Zeleno-crvena harmonija, tako poslovni dnevni list Handelsblatt definira posljednju debatu kandidatkinje i dvojice kandidata za čelno mjesto u kancelarskom uredu. Triell, kako su ga njemački mediji nazvali.
Olaf Scholz, kandidat SPD-a, nije napadao Annalenu Baerbock, kandidatkinju Zelenih. Plan je neupitan, u posljednjem tjednu kampanje sačuvati poziciju koju SPD ima u anketama i nastojati podići podršku Zelenima. S ciljem, teško ostvarivim, koalicije samo dviju stranaka. Što će biti izuzetno težak zadatak. Zbog toga je Baerbock napadala Scholza. Ali glavne su strelice išle put Armina Lascheta, kandidata Kršćansko demokratske unije (CDU) i Kršćansko socijalne unije (CSU).
Najniža plaća je bila kamen na kojoj se Laschet opet spotaknuo, odbijajući povećanje na 12 eura po satu te se zapleo u priču o zadaći kolektivnog pregovaranja. Gospođa Baerbock je poentirala: “Vraćate se u 1990-e”. SPD-ov kandidat je iskoristio ovu šeprtljavost te rekao: “Za mene je ovdje riječ o dostojanstvu građana. To nas vjerojatno najviše razlikuje kad je riječ o tom pitanju”.
Minimalna plaća
Minimalna plaća možda je i najsnažnija Scholzova domena jer je pravnik koji je specijalizirao radno pravo. U intervju koji je izašao u nedjelju, na dan Triella, rekao je da je povećanje minimalne plaće uvjet za ulazak u koaliciju koju će voditi. Što je poruka koju Christian Lindner, lider liberala, FDP, stranke koja želi biti dijelom vladajuće koalicije, probavlja. Vjerojatno se i konzultira s poslovnim krugovima koji bi ga htjeli u vladi da kontrolira zaduženje i onemogući rast poreza.
Laschet je opet kiksao na pitanju borbe protiv klimatskih promjena uvodeći u priču ministra ekologije iz vlade Helmuta Kohla što je Annalena Baerbock doslovce ismijala. I na toj temi potvrdila da su Zeleni najkompetentniji. Iako je i dalje prati rečenica iz drugog Triella, “svaka zabrana je poticaj za inovacije”. Pri čemu je mislila na poteze koje je nužno poduzeti u procesu zelene tranzicije, ali je u njemačkoj javnosti obnovila karakterizaciju Zelenih kao Verbotspartei, stranke koja donosi zabrane.
Laschet je potvrdio da mu debate nimalo ne koriste. Opet je, analizira Handelsblatt, umjesto da odgovara na pitanja postavljao pitanja. Umjesto da ide in medias res zamarao je publiku dugim tumačenjima statusa quo.
Scholz je bio svoj, sačuvao je verbalni i neverbalni nastup koji odaje mirnog, staloženog političara impozantne karizme. Berlinski dopisnik francuskog Le Mondea nema dvojbi: “Olaf Scholz je potvrđen kao favorit”.
Dok traje oporavak Njemačke od javnozdravstvene krize, javnost dobro reagira na njegovo pokazivanje poštovanja prema društvu, razumijevanja problema koji se opredmećuju u planu podizanja minimalne plaće te zalaganja za klimatsko neutralnu industriju. Određene slabosti na tom planu ispravit će Zeleni kao dio koalicije.
Rezultati ankete gledatelja ponovili su stanje iz prve i druge debate. Scholz je pobjednik s 42%, Laschet drugi s 27%, a Baerbock treća s 25%. Interesantno je kako su gledateljice i gledatelji odgovorili na pitanje “koga smatrate najvjerodostojnijim?”: Scholz je na vrhu s 37%, ali druga je Baerbock s 29%, a Laschet je osvojio 28%.
SPD u vodstvu
Ankete s kojima se ulazi u posljednji tjedan kampanje gotovo su ujednačene. SPD je u vodstvu s 25-27% . Na toj je razini nekoliko tjedana i čini se da je to vršna točka. U igri je ipak ozbiljna varijabla koja bi mogla pokvariti računicu. Scholz je jučer izašao pred Odbor za financijska pitanja njemačkog parlamenta, Bundestaga, gdje je odgovarao na pitanja o propustima u borbi protiv financijskog kriminala. Istraga protiv Financijske obavještajne jedinice (FIU) želi utvrditi je li naređeno da se zanemare upozorenja o sumnjivim transferima novca. FIU je agencija ministarstva financija koje vodi Scholz.
CDU/CSU su čvrsto na drugoj poziciji, a prema anketi Bild am Sonntaga prošli su tjedan povećali podršku za 1% i popeli se na 21%. Nadaju se da je to toliko potreban zamah koji bi ih mogao podići prema SPD-u. Kad se pogledaju sve ankete, Unija se kreće između 20 i 22%.
Zeleni imaju od 15-18%, a FDP od 10-12%. Radikalno desna Alternativa za Njemačku je gotovo jedinstveno na 11%, a radikalno lijeva Die Linke od 6-8 posto.
Ovim brojkama treba dodati da je 40% biračkog tijela prije tjedan dana bilo još neopredijeljeno. Prije četiri godine je to bilo 35%. Riječ o izborima koji su donijeli veću fragmentaciju Bundestaga. Dok je na izborima 2013. godine u istom trenutku prije izbora neopredijeljenih bilo 23%.
Sigurno je samo da Alternativa ostaje opozicijom. Sve je ostalo upitno. Ako SPD sačuva prednost i Scholz dobije pravo formiranja koalicije, možda je u ovom trenutku bliži uvođenju Die Linke nego FDP-a. Čiji bi politički aksiomi sprječavali vladu u provedbi temeljnih reformi, klimatske, preciznije zaduženja povezanog s tim procesom i povećanja poreza na najbogatije. Die Linke je također rizik, poznata nepoznanica, jer nema profilirane političke stavove pa je istočno krilo radikalno, a zapadno otvoreno za kompromis. Što bi pri provedbi političkih planova moglo dovesti do neočekivanih zapleta.
CDU/CSU je na korak do silaska u opoziciju. Tako to biva kad se kreće u eliminaciju popularne liderice koja zatim odustane od borbe. I prepusti stranku napadačima.