Pronašao sam način kako prevesti ljude od Los Angelesa do San Francisca za manje od 30 minuta, i to sustavom jeftinijim od brze željeznice koju upravo grade na toj relaciji - sažetak je onoga što je poduzetnik Elon Musk rekao novinarima na prekjučerašnjoj press konferenciji na kojoj je predstavio svoju viziju transporta budućnosti.
Hyperloop je sustav utemeljen na solarnoj energiji koji bi u kapsulama koje bi prolazile kroz nadzemne cijevi prevozio ljude i teret brzinom do 1220 km/h. Sve je to jako realno i ostvarivo, poručio je Musk, a ako država odluči graditi taj sustav, mogla bi to ostvariti u 10 godina.
To je vizija za 21. stoljeće, kažu analitičari, a kada Musk izlaže svoje vizije, onda je mudro to pažljivo slušati, dodaju. Osnivač PayPala - koji je dobar dio bogatstva stečenog sustavom za online transfer novca uložio u kalifornijske tvrtke Tesla Motors, proizvođača sve naprednijih automobila na elektronski pogon, i SpaceX, koji razvija jeftine i pouzdane tehnologije za transport u svemir - očito je dobio novo “nadahnuće”.
WASHINGTON - APRIL 5: Elon Musk, CEO of Space Exploration Technologies Corp, speaks during a news conference at the National Press Club April 5, 2011 in Washington, DC. Elon Musk, CEO of Space Exploration Technologies Corp (SpaceX) and Tesla Motors, held the news conference to announce SpaceX's Falcon Heavy rocket which could complete missions to the International Space Station and Moon and should be ready for use by the end of 2012. Brendan Smialowski/Getty Images/AFP
Hyperloop, kako su objasnili mediji, temelji se na sustavu aluminijskih kapsula koje bi se kretale kroz metalne na tankim skijama. Kapsule bi na nosu imale kompresore koji bi potiskivali zrak iz cijevi kroz koje bi prolazile i prebacivale ga dijelom u skije. One bi ga kroz male rupe izbacivale pod pritiskom. Tako bi stvarale zračne jastuke ispod putničkih kapsula koje bi levitirale. Nešto zraka bi se prebacilo u putničke kapsule. Za pokretanje same kapsule potrebni su električni indukcijski motori na početku i kraju putničkih ruta, kao i na nekoliko lokacija uzduž nje. Pokretani solarnom energijom, oni bi ubrzavali i usporavali putničke kapsule po principu magneta i početnog elektromagnetskog impulsa. Putnici u tom sustavu, objasnio je Musk, osjećali bi djelovanje sile gravitacije, ali ne prejako - kao putnici u zrakoplovu.
Koliko bi sve to koštalo, pitali su Muska. Oko šest milijardi dolara za sustav koji bi spojio L.A. i San Francisco, gradove udaljene 610 kilometara, tvrdi. Usporedbe radi, troškovi gradnje brze međugradske željeznice, što je projekt političke karijere trenutačnog guverenera “sunčane države” Jerryja Browna, zasad su se popeli na 68 milijardi dolara. Ta brza željeznica u najidealnijim bi projekcijama put od Los Angelesa do San Francisca prešla za 2 sata i 40 minuta.
This NASA photo shows NASA Administrator Charles Bolden, (L) and SpaceX CEO and Chief Designer Elon Musk,as they view the historic Dragon capsule that returned to Earth on May 31 following the first successful mission by a private company to carry supplies to the International Space Station on June 13, 2012 at the SpaceX facility in McGregor, Texas. Bolden and Musk also thanked the more than 150 SpaceX employees working at the McGregor facility for their role in the historic mission. AFP PHOTO/NASA/BILL INGALLS/HANDOUT/RESTRICTED TO EDITORIAL USE - MANDATORY CREDIT " AFP PHOTO / - NO MARKETING NO ADVERTISING CAMPAIGNS - DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS
Hyperloop kapsule, u čijem su razvijanju sudjelovali stručnjaci za aerodinamiku i motorizaciju iz Tesla Motorsa i SpaceX-a, mogle bi startati svakih 30 sekundi. Osim ljudi prevozio bi se i teret, te automobili, a prema Muskovim procjenama karta od L.A.-a do San Francisca koštala bi samo 20 dolara. Sustav cijevi kroz koje bi se kapsule vozile mogao bi se sagraditi odmah uz kalifornijsku državnu autocestu, čime bi se izbjegle komplikacije s tvrdoglavim vlasnicima zemljišta. Cijevi i stupovi koji bi ih podupirali bili bi konstruirani da izdrže potrese. Sve su Musk i njegovi osmislili, ali je poduzetnik i vizionar odmah požurio poručiti i ovo:
- Ja se sad nemam vremena ozbiljnije posvetiti tom projektu jer sam posve zaokupljen poslovima u Tesla Motorsu i SpaceX-u.
Poslije je ipak izjavio da razmišlja o gradnji oglednog modela, što su mediji protumačili kao znak da će se o Hyperloopu ipak čuti u bližoj budućnosti. Jer kada Musk nešto kaže, onda to i učini, što je dosad i dokazao.
