NAJMOĆNIJI NA SVIJETU

Da, on je pravi šef: U jednom danu pričao i s Trumpom i sa Putinom i obojici držao lekcije!

Na noge su mu došli i mnogi bivši američki saveznici

Piše:

Objavljeno: 6. veljače 2026. 19:27

Andrew Caballero-reynolds/Afp

Kineski predsjednik Xi Jinping u srijedu je razgovarao s Putinom i Trumpom, odvojeno, ali u istom danu. S Rusom je pričao bliskije, videopozivom, da se gledaju u lice, ipak su oni vezani partnerstvom bez granica. S Trumpom telefonom. Zhang Hong, znanstveni suradnik na Institutu za ruske, istočnoeuropske i srednjoazijske studije Kineske akademije društvenih znanosti, u Global Timesu je naglasio: "Dok se svijet suočava s višestrukim previranjima i geopolitičkim rizicima, Kina u svojoj komunikaciji s dvjema drugim velikim silama prenosi jasnu poruku međunarodnoj zajednici: iako globalne teme zahtijevaju široko sudjelovanje mnogih zemalja, Kina ispunjava svoje posebne odgovornosti i utjecaj". Znanstveno ozbiljno. I u velikoj mjeri točno, Kina kao gravitacijska točka.

Zašto je to važno?

Dmitrij Peskov, glasnogovornik Kremlja, nakon razgovora je rekao da je "glavni prioritet ruske vanjske politike unapređenje sveobuhvatnog strateškog partnerstva koordinacije za novu eru s Kinom". Ponavljajući kinesku frazu "nova era", Peskov potvrđuje da je Moskva u vazalnom položaju u odnosu na Peking. Putin je, ako banaliziramo, saslušao što mu je činiti ako želi računati na kinesku podršku. Kako je prenio Jurij Ušakov, Putinov savjetnik, "naši pristupi odnosima sa SAD-om gotovo su identični, što se odražava, na primjer, u našim procjenama inicijative američkog predsjednika o stvaranju Vijeća za mir". Obje države su ga odbile.

Bliski saveznici Xi i Putin pričali uoči godišnjice rata u Ukrajini, tijekom videopoziva pao dogovor: ‘Vrijeme je za veliki plan!‘

Trump je na svojoj društvenoj mreži Truth Social objavio katalog tema koje su raspravili: trgovina, vojska, Tajvan, rat u Ukrajini, Iran, kineska kupovina plina i nafte... Dok Trump u svojoj prostodušnosti tumači kako su njegovi "odnosi sa Xijem izuzetno dobri", kinesko priopćenje upozorava SAD da mora "postupati oprezno glede prodaje oružja Tajvanu".

Što je šira slika?

Xi je smjenom vodećih generala smirio unutarnju situaciju, a na noge su mu došli mnogi bivši američki saveznici, kanadski i britanski premijeri, primjerice. Posljedica američke politike koju profesor Stephen Walt naziva "predatorska hegemonija" zbog koje se saveznici okreću čak i Kini.

Zaključak koji dijeli i partijski Global Times: "Suočene s globalnim sporovima, uključujući europska pitanja, divergencije u europskim odnosima sa SAD-om, krizu u Ukrajini i razne probleme u Latinskoj Americi, sve strane, uključujući SAD i Rusiju, shvatile su da je konstruktivno rješavanje tih pitanja neodvojivo od sudjelovanja Kine i mora uključivati potpunu komunikaciju, razmjene i dijalog s Kinom".

Ministar o stabilnim cijenama energenata

Lijepo je počeo mandat Tomislav Ćorić, ministar, e sad ga ti znaj čega trenutačno. Financija, dobro, iako nije dobro, svi su ministri financija od Slavka Linića radili sjajan posao. A Ćorić, na upit novinarke oko cijena energenata, prenosi Hina, kaže da su u siječnju "pridonijele nešto manje" ukupnoj inflaciji - agencija navodi da godišnja stopa inflacije za energiju iznosi 3,7 posto (u redu, najgore su usluge, 7,2 posto) - te da ga "značajno ne zabrinjavaju" jer je u posljednje vrijeme došlo do stabilizacije cijena energenata.

