“Ubojstvo u berlinskom parku: dva hica i nestao je još jedan Putinov problem.” Upravo tako glasi naslov članka u nedjelju objavljenog u britanskom Timesu, teksta koji se bavi misterioznim ubojstvom za koje su njemačke vlasti prošlog tjedna okrivile Rusiju ili njezine saveznike, i to nakon što su, piše list, “mjesecima lutale kroz labirint lažnih identiteta i tragova te brutalnih osveta”, a u kojima je “uloga GRU-a, ruske vojne obavještajne službe, bila evidentna”.
Times ovako sažima tu priču: Zelimkan Kangošvili, 40-godišnji bivši zapovjednik pobunjenika u čečenskom ratu za neovisnost od Rusije ranih 2000-ih, ubijen je usred bijela dana, 23. kolovoza u parku Kleiner Tiergarten. Upucan je ispred kafića u gornji dio tijela i glavu. Hici su bili ispaljeni iz 9-milimetarskog pištolja Glock 26. Ubojica je bio na biciklu, poslije su ga uhitili pošto je primijećen kako baca pištolj, bicikl i periku u rijeku Spree. Njemačkim istražiteljima predstavio se kao Vadim Sokolov i tražio je da stupi u kontakt s ruskom ambasadom. Nakon toga odbio je surađivati s njemačkim vlastima.
Slučajnosti
Unatoč tome, istraga se nastavila. Istražitelji su prošli tjedan obznanili kako su pronašli višestruke indicije da je djelovao “uz službenu pomoć” te tvrde da nisu pronašli dokaze koji bi upućivali na to da je likvidaciju naručio “nedržavni akter”. Isprva se posumnjalo na Moskvu, navodi list, no nakon toga na čečenskog predsjednika Ramzana Kadirova. Vjeruje se da nije moguće da je Kadirov naredio likvidaciju bez “blagoslova” ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Znakovite su dvije slučajnosti: datum likvidacije, 23. kolovoza, odgovara rođendanu Kadirovljeva oca Ahmeta, koji je sedam mjeseci bio čečenski predsjednik prije nego što je raznesen bombom iza koje su stajali separatisti povezani s Kangošvilijem. Osim toga, ubojica se lažno predstavio kao Sokolov, što je ime ruskog zapovjednika ubijenog 2000. u Čečeniji, a kojeg je Putin posthumno proglasio “herojem Rusije”.
Zelimkan Kangošvili
Tragom svega toga, diplomatska svađa bila je neizbježna. Njemačke su vlasti potjerale dva ruska diplomata, za koja vjeruju da rade za GRU, a kancelarka Angela Merkel optužila je Rusiju da ih ne podržava u istrazi. Rusija je najavila protjerivanje njemačkih diplomata. U međuvremenu su istražitelji podastrli informacije do kojih su došli u istrazi.
Tvrde da je ubojica 17. kolovoza doletio iz Moskve u Pariz. Tri dana poslije odletio je u Varšavu, navodno po oružje, a zatim 22. kolovoza u osam ujutro napustio grad i otišao u Berlin. Uz njegovu vizu bio je priložen i certifikat tvrtke Zao Rust iz St. Peterburga, u kojoj je ubojica, navodno, bio zaposlen kao inženjer. Zao Rust, navodi Times, dijeli broj faksa s još dvjema kompanijama - Oboronenergosbit i Oboronenergo. Obje su u vlasništvu ruskog Ministarstva obrane.
Tjeralica
Nadalje, kopanje po policijskim bazama podataka pokazalo je da osumnjičeni ubojica Sokolov jako sliči na 54-godišnjeg Vadima Krasikova. Za njim je 2014. godine, po nalogu Rusije, bila izdana Interpolova tjeralica zbog ubojstva 2013. u Moskvi. To ubojstvo upadljivo sliči na ovo u Njemačkoj. Ubojica je žrtvi i tada prišao na biciklu i gađao je u gornji dio tijela i glavu. No, tjeralica je bez objašnjenja uklonjena 2015. godine. Neki sumnjaju da je Krasikov pomilovan ne bi li u zamjenu postao GRU-ov ubojica.
Odavao informacije
Times također precizira zašto je Kangošvili bio meta. Piše se kako je bio bliski saveznik Aslana Mashadova, čečenskog lidera kojeg su ruske specijalne snage ubile 2005. Poslije je navodno odavao informacije gruzijskim, ukrajinskim i američkim obavještajcima, a već je preživio nekoliko atentata. Godine 2015. na njega je u Tbilisiju ispaljeno osam metaka, nakon čega je pobjegao u Ukrajinu pa u Njemačku, gdje mu je odbijen politički azil, navodno jer je Moskva tvrdila da je pripadnik islamističke terorističke skupine, iako njemačke vlasti nisu našle dokaze koji bi potkrijepili tu tvrdnju. Njemačke su službe, isto tako, navodno upozorile vlasti još u veljači 2017. da je njegov život u opasnosti od “proruskih aktera”, no nije dobio nikakvu zaštitu.
Rusija negira odgovornost. Osumnjičeni ubojica Krasikov u međuvremenu je premješten u drugi, bolje čuvani zatvor, među ostalim, kako navodi list, zbog straha da ne bi i on sam postao meta.
Times piše kako se objava njemačkih vlasti poklopila s izvještajima iz Francuske da se 15 ruskih špijuna koristilo gradovima u francuskim Alpama kao bazom za tajne operacije u Europi. Le Monde piše da su među njima bili Aleksander Petrov i Ruslan Boširov, GRU-ovi agenti osumnjičeni za napad nervnim otrovom na bivšeg ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja i njegovu kćer Juliju u britanskom Salisburyju prošle godine.
Ruski tajkun poginuo u naletu automobila: Obreteckovi prijatelji sumnjaju da se radilo samo o slučajnosti?
Usporedno s raspletom istrage u Njemačkoj, britanski mediji raspisali su se o još jednoj, kako navode, “sumnjivoj” smrti. Naime, 49-godišnji Dmitri Obretecki, ruski tajkun koji se preselio na Otok, preminuo je u bolnici u kojoj je završio nakon prometne nesreće, odnosno nakon što se u njega zabio automobil dok je šetao sa psom u Surreyju. U nesreći su sudjelovala tri automobila, ne zna se koji ga je točno udario i policija traži svjedoke. Razgovarali su sa sva tri vozača i istražitelji tvrde da se nije radilo o namjernoj likvidaciji. No, njegov prijatelj Pavel Borovkov sumnja u tu verziju priče. Ne isključuje da je ovaj možda bio meta.
Mnogi su se odmah požurili prisjetiti drugih čudnovatih smrti Rusa u Britaniji, primjerice Aleksandera Litvinenka i Borisa Berezovskog kao nekih od najzvučnijih. Navodno ima oko 14 takvih misterioznih slučajeva u Britaniji.