Ne više 5 milijardi eura, nego 8,8 milijardi (76 posto više) zahtijeva Evropska središnja banka (ESB) kao iznos za “predostrožnu dokapitalizaciju” banke Monte dei Paschi di Siena (MPS).
Taj udarac maljem stigao je u Sienu iz Frankfurta u dvama pismima upućenima s obale Majne na obalu Tibra, u talijansko Ministarstvo ekonomije i financija. Za zeleno svjetlo iz Frankfurta talijanska država treba odmah ubaciti 4,5 milijarde (od 20 koliko ih je parlament odobrio za izvanredne akcije u bankarskom sektoru), nadajući se da će ih možda uskoro dobiti od nekih drugih privatnih investitora, a preostalih 4,3 milijarde na teret posjednika bančinih obveznica, od čega bi država posjednicima obveznica na malo (retail) mogla nadoknaditi 2 milijarde (što njen trošak diže na 6,5 milijardi, umjesto do prekjučer planiranih 2,5).
Objašnjenje
ESB objašnjava kako je došla do te svote, samo četiri dana prije isteka roka za dokapitalizaciju MPS, neodložnoga, jer ga je odbila produljiti do 20 siječnja. U Frankfurtu je Bundesbank pritisnuo susjede u ESB da podignu ljestvicu Talijanima. I to odmah sve do razine najcrnjeg realnog scenarija koji bi se mogao nazreti iza ovogodišnjega srpanjskoga stress testa kada je indeks CET1 pao ispod nule, s perspektivom da do 2018 ode na -2,23 posto. Zahtjev ESB je, međutim, kalibriran na još crnji scenarij, i već 2017: ako bi CET1 pao na -2,44 posto, MPS bi pala u deficit (shortfall), dugujući više nego ima i potražuje. Podsjetimo da su se na tom testu među 12 najslabijih banaka našle Deutsche Bank i Commerzbank u Njemačkoj te Raiffeisen u Austriji (sve su imale CET1 u zoni velike hladnoće, ali iznad ništice).
U Frankfurtu ne poriču da je banka Monte dei Paschi i dalje solventna. U Sieni tvrde da raspolaže tekućim kapitalom za barem četiri mjeseca, čak i pod uvjetom da štediše nagrnu povlačiti uloge, što se još ne naslućuje, a u Rimu, u Ministarstvu, tvrde da je MPS po sebi zdrava i da je kolju i dave samo krediti koje je teško realizirati (i domeću, ne bez zlobe, da je njezina situacija u tom pogledu bitno ružičastija od one u kojoj se prži Deutsche Bank). U Frankfurtu je i njemačka Bundesbank, ali ona trenutno ne razglašuje sistemske nevolje Deutsche Banka, koji je po nezdravim derivatima i sličnim otrovnim sadržajima daleko najugroženija među vodećom 21 bankom eurske zone. Po nekoj političkoj logici, Deutsche Bank postaje problem Kancelarskog ureda u Berlinu, a predsjednik Bundesbanka, u povodu najavljene talijanske državne intervencije u MPS, poručuje u intervjuu jučerašnjem Bildu da državni “fondovi ne mogu biti korišteni za već predviđene gubitke”. Predviđeni su, po kriteriju Bundesbanke, teško naplativi ili nenaplativi krediti, a nisu predvidivi otrovni derivati koje ima Deutsche Bank.
Stati na noge
Problem je drugi, koji se zasad ne postavlja iz ESB: bi li nakon te injekcije MPS napokon stala na noge, ili bi se nastavila hemoragija koja je pojela prethodne dvije dokapitalizacije? Jens Weidmann točno kaže da evropske regule, na koje se poziva Italija kada planira “u izvanrednoj situaciji” utrčati s garantnim sredstvima u kapital MPS, služe “i za zaštitu obveznika i za odgovorno osposobljavanje investitora”. Ovaj drugi dio u Sieni je izrazito slabačak.
Prst u ranu zabada Isabel Schnabel koja kaže da bi Nadzorni odbor ESB “morao pažljivo razmotriti nije li bolje postupno likvidirati MPS, da novac obveznika ne bude spiskan”.