Dok se unutar EU povećava pritisak da i Unija nametne sankcije protiv vođe Srba u BiH Milorada Dodika, o čemu zasad nema konsenzusa, sve je više optužbi na račun povjerenika za proširenje i susjedstvo Olivéra Várhelyija da pomaže Miloradu Dodiku, čime više provodi politiku mađarske vlade nego Europske unije. U srijedu je 30 zastupnika Europskog parlamenta potpisalo pismo koje su uputili predsjednici Europske komisije Ursuli von der Leyen od koje traže istragu o ulozi povjerenika iz Mađarske u pomaganju separatističkim nastojanjima Milorada Dodika.
Naglasivši kako je teritorijalni integritet BiH ključan i za mir i stabilnost regije, oni iznose svoju zabrinutost zbog posljednjih tenzija za koje optužuju upravo Milorada Dodika.
- Ako Dodik nastoji podijeliti zemlju i stvoriti neovisnu Republiku Srpsku, povlačenjem iz institucija Bosne i Hercegovine i uspostavljanjem neovisnih na teritoriju RS-a te ukoliko u tome bude uspješan, posljedice će se osjetiti daleko izvan granica BiH, a teške posljedice osjetit će i europska vanjska politika - napisali su u pismu.
- Ne dijele sve zemlje Europske unije ove ciljeve. Bilo je izvještaja koji govore da sadašnja vlada Mađarske aktivno podržava Dodikovu kampanju podjele BiH, uključujući i 100 milijuna eura pomoći koju Mađarska daje RS-u uoči općih izbora u Bosni i Hercegovini. Još više zabrinjava dokument koji je izašao u javnost, koji je potpisao šef Europske delegacije u BiH Johann Sattler, a u kojem stoji da se Olivér Várhelyi otvoreno dogovara s Miloradom Dodikom o rušenju BiH. Izvještaji pokazuju da se povjerenik Várhelyi složio s Dodikom o datumu održavanja posebne sjednice Narodne skupštine RS-a i o šestomjesečnom moratoriju na zakone koji uključuju unilateralno povlačenje iz državnih institucija - kaže se dalje u pismu.
Na kraju postavljaju pitanje provodi li povjerenik Várhelyi stavove Europske unije prema BiH.
Ovo nije prvi puta da se propitkuje uloga povjerenika Várhelyija. Ranije je Politico objavio kako je on vršio pritisak na službe Europske komisije da ublaže izvješće o napretku Srbije, pogotovo dijelove koji se odnose na vladavinu prava i slobodu medija. Potom je iz zadnjeg izvještaja izbačena i referenca na genocid u Srebrenici. Komisija je u prijašnjim izvještajima problematizirala negiranje genocida u Srebrenici od strane visokih dužnosnika u Srbiji, a ta rečenica nije više u zadnjem izvještaju, niti se genocid uopće spominje. Nedavno je premijerka Srbije Ana Brnabić, koja je izvještaj Europske komisije o Srbiji nazvala "najboljim do sada", ponovila da "nije bilo genocida u Srebrenici". A Europska komisija, iako u izvještaju o napretku Srbije nije spomenula problem negiranja genocida, nastavlja ponavljati da "u Europi nema mjesta za negiranje genocida u Srebrenici".
Bez obzira na moguće osobne stavove povjerenika Várhelyija, EU je ponovila nekoliko puta da ostaje privržena jedinstvu, suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH. Što se sankcija protiv Dodika tiče, sada u EU razmatraju tu mogućnost, ali je nejasno je li sankcije moguće uvesti kvalificiranom većinom u Vijeću ili je potreban konsenzus. Ako je nužan konsenzus, onda su sada sankcije nerealne jer se tome protivi Mađarska, a prema diplomatskim izvorima i Slovenija i Hrvatska.