Američka vojska procjenjivala je da će Narodna Republika Kina do 2027. godine imati dovoljno snage da pokrene napad na Republiku Kinu na Tajvanu i vrati je pod kontrolu kopnene matice, ali obavještajci sada odbacuju tu procjenu.
Vladajući bračni par, predsjednik Xi Jinping i njegova drugarica Peng Liyuan, smijenio je početkom ove godine vojni vrh jer su se suprotstavili njihovoj želji osvajanja otoka iduće godine. Vojnici su se pozivali na iskustva rata u Ukrajini, upozoravali na rizike desanta, navodeći da bi se isti cilj mogao postići raznim mjerama pritiska, uključujući blokadu otoka, ali bračni drugovi su to odbacili pa tek sada nemaju ljude koji mogu izvesti ekspediciju. Ali je Xi potvrdio svoju vlast.
Komunistička partija Kine (KPK) i Xi Jinping, generalni sekretar, pozvali su Cheng Li-wun, predsjednicu tajvanske stranke Kuomintang (KMT), da posjeti kinesku kopnenu maticu od 7. do 12. travnja, prenijela je agencija Xinhua. KMT, koji je pred komunističkom revolucijom 1949. godine izbjegao na Tajvan, proteklih desetljeća postao je zagovornik bliskih odnosa dvije Kine. S druge strane nalazi se Demokratska progresivna stranka (DPP), čiji su predsjednici na vlasti od 2016. godine. Protivi se približavanju matici, upozoravajući na primjer Hong Konga gdje je Peking uništio ideju “jedna država, dva sustava” oduzevši mu sve demokratska institucije protivno sporazumu kojim je postao dijelom Kine.
Poziv Cheng dobro je promišljen politički potez obje strane; izabran je pravi trenutak dok je Trump fokusiran na rat u Iranu (u Kinu bi trebao doći sredinom svibnja; nije sigurno hoće li do tada zaključiti rat u Iranu, a Xi će ga teško primiti dok upravlja invazijom na njegova saveznika), Japan na ekonomske posljedice. Cheng zbog toga naglašava da, uz postojeće turbulencije, svijetu ne treba nova kriza oko Tajvana - vlasti u Taipeiju očekuju najveću američku isporuku oružja dosad.
Nada se zato da će KMT i KPK “surađivati u promicanju mirnog razvoja odnosa Kine i Tajvana, osnažiti razmjenu i suradnju, osigurati mir u Tajvanskom tjesnacu te raditi na dobrobiti naroda”. Pozornost privlače elementi: miran razvoj odnosa, mir u Tajvanskom tjesnacu i narod, jednina, iako se više od 60 posto stanovnika otoka smatra Tajvancima, a ne Kinezima. Kina je 18. ožujka ponudila energetsku stabilnost Tajvanu koji je uzdrman blokadom prometa Hormuškim tjesnacem, što bi bio korak prema povratku otoka pod kontrolu Pekinga. Taipei je odbio.
Xi će razgovore s gošćom staviti u kontekst novog obrambenog proračuna Tajvana, koji KMT mora podržati jer je većinska stranka u parlamentu, što je posljedica nezadovoljstva javnosti uvjetima života. Stranka je ublažila stavove s prijedloga ujedinjenja na dijalog s Pekingom kako ne bi pretjerano otuđivao biračko tijelo.
Analitička tvrtka Stratfor smatra da bi KMT, zbog želje da ojača veze s kontinentom, mogao izgubiti četvrti put zaredom predsjedničke izbore 2028. godine i da bi to “tijekom sljedeće četiri godine povećalo vjerojatnost kineske vojne prisile, uključujući potencijalnu blokadu ili invaziju na Tajvan - iako to i dalje ne bi bio najvjerojatniji scenarij - jer Peking smatra diplomatske i ekonomske puteve postizanja ujedinjenja neizvedivima”.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....