Gdje je to ministar vidio stabilizaciju cijene energenata? U ponedjeljak piše Hina: "Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna dosegnule najviše razine u šest mjeseci zbog napetosti između SAD-a i Irana", cijena barela tipa Brent porasla je 7,3 posto, na 70,69 dolara. Ovaj tekst pišem u četvrtak poslijepodne, kad je Brent bio na 67,96 dolara uz pad 2,16 posto jer su u petak trebali razgovarati SAD i Iran. Tjedna kolebljivost na razini sedam posto teško se može nazvati stabilnošću.

Zašto je to važno?

Kriza koju je Trump izazvao razmještajući borbenu skupinu nosača zrakoplova u blizini Irana zabrinula je tržišta jer je riječ o prijetnji ozbiljnijoj od ljetošnjih zračnih napada Izraela i SAD-a. Iran je potresen nedavnim prosvjedima i, da bi izbjegao napad koji bi morao dovesti do pada režima, prijeti regionalnim sukobom koji bi možda uključio napade na saudijska naftna postrojenja (napravio je to 2019. godine koristeći jemenske hutiste).

To je prijetnja koja bi uzdrmala globalno tržište i ekonomiju zbog Hormuškog tjesnaca, koji Iran kontrolira, a kojim prolazi oko četvrtine globalne pomorske trgovine naftom, ali čak 80 posto potreba Azije. I još oko 20 posto globalne trgovine ukapljenog prirodnog plina (LNG). Regionalni sukob donosi, dakle, energetski šok.

Što je šira slika?
Rusija je u novoj nevolji. Indija je izabrala u skladu s interesima, SAD i smanjenje carina, te se odrekla ruske nafte. Reuters javlja da Moskva sada, da bi sačuvala razinu prodaje, Kini, koja je ostala najveći kupac (vidi 1), nudi popust od devet dolara po barelu u odnosu na cijenu Brenta. Dosad se popust kretao oko pet dolara.

Stanovništvo Eu želi jedinstveniju Uniju koja ih može braniti

Čak 52 posto Europljana pesimistično je u vezi s globalnom budućnošću, 39 posto u vezi s budućnošću EU, a 41 posto kad je riječ o budućnosti svoje zemlje. U Hrvatskoj gotovo da vlada optimizam, 41 posto građana zabrinuto je zbog globalne budućnosti, 34 posto zbog EU, a 31 posto zbog budućnosti vlastite države. Rezultati su to jesenskog Eurobarometra koji je naručio Europski parlament, istraživanje je provedeno metodom licem u lice od 6. do 30. studenoga prošle godine u svim državama članicama, a ispitane su 26.453 osobe.

Zašto je to važno?
Na razini EU najviše zabrinutosti izaziva pitanje sigurnosti i zaštite: primarno sukobi i ratovi u blizini EU (72 posto), terorizam (67 posto), kibernetički napadi iz trećih zemalja (66 posto), prirodne katastrofe koje klimatske promjene čine još razornijima (66 posto) i nekontrolirani migracijski tokovi (65 posto).

U Hrvatskoj su na prvom mjestu prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama (73 posto), ratovi u blizini EU (71 posto), terorizam (70 posto), migracije (68 posto) te oslanjanje na države koje nisu članice EU za opskrbu energijom (65 posto). Prirodne katastrofe na prvom mjestu, mogle bi možda biti posljedica odabira ispitanih.

Što je šira slika?
Čak 66 posto ispitanih želi da EU sudjeluje u njihovoj zaštiti (u Hrvatskoj 60 posto), a 89 posto smatra da bi države članice trebale nastupiti s više jedinstva (u Hrvatskoj 88 posto). Za jačanje globalne uloge EU, misle Hrvati, treba se fokusirati na energetsku neovisnost (35), konkurentnost (34) te sigurnost hrane i poljoprivrede (32).