Iako bi, nakon što je u Pekingu primio Trumpa i Putina, odlazak u Pjongjang mogao djelovati degradirajuće, kineski predsjednik Xi Jinping dobro je ocijenio trenutak. U regiji jačaju sigurnosne veze zemalja koje Kinu smatraju prijetnjom, a Peking nema velik broj saveznika – Laos, Kambodža, realno slabi – pa je važno sačuvati odnose s Demokratskom Narodnom Republikom Korejom (DNRK) i njezinim diktatorom Kim Jong-unom.
A sad uputa svim hrvatskim medijima kako treba izvještavati o putovanjima državnih čelnika: "Kim Jong-un, generalni tajnik Radničke partije Koreje i predsjednik Državnih poslova DNRK, i njegova supruga Ri Sol-ju dočekali su Xi Jinpinga, generalnog tajnika Središnjeg odbora Komunističke partije Kine i kineskog predsjednika, koji je stigao u državni posjet DNRK, i njegovu suprugu Peng Liyuan na zračnoj luci. Nakon što je Xi sišao niz stube zrakoplova, Kim mu je srdačno stisnuo ruku." Tako piše China Daily.
Vratimo se u realnost: Yonhap, agencija Republike Koreje koja vjerojatno ima najbolje obavještajne podatke iz zatvorene sjeverne susjede, navodi da se očekuju razgovori o ekonomskim temama, Korejskom poluotoku te koordinaciji odnosa Pjongjanga, Pekinga i Moskve.
DNRK je nakon Korejskog rata nastavila graditi odnose s ratnim saveznicima, Kinom i Sovjetskim Savezom, a nevolje nastaju nakon raspada potonjeg i smanjenja pomoći. Uslijedile su velike poplave pa se počeo urušavati ekonomski sustav i nastupila je velika glad (1994.–1998.). Broj umrlih nije poznat, procjene govore o pola milijuna do milijun. Kina se pojavljuje kao donositelj pomoći, a važnu su ulogu odigrali Seul i Washington. Doba je to ekonomskog otvaranja Kine koja kao imperativ postavlja onemogućavanje ujedinjavanja dviju Koreja, što je ideja koju je Kim dokinuo definiranjem juga neprijateljem krajem 2023. godine jer bi jug ekonomski nadvladao, što bi dovelo američke snage na kinesku granicu. Točka spora sjevernokorejski je nuklearni program kojem se Peking protivio jer ga je smatrao prijetnjom stabilnosti Korejskog poluotoka i regije. Neuspješno: 2006. godine DNRK je izvela prvu nuklearnu eksploziju. Kina podržava UN-ove sankcije Pjongjangu, a odnosi se dodatno kvare 2016./2017., kad DNRK, unatoč Xijevoj izričitoj zabrani, izvodi tri nuklearna testa. Kim 2020. godine, zbog pandemije, naređuje potpuno zatvaranje granice, što prekida promet s Kinom.
Novi udarac na odnose, sada najteži, uslijedio je kad je Rusija uvidjela manjak topničkog streljiva i počela ga kupovati od DNRK, koja je poslala i vojsku da se bori na strani agresora u Ukrajini jer su dvije države 2024. godine potpisale Obrambeni sporazum.
To je bila točka na kojoj je Kina shvatila da joj Kim izmiče kontroli i krenuo je proces koji Bloomberg sažima u najavi Xijeva posjeta: "Glavni cilj je podsjetiti Kima i svijet da Peking ostaje najvažniji politički pokrovitelj i ekonomski životni oslonac Pjongjanga."
Kim, nakon krize tijekom pandemije, želi nastaviti provoditi politiku koju je promovirao u travnju 2018. godine, Byungjin, jačanje nuklearnog programa uz ekonomski napredak i poboljšanje životnog standarda. Ruska pomoć svodi se na naftu i oružje pa mu je Kina vitalno potrebna u toj domeni. Zato Yonhap piše da će ekonomija biti prva tema. The Wall Street Journal u nedjelju objavljuje sljedeće: "Sjeverna Koreja je najnevjerojatnija priča o rastu na svijetu. Njezina ekonomija cvjeta kao što nije godinama, potpomognuta prodajom oružja i raspoređivanjem trupa u Rusiju, opskrbom i financiranjem iz Kine te mogućnošću zaobilaženja međunarodnih sankcija radi uvoza više energije, komponenti i materijala." Središnja banka Republike Koreje procijenila je, na temelju obavještajnih podataka, da je ekonomija sjeverne susjede 2024. godine porasla 3,7 posto – riječ je o slabom učinku uzevši u obzir ekonomsku bazu na koju se odnosi – i da nastavlja rasti. Dodatna nevolja je siromaštvo koje i dalje hara većinom dijelova zemlje podalje od glavnog grada.
Kimu je nasušno potrebna kineska pomoć, zbog čega će morati pristati na ublažavanje snažnih veza s Rusijom, a Xi sigurno donosi neke poruke sa susreta s Putinom. Yonhapovu tezu o "koordinaciji odnosa Pjongjanga, Pekinga i Moskve" treba čitati kao postavljanje Pekinga u težište tog trokuta u kojem obje druge sastavnice moraju poštovati tu činjenicu. U tom se kontekstu treba odvijati suradnja s Rusijom, pa možemo govoriti i o određenom Xijevu pokušaju nametanja doktrine ograničenog suvereniteta Kimu kako bi regiji i svijetu pokazao da ima nad njim potrebnu kontrolu te da ne trebaju strahovati od njegova ratobornog rječnika i postupaka, ispaljivanja raketa svako malo.
Nepoznanica je u kojoj će mjeri u tome uspjeti jer je Kim svjestan da Kina ne smije dopustiti pad njegova režima jer bi to dovelo do američkog dolaska na granicu. Peking je učinio velik ustupak: kad je ministar vanjskih poslova Wang Yi u travnju posjetio DNRK pripremajući Xijev dolazak, ni jednom nije spomenuo pojam "denuklearizacija", što sugerira da je Partija odlučila prihvatiti korejsko nuklearno oružje.
U trenutku zaključenja ovog teksta u Pjongjangu je bilo 19.30. Sjevernokorejski mediji na engleskom do tada nisu objavili ni slovo o Xijevu dolasku. Xinhua je objavila da je Xi, tijekom razgovora s Kimom, rekao da se čvrst stav kineske Partije i vlade o velikoj važnosti tradicionalnog prijateljstva Kine i DNRK neće promijeniti. Bez obzira na promjene u međunarodnoj situaciji, čvrsta predanost kineske Partije i vlade očuvanju zajedničkih interesa dviju zemalja i održavanju povoljnog strateškog okruženja neće se promijeniti, rekao je Xi, dodajući da obje strane trebaju održavati razmjene na visokoj razini kao smjernicu i učvrstiti temelje političkog uzajamnog povjerenja.
Eto posla analitičarima, a moj pogled glasi: Kina nastavlja podršku DNRK, ali DNRK mora biti otvorenija prema Kini nego Rusiji ("učvrstiti temelje političkog međusobnog povjerenja"). Ne spominje se denuklearizacija. Ali se kaže da će zajednički održavati regionalni mir i razvoj.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....