Voditelj Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini Lars-Gunnar Wigemark kazao je u utorak u Sarajevu kako će se u procesu pristupanja Bosne i Hercegovine Uniji neki dijelovi Daytonskog sporazuma morati mijenjati jer nisu sukladni standardima koji vrijede u drugim europskim državama.
"Neki dijelovi Daytona morat će se promijeniti kao dio procesa pristupanja Europskoj uniji", kazao je Wigemark novinarima nakon što je i u Sarajevu predstavljena nova strategija Unije prema regiji.
Podsjetio je kako je dobro poznato da neki dijelovi daytonskog ustava nisu sukladni europskoj pravnoj praksi, što je potvrdio i Eropski sud za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci".
"Riječ je prije svega o etničkim odrednicama uz članove Predsjedništva BiH", kazao je švedski diplomat.
On je rekao kako očekivane prilagodbe postojećeg bosanskohercegovačkog ustava, koji je sastavni dio mirovnog sporazuma sklopljenog u Daytonu 1995., ipak ne znače zahtjev EU za promjenom cjelokupnog dokumenta.
Govoreći o izgledima i rokovima za BiH Wigemrk je istaknuo kako je jasno da u novoj strategiji ništa nije zadano, a ukoliko BiH sama uspije ubrzati provedbu reformi, prije može i računati na članstvo.
BiH još nije predala odgovore na upitnik Europske komisije, koji je toj zemlji dostavljen još u prosincu 2016., i još je neizvjesno kada će to uopće učiniti. Učini li to uskoro, nagađalo se kako je moguće da Komisija kandidatski status odobri BiH tijekom 2019.
Uoči objavljivanja nove strategije za zapadni Balkan pojavile su se procjene kako bi BiH pregovore o članstvu u EU mogla otvoriti najranije 2023. godine, odnosno u razdoblju kada bi Srbija i Crna Gora svoje pregovore s Bruxellesom mogle zaključiti.
Odgovori na upitnik EU mogli bi biti spremni tijekom veljače.
Wigemark je kazao kako EU, na temelju dosadašnjeg iskustva, ostaje oprezna pri uspostavi bilo kakvih rokova kada je BiH u pitanju.
"Ovo je otvorena utrka i svi će biti tretirani jednako, iako su neke države u prednosti, no te se stvari mogu promijeniti", kazao je Wigemark
Podsjetio je kao u Makedoniji nije bilo napretka unatoč kandidatskom statusu, a slično je ranije bilo i slučaju BiH.
Na pitanje što međunarodna zajednica odnosno EU mogu pomoći da se ubrza europski put BiH, švedski je diplomat odgovorio kako je BiH unatoč svim zaprekama ipak uspjela i sama postići značajan napredak u protekle tri godine.
Kazao je kako dugo popunjavanje upitnika nije izneđujuće s obzirom na složeni ustroj zemlje.
"Očekujemo da će odgovori biti spremni ovog mjeseca, a Europska komisija će odmah nakon toga početi procjenu", kazao je Wigemrk.
Komentirajući unutarnje političke prijepore poput onih o navodnoj islamističkoj prijetnji u BiH, Wigemrk je kazao kakao bi se svi trebali koncentrirati na cilj koji je definitvno zajednički, a to je napredak ka članstvu u EU.
"Potrebna je vizija, a ne tek utrka do idućih izbora", kazao je Wigemark pozvavši političare u BiH da se ujedine u dosezanju cilja za kojega svi tvrde da im je zajednički, a to je članstvo u EU.