NOVA ‘CRVENA LINIJA‘

Washington i Berlin: ‘Avioni? Nema šanse!‘; Kijev: ‘Dobit ćemo sve osim nuklearnog oružja‘

Nakon odluke o isporuci tenkova, krenule su rasprave o opskrbi Kijeva modernim zrakoplovima

Borbeni avioni F-16 Zračnih snaga Poljske

 Epn/newscom/Newscom/Profimedia/Epn/newscom/newscom/Profimedia

Za Ukrajinu je borba za osiguranje zapadnih borbenih tenkova - ‘crvena linija‘ koju je Zapad nakon brojnih napetosti i užarenih linija, pritiska pojedinih zemalja na Njemačku te pritisak Berlina na SAD, napokon probio - bila samo početak. Naime, kako je najavio Jurij Sak, savjetnik ukrajinskoga ministra obrane Oleksija Reznikova, a što se moglo i očekivati, Ukrajina će sada od zapadnih saveznika tražiti borbene zrakoplove četvrte generacije, kao što je američki F-16.

Nakon što je najavljeno da će njemački tenkovi Leopard 2 i američki Abramsi - na koje će se ipak vjerojatno dulje čekati - krenuti put ukrajinskog bojišta, vojni planeri u Kijevu odmah su usmjerili pozornost na ono što vide kao logičan idući korak u svojim nastojanjima da odbiju ruske osvajače, a to je isporuka modernih borbenih zrakoplova, što je novo veliko iskušenje za Zapad, koji oprezno pristupa isporukama najmoćnijeg naoružanja zbog straha da se ne uvuče u izravni oružani sukob s Kremljom, koji bi imao nesagledive posljedice.

Ipak, više zapadnih vojnih dužnosnika i diplomata potvrđuju da je unutarnja rasprava o opskrbi Ukrajine borbenim zrakoplovima već itekako u tijeku, a potiču je, dakako, ukrajinski dužnosnici uz potporu baltičkih država, koje su zajedno s Poljskom godinama uzalud upozoravale zapadne saveznike na realnost ruske prijetnje, a sada su, osjećajući se i same ugroženim, najglasniji zagovaratelji naoružavanja Ukrajine.

‘Prirodni idući korak‘

"Idući prirodni korak bili bi borbeni lovci", rekao je diplomat jedne sjevernoeuropske zemlje, kako prenosi obično dobro obaviješteni Politico.

Rasprava će vjerojatno biti još dramatičnija nego ona oko nabave tenkova. Doduše, više je europskih dužnosnika i diplomata izjavilo da njihove vlade više ne smatraju korak u tom smjeru nepoželjnim, ali i da je istovremeno strah od eskalacije i dalje na visokoj razini.

Washington je poručio Kijevu da opskrba borbenim zrakoplovima u ovom trenutku ne bi išla, rekao je diplomat, rekavši da postoji ‘crvena linija‘ što se toga tiče, dodavši znakovito: "Ali prošlog ljeta imali smo crvenu liniju na HIMARS-u (višecijevnim raketnim bacačima koji su odigrali ključnu ulogu u ukrajinskim uspjesima proteklih mjeseci, op.a.) i to se promijenilo". "Onda su to bili borbeni tenkovi, a i to sada ide", dodao je.

Drugi visoki dužnosnik jedne europske sile također stavlja naglasak na brzinu kojom opskrba zapadnog oružja eskalira. "Borbeni lovci su danas potpuno nezamislivi... ali mogli bismo imati ovu raspravu za dva, tri tjedna".

Ministri obrane ukrajinskih zapadnih saveznika trebali bi u veljači održati novi summit u američkoj vojnoj bazi Ramstein u jugozapadnoj Njemačkoj, gdje se očekuje da će na vojno zrakoplovstvo i zračnu potporu biti stavljen glavni fokus.

Nizozemski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je u nizozemskom parlamentu prošlog tjedna da će njegov ured razmotriti opskrbu Ukrajine borbenim zrakoplovima F-16 ako ih Kijev zatraži. "Mi smo otvoreni, nema tabua", istaknuo je.

Do ove je izjave došlo nakon prošlomjesečnih komentara slovačkog ministra vanjskih poslova Rastislava Káčera, koji je za novinsku agenciju Interfax-Ukrajina rekao da je njegova vlada "spremna" Kijevu isporučiti lovce MiG-29 iz sovjetske ere te da je razgovarao s partnerima iz NATO-a i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o tome kako to izvesti.

image

Borbeni avioni F-16 Zračnih snaga SAD-a i Kraljevskih zračnih snaga Nizozemske

Apfootage/Alamy/Alamy/Profimedia/Apfootage/alamy/alamy/Profimedia

Novi Scholzov otpor: ‘Toga neće biti‘

No, drugi visoki europski političari znatno su manje raspoloženi kada je ideja isporuke zrakoplova Ukrajini u pitanju. Njemački kancelar Olaf Scholz, čiji je otpor slanju njemačkih tenkova Leopard 2 Kijevu obilježio posljednje tjedne, isključio je u srijedu mogućnost isporuke borbenih zrakoplova, navodeći da se mora spriječiti daljnja vojna eskalacija.

