Zbog dosad nezabilježenih poremećaja uzrokovanih pandemijom zdravstvena skrb vratila se u prvi plan javne politike. U Uniji je sada jasnije nego ikad prije da zdravlje građana najbolje možemo zaštiti zajedničkim djelovanjem. Upravo je zahvaljujući tom iskustvu došlo do stvaranja europske zdravstvene unije, koje je započelo 2020. i temelji se na mogućnostima koje pruža kriza za rješavanje dugotrajnih izazova i nedostataka koji utječu na zdravstvene sustave u cijeloj Uniji.
Dobar primjer su lijekovi. Pristup lijekovima jedan je od najsnažnijih simbola učinkovitog zdravstvenog sustava.
Danas u praksi lijekovi ne dopiru do svih pacijenata dovoljno brzo jer inovativni i obećavajući lijekovi koji se stavljaju na tržište nisu uvijek jednako dostupni u svim državama članicama. Usto, za prevelik broj bolesti još uvijek ne postoje mogućnosti prevencije ili liječenja. Pritom si mnogi pacijenti i zdravstveni sustavi zbog visokih cijena ne mogu priuštiti određene lijekove, a nestašice lijekova kronični su problem zbog kojeg pacijenti mogu ostati bez potrebnih terapija. Nadalje, u kontekstu geopolitičkih napetosti postale su vidljivije slabosti i ovisnosti naših zdravstvenih sustava, zbog kojih smo izloženi samovolji trećih zemalja. Istodobno, prioritetna pitanja kao što je porast broja bakterija otpornih na antibiotike ne rješavaju se dovoljno brzo i učinkovito.
Europi je potrebna korjenita promjena kad je riječ o lijekovima.
Od uvođenja važećih pravila Unije prije više od 20 godina novi znanstveni i tehnološki megatrendovi unijeli su revolucionarne promjene u zdravstveno i farmaceutsko okruženje. Ne možemo si priuštiti da naš regulatorni sustav zaostaje.
Moderan farmaceutski sustav otporan na krize koji svakodnevno koristi građanima ključan je element snažne europske zdravstvene unije koju gradimo na temeljima iskustva stečenog u kontekstu pandemije bolesti COVID-19. Građani moraju imati pristup osnovnim lijekovima, bilo da je riječ o zaustavljaju glavobolje ili alergije, cijepljenju djeteta ili liječenju oboljelih od raka najnovijim inovativnim lijekovima. U 2019. u Hrvatskoj je ukupno 62 % građana koristilo lijekove izdane na recept.
Međutim, dok pacijenti u nekim zapadnim i većim državama članicama imaju pristup 90 % novoodobrenih lijekova, u nekim istočnim i manjim državama članicama taj postotak iznosi samo 10 %. Znatno se razlikuje i vrijeme čekanja na pristup lijeku te pacijenti u nekim državama članicama moraju čekati nekoliko godina, a u drugima samo nekoliko mjeseci. Konkretno, to znači da neki pacijenti nemaju na raspolaganju učinkovite mogućnosti liječenja za svoju bolest. Zato je ključno da se pacijentima osigura pristup inovativnim i cjenovno pristupačnim lijekovima a da pritom naša vodeća svjetska farmaceutska industrija ostane snažna i međunarodno konkurentna.
Dio su problema naša univerzalna pravila i rascjepkano jedinstveno tržište lijekova. Za našu inovativnu industriju potrebno je osigurati poticaje, ali oni bi trebali biti uže povezani s potrebama pacijenata i zdravstvenih sustava. Ključno je osigurati pristup lijekovima za pacijente u svih 27 država članica.
Zato će nam prioritet biti promicanje pravila kojima će se osigurati da lijekovi dospiju do svih pacijenata u Uniji te pritom omogućiti tržišno natjecanje, koje pak smanjuje cijene i osigurava održivost zdravstvenih sustava u državama članicama. Trebamo stvoriti jedinstveno tržište lijekova.
Drugo, ali jednako važno, trebamo podupirati inovacije s pomoću pravila kojima se potiču istraživanja i smanjuje birokracija unutar sustava. Našim će se pristupom smanjenja nepotrebne birokracije uštedjeti 300 milijuna eura.
Kako bi se spriječile nestašice, potrebno je i poboljšati nadzor nad lancima opskrbe lijekovima, posebno kako bi se utvrdila potreba za jačanjem strateške autonomije Unije kad je riječ o proizvodnji lijekova i utvrđivanjem obveze održavanja zaliha određenih lijekova za nepredviđene situacije.
Naposljetku, pitanje antimikrobne otpornosti treba se izravno rješavati prije nego što ta „tiha pandemija” preraste u novu globalnu krizu. U Uniji svake godine zbog bakterija otpornih na lijekove umre 35.000 ljudi. Kako bi se riješio taj problem i potaknula proizvodnja novih antimikrobika, koja je već desetljećima u zastoju, predložit ćemo odvažne instrumente koji uključuju prenosive vaučere za zaštitu podataka za nove antimikrobike, mehanizme nabave i mjere razborite uporabe.
Jedno će biti ključno za uspjeh ove reforme, a to je ravnoteža. Europska farmaceutska industrija mora zadržati vodeću ulogu u području inovacija te pritom moramo osigurati da pravila Unije doprinose dostupnosti tih inovacija građanima i pacijentima u cijeloj Uniji.