PROBLEM PRIJEVOZA

Ylva Johansson: Europska unija mora pomoći zastalom izvozu roba iz Ukrajine

"Moramo zatražiti od prijevoznog sektora da ponovno pomogne Ukrajini", dodala je

Ylva Johansson

 Kenzo Tribouillard/AFP

Europska unija mora pomoći izvozu roba iz Ukrajine koji je zastao kao zbog ruske agresije, kazala je u utorak povjerenica za unutarnje poslove EU-a Ylva Johansson.

"Moramo pomoći izvozu roba iz Ukrajine", kazala je Johansson u raspravi s eurozastupnicima o utjecaju rusko-ukrajinskog rata na sektor transporta i turizma u EU-u.

"Moramo zatražiti od prijevoznog sektora da ponovno pomogne Ukrajini", dodala je.

Ukrajinske zračne luke, zbog ruske agresije, ne funkcioniraju, dio crnomorske obale zauzela je ruska vojska, dok je prijevoz cestovnim putem znatno otežan.

U tom je kontekstu Johansson podsjetila da će EU biti medijator za sklapanje moldavsko-ukrajinskog sporazuma o prijevozu cestovnim putom.

Johansson se osvrnula i na utjecaj rata na turističku sezonu. Istaknula je kako se na europskoj razini očekuje više gostiju, ali postoji rizik od manje dolazaka u određenim državama u blizini Ukrajine.

Hrvatski europarlamentarac Valter Flego (IDS/Renew Europe) kazao je da bi turističkom i prijevoznom sektoru trebalo pomoći da prebrodi krizu putem poreznih rasterećenja.

Zastupnik Hrvatskih suverenista/ECR-a Ladislav Ilčić smatra da bi Europska komisija trebala pomoći turističkom sektoru "aktivnim poticanjem" građana na odmor u članicama Europske unije te bi trebala pomoći u osiguravanju dodatnih linija za dolazak turista iz ostatka svijeta.

Europarlamentarci su ranije u utorak raspravljali s povjerenikom EK-a za promicanje europskog načina života Margaritisom Schinasom o spremnosti EU-a na kibernetičke napade nakon ruske agresije na Ukrajinu.

Schinas je ukazao na važnost jačanja otpornosti EU-a na kibernetičke napade, pogotovo jer se kibernetičko ratovanje vodi u njenom susjedstvu.

Napomeno je da Ukrajina bilježi desetorostruki porast hakerskih napada od početka ruske invazije.

S kibernetičkim napadima povezao je i „širenje lažnih vijesti“ putem ruskih državnih medija pa je u tom kontekstu istaknuo kako je potrebno onemogućiti proruskim javnim osobama zaradu putem oglašavanja „na našim platformama“ te da je potrebno isključiti ruske oglašivače.

U raspravi su sudjelovali hrvatski europarlamentarci Željana Zovko (HDZ/EPP) i Tonino Picula (S&D/SDP).

Zovko je poručila da digitalizacija, koja je „ključna za našu dobrobit“, znači i veću osjetljivost na kibernetičke napade.

„Trebamo obranu na digitalnom planu. Kibernetska je sigurnost u tom smislu ključna“, kazala je Zovko.

Picula je naglasio da je potrebno ojačati Agenciju EU-a za kibernetičku sigurnost, ali i pomoći državama članicama da ojačaju vlastite kapacitete.

„U suprotnom je rizik (kibernetičkih napada) prevelik“, kazao je Picula.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
20. travanj 2024 13:35