"Neće biti isporuke borbenih zrakoplova Ukrajini", rekao je Scholz. "To je jasno stavljeno do znanja vrlo rano, uključujući i od američkog predsjednika".

Neki dužnosnici stoga vjeruju da će rasprava idućeg mjeseca u Ramsteinu biti više usmjerena na izradu plana za nepredviđene situacije, u slučaju da borbeni zrakoplovi budu hitno potrebni u nekom budućem trenutku, a ne na postizanje dogovora o kratkoročnim isporukama.

Ukrajinski europski saveznici procjenjuju da bi sukob mogao potrajati još tri do pet godina, ili čak i dulje, a postoji i zabrinutost da je Zapad došao blizu granice onoga što može pružiti, a da ne izazove ekstremni odgovor Moskve.

Početkom prošle godine zapadni saveznici složili su se s "neslužbenom politikom" da Ukrajini ne isporučuju potpuno sveobuhvatan paket oružja odmah nakon invazije, iz straha da se ne izazove jak odgovor Kremlja, rekao je treći visoki diplomat iz jedne druge europske vlade. Razmišljalo se na način da Zapad svoju podršku treba pružati postupno, procjenjujući mogući ruski odgovor na svakom koraku.

"Mnoge zapadne zemlje razmišljaju na način da bi, da smo Ukrajini isporučili svu tehniku koju su tražili u prvoj fazi rata, došlo do snažne ruske reakcije, uključujući nuklearnu", rekao je diplomat, pojasnivši da bi se to moglo nazvati procesom navikavanja Putina na pružanje pomoći.

Strategija je bila spor, ali stabilan uzlazni trend u podršci Zapada, od protutenkovskih projektila Javelin i ručnih protuzračnih obrambenih sustava kao što je Stinger, do HIMARS-a, a u novije vrijeme i moćnih raketnih sustava zemlja-zrak Patriot, tenkova i oklopnih vozila. Isporuka zrakoplova stoga je zapravo "samo pitanje kada", predviđa isti diplomat.

Diplomati: Želi se prvo iscrpiti sve druge opcije

Britanski ministar vanjskih poslova James Cleverly sastao se s visokim američkim dužnosnicima u Washingtonu prošli tjedan kako bi razgovarali o daljnjoj vojnoj potpori Ukrajini, uz isporuku tenkova. Cleverly je nakon sastanka odbio reći jesu li ti razgovori uključivali isporuku borbenih zrakoplova, kazetnih bombi ili projektila dugog dometa.

"Neću nagađati kakva bi bila priroda buduće vojne potpore", rekao je. "Naša podrška je rasla kako je jačala bitka i kako su rasli zahtjevi Ukrajinaca", dodao je.

Ipak, kao otočna zemlja, Britanija bi vjerojatno više oklijevala kada je u pitanju slanje zrakoplova, nego što je to bilo sa slanjem tenkova i druge vojne opreme i naoružanja, ističu britanski dužnosnici. Također, postoji zabrinutost da bi javna potpora uslijed daljnje eskalacije mogla oslabjeti.

Europski diplomati slažu se da će Zapad prije pružanja zračne potpore željeti prvo iscrpiti sve druge opcije, uključujući isporuku više jurišnih bespilotnih letjelica i eventualno raketa dugog dometa. SAD je također nedavno odobrio isporuku nenavođenih raketa Zuni iz doba ‘Hladnog rata‘ koje bi ukrajinska vojska mogla lansirati iz svojih MiG-ova iz sovjetske ere. No, ti su dužnosnici također ukazali na nedavne odluke SAD-a kao dokaz da se Washington priprema za raspravu o zrakoplovima.

U srpnju je Zastupnički dom američkog Kongresa odobrio 100 milijuna dolara u svrhu obuke ukrajinskih pilota za upravljanje američkim borbenim zrakoplovima, a u listopadu je Ukrajina objavila kako je skupina od nekoliko desetaka pilota odabrana za obuku na zapadnim borbenim zrakoplovima.

U kolovozu je Colin Kahl, podtajnik za obrambenu politiku, rekao novinarima kako "nije nezamislivo da bi zapadni zrakoplovi kasnije mogli biti dio miksa" oružja isporučenog Ukrajini.

