojske, nije bilo žrtava i većeg razaranja, a sve su letjelice presretnute prije no što su pogodile svoje mete.
"Na 504. dan invazije Ruske Federacije na Ukrajinu, neprijatelj je izveo još jedan zračni napad na glavni grad", rekao je Serhij Popko, čelnik kijevske vojne uprave, u objavi na kanalu Telegram.
Reutersovi svjedoci u Kijevu čuli su eksplozije koje podsjećaju na zvuk sustava protuzračne obrane koji presreće zračne objekte, navodi agencija.
Nije trenutno poznato koliko je dronova iranske proizvodnje Rusija lansirala i koliko ih je presretnuto.
Zračne uzbune iznad Kijeva i širom Ukrajine bile su oglašene više od dva sata, a napad se dogodio u jeku samita čelnika NATO-a u litvanskom Vilniusu, koji je Kremlj kritizirao, upozoravajući da će Moskva odgovoriti kako bi zaštitila vlastitu sigurnost.
Noć ranije, Rusija je lansirala 28 dronova na Kijev i južnu luku Odesu, a ukrajinska protuzračna obrana oborila je 26 iranskih dronova Shahed.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski će u srijedu u Vilniusu nazočiti inauguralnoj sjednici Vijeća NATO-Ukrajina, tijela koje je osnovano kako bi približilo Kijev i 31-člani transatlantski vojni savez, navodi Reuters.
05:25
Medvedev: Vojna pomoć NATO-a Ukrajini treći svjetski rat čini sve bližim
Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je u utorak da povećanje vojne pomoći Ukrajini od strane NATO saveza treći svjetski rat čini sve bližim.
Komentirajući prvi dan NATO summita u Vilniusu u Litvi, na kojem su brojne zemlje obećale više oružja i financijske potpore Ukrajini, Medvedev je rekao da ta pomoć neće odvratiti Rusiju od postizanja njezinih ciljeva u Ukrajini.
"Potpuno ludi Zapad nije mogao smisliti ništa drugo (...) Zapravo, to je slijepa ulica. Treći svjetski rat je sve bliže", napisao je Medvedev na komunikacijskoj platformi Telegram.
"Što sve ovo znači za nas? Sve je očito. Specijalna vojna operacija nastavit će se s istim ciljevima", dodao je Medvedev.
Reuters podsjeća da se Medvedev za predsjedničkog mandata od 2008. do 2012. predstavljao kao liberalni modernizator, dok trenutno njeguje gard žestokog antizapadnog "jastreba" iz Kremlja.