Elon Musk, čije se bogatstvo procjenjuje na oko 7,5 milijardi dolara, rođen je 1971. u Južnoafričkoj Republici, otac mu je bio inženjer, a majka, podrijetlom Kanađanka, nutricionistica. Od malih nogu zainteresiran je za kompjutore i SF. Musk je još kao 12-godišnjak razvio računarsku igru koju je prodao jednoj firmi. Zaradio je 500 dolara. Malo prije nego što će napuniti 18, Musk koristi kanadske veze svoje majke i odlazi u njezinu domovinu da bi izbjegao obavezni vojni rok u vojsci države koja se u to vrijeme borila protiv antiapartheid pokreta. Nakon školovanja na Sveučilištu u Pennsylvaniji, gdje je diplomirao ekonomiju i fiziku, sredinom 1990-ih Musk prepoznaje poslovne i poduzetničke mogućnosti s bumom interneta i želi ih iskoristiti. Seli se u kalifornijsku Silicijsku dolinu i započinje školovanje na Stanfordu. Školovao se točno dva dana, a onda je postao “college dropout” da bi osnovao tvrtku Zip2 Corporation, koja je osiguravala softvere za oglašavanje velikim novinskim kućama. Tad svu energiju usmjerava na uspjeh tvrtke. Spavao je u uredima na madracu, a tuširao se u obližnjoj podružnici YMCA-a; to je bilo “jeftinije nego da je unajmio stan”. U tvrtku su ušli i vanjski investitori, a on se odrekao dijela vlasništva. Ipak, zahvaljujući investitorima tvrtka je stala na noge i potom je prodana Compaqu za 307 milijuna dolara. Njegov dio bio je 22 milijuna dolara. Imao je 28 godina i bio je milijunaš.
**musk hyperloop, 6 st, 20 strThis handout photo released by Tesla Motors on August 12, 2013 shows the concept drawing of the Hyperloop, a fast transport design unveiled August 12, 2013 by Elon Musk. A design for a super-fast transport system dubbed "Hyperloop" was set to be unveiled by inventor and entrepreneur Elon Musk. Musk, who heads electric carmaker Tesla Motors and private space exploration firm SpaceX, but said he is not planning a new venture. "We're going to provide quite a detailed design," he said last week. "And then invite critical feedback and see if people can find ways to improve it and then it can just be out there as an open source design that maybe can keep improving. And I don't have any plans to execute it, because I must remain focused on SpaceX and Tesla." Reports said the system was a super fast transport system capable of speeds up to 1,150 kilometers (720 miles) an hour. AFP PHOTO / TESLA MOTORS / HANDOUT == RESTRICTED TO EDITORIAL USE / MANDATORY CREDIT: "AFP PHOTO / TESLA MOTORS" / NO SALES / NO MARKETING / NO ADVERTISING CAMPAIGNS / DISTRIBUTED AS A SERVICE TO CLIENTS ==
- Neuspjeh je uvijek opcija. Ako stvari idu bez problema, to znači da nema dovoljno inovacija u vašem poslu -njegova je tadašnja izjava.
Poslije je ušao u novi biznis. Nakon kraće epizode, ne potpuno uspješne, s online bankingom, okreće se tehnologiji transfera novca na internetu nazvanog PayPal. Tijekom 2001. posao se razvio, najviše zahvaljujući prisutnosti na eBayu, stranici za online aukcije. Iduće godine upravo je eBay kupio PayPal za 1,5 milijardi dolara. Najveći dioničar bio je Musk i zaradio je 165 milijuna dolara.
Sljedeći korak nakon interneta bila je tehnologija. Dugogodišnji član Mars Societyja, neprofitne organizacije koja zastupa ideju ljudskog nastanjivana Crvenog planeta, Musk je sanjao o slanju posebnog staklenika na Mars, ali je odustao kad je shvatio koliko bi morao platiti za njegovo slanje Boeingovom raketom. Tako je 2002. nastao SpaceX sa sjedištem u El Segundu koji gradi svemirsku tehnologiju s manjim troškovima. Projektirao je rakete Falcon 1 i Falcon 9, te svemirsko vozilo Dragon, a 2008. je s NASA-om potpisao 1,6 milijardi težak ugovor o korištenju Falcona i Dragona za 12 letova u svemir.
Istodobno, Musk je jedan od osnivača Tesla Motorsa, nazvanog po slavnom znanstveniku, a cilj mu je komercijalizacija vozila na elektronski pogon i prodaja na masovnom tržištu. Ta je ideja Muska zaokupljala još od studentskih dana. Tesla je ove godine, prvi put od osnutka, ostvario profit, i to 20 centa po dionici.
- Nedavno sam prognozirao. Za 30 godina većina novih automobila u proizvodnji bit će na električni pogon - rekao je jednom prigodom. The New York Times svojedobno je napisao članak o “thrillionairesima”, poduzetnicima koji koriste bogatstvo da bi svoje SF-snove iz djetinjstva pretvorili u stvarnost. Među njima je i Musk, koji je svoje snove dosad ozbiljno ostvarivao. A tako bi moglo biti i s Hyperloopom.