Jurij Sak, pak, kaže da je nakon tenkova prioritet Kijeva nabavka borbenih zrakoplova te da "izgovori" njihovih saveznika nisu nepremostivi. Također, uvjeren je da je Zapad sada uvjeren u potrebu pažljivog, ali dosljednog povećanja sofisticiranosti svojih vojnih donacija. Ističe da su ukrajinske zračne snage posebno zainteresirane za američke zrakoplove F-16 i F-15, ali da su otvorene i za druge opcije.

Logistička noćna mora

Međutim, slanje zrakoplova bio bi više nego ozbiljan logistički pothvat za ukrajinske saveznike. Lovci F-15 i F-16 zahtijevaju dugačke piste visoke kvalitete, što Ukrajini nedostaje, a stručnjaci ukazuju da bi Rusiji bilo lako uočiti svaki pokušaj izgradnje operativnih baza i napasti ih.

Američki lovci F-18 ili švedski Gripeni bili bi prikladniji, smatra Justin Bronk, viši znanstveni suradnik za zračne snage u britanskom think tanku RUSI, budući da mogu uzlijetati s kraćih pista i zahtijevaju manje održavanja. No, i jednih i drugih je relativno malo na raspolaganju. Švedski ministar obrane Pal Jonson rekao je za Politico kako Švedska "nema izravnih planova za slanje Gripena u Ukrajinu".

Drugi borbeni zrakoplovi, poput francuskih Rafalea, zahtijevaju velik broj ljudi na terenu koji bi popravljali zrakoplove i pripremali ih za misije, a to bi osoblje automatski postalo meta ruskih napada.

Ipak, upitan bi li doniranje zrakoplova predstavljalo eskalaciju, jedan je dužnosnik francuske vlade istaknuo da je Ukrajina od Pariza već dobila moćno zapadno oružje, poput haubice Caesar. "Mi kažemo da sve što šaljemo mora biti u obrambene svrhe, ali jednom kada je oprema isporučena, ona je u njihovim rukama", rekao je dužnosnik. "Argument (da bi vam bili potrebni NATO časnici u Ukrajini) bio je isti za Patriote. Svejedno smo ih poslali", dodao je.

image

Vladimir Putin s ruskim generalima i časnicima; borbeni avioni F-16 Zračnih snaga Poljske; ukrajinski vojnik; američki tenk Abrams M1A2

Profimedia/

No, prema nekim procjenama, Francuska bi mogla udovoljiti ukrajinskim zahtjevima za borbenim zrakoplovima. Pariz nije isključio isporuku borbenih zrakoplova, ali pod uvjetom da to ne vodi eskalaciji rata, ne potkopava nacionalnu ili europsku sigurnost i da je od koristi Ukrajincima, rekao je Thomas Gassilloud, predsjednik odbora Nacionalne skupštine za nacionalnu obranu i oružane snage te utjecajni zastupnik i bliski saveznik predsjednika Emmanuela Macrona, kako je prenio The Guardian.

Francuska veza

"Vidjet ćemo u nadolazećim tjednima što će se dalje događati jer se stvari brzo odvijaju", kazao je Gassiloud. Dodao je kako je malo vjerojatno da će Francuska poslati tenkove Leclerc jer nisu komplementarni s tenkovima iz Amerike i Njemačke te da bi za Ukrajince bilo skupo i komplicirano naučiti upravljati različitim vrstama tenkova. "A kao i tenkovi, i zrakoplovi trebaju dugotrajnu specijalističku obuku s do 20 zemaljskog osoblja potrebnog za svakog pilota", rekao je.

"Što se tiče isporuka Ukrajini, moramo proučiti zahtjeve od slučaja do slučaja i ostaviti sva vrata otvorena", rekao je on nakon razgovora u Londonu sa svojim britanskim kolegom Tobiasom Ellwoodom i ministrom obrane Benom Wallaceom.

I britanski The Telegraph piše da bi Francuska mogla biti voljna poslati zrakoplove u Ukrajinu, a da o tome razmišljaju i u Danskoj te istočnoeuropskim zemljama.

Navodi se da bi francuska vlada mogla ponuditi neke od svojih zrakoplova starije generacije, vjerojatno Dassault Mirage, ali da je Pariz svjestan poteškoća vezanih za obuku ukrajinskih pilota i pomoćno osoblje koje bi opsluživalo letjelice.

No, Ukrajinci su, posebno nakon odluke o isporuci tenkova, vrlo optimistični. "Nisu nam htjeli dati sustave HIMARS, a onda ipak jesu. Nisu nam htjeli dati tenkove, sada nam daju tenkove. Osim nuklearnog oružja, ne postoji ništa što nećemo dobiti", rekao je savjetnik ukrajinskog ministra obrane Jurij Sak.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
23. veljača 2024 05:44