TOPE SE ZALIHE

Zapad ostaje bez mikročipova: Autoindustrija očajava, u pitanju i normalno funkcioniranje bankomata

SAD i EU tek su se ove godine dosjetile da ponovo moraju organizirati proizvodnju mikročipova na svojim teritorijima

Mikročipovi, ilustracija

 Ton Kinsbergen/Sciencephoto/Profimedia/Ton Kinsbergen/Sciencephoto/Profimedia

Ubrzani i pomalo prešućeni bijeg ključnih građanskih i financijskih identifikacijskih dokumenata s plastičnih kartica s mikročipovima na kôdove QR pohranjene u mobitelu ima u Italiji, a i drugdje u Evropskoj uniji, dva razloga, jedan razglašen, jedan prikriven. Razglašeno je da tako nećemo sa sobom nosati snopove kartica, ni nabavljati novčanike posebno opremljene štitom protiv ulaska u naše podatke dok su nam kartice u džepu. Prikriveno je da je kriza u nabavci poluvodiča u svijetu toliko zaoštrena, da dovodi u pitanje normalno kartično poslovanje, funkcioniranje bankomatâ, a i nekih ključnih osobnih isprava projektiranih da se njima služimo kao e-građani, na primjer osobnih iskaznica, zdravstvenih iskaznica, poreznih iskaznica itd.

Ministar inovacija u talijanskoj vladi Vittorio Colao najavio je da će se "u sljedećih 6-9 mjeseci enormno povećati usluge već dostupne preko aplikacije AppIo, umećući i druge dokumente, poput vozačke dozvole, dostupne preko kôda QR. Radimo i na digitalnoj biračkoj iskaznici."

Mobitel ključan

Ukratko, bit će dovoljno imati mobitel (dok ti ga ne ukradu ili dok ti se ne pokvari, razbije, odnosno na neki ini način postane neupotrebljiv), preći jagodicom prsta preko ekrana i eto ti na njemu vozačka dozvola, osobna iskaznica, potvrda prebivališta, porezni broj (koji u Italiji po strukturi više izgleda kao jedinstveni matični broj nego kao anonimni OIB), zdravstvena iskaznica, pa i zdravstveni karton s podacima o dijagnozama i terapijama.

Uostalom, digitalizacija građana je obuhvatnija i dalekosežnija nego tetovaža u Auschwitzu, a i korisnija. Veliki Brat ne bada nego gleda. Nacionalni matični ured ANPR obuhvatio je već 67,7 posto talijanskih građana (uključujući i strane državljane) i gotovo sve općine (ukupno ih je 7904). Elektronski identitet Spid je u početku godine imao 31 milijun građana (dvostruko više nego godinu ranije), sa 18,7 na 29 milijuna porastao je broj građana koji imaju elektronsku osobnu iskaznicu i tako dalje.

Ministar Colao uvjerava građane da će do kraja 2023 biti postignut dogovor s ostalim članicama Evropske unije kako bi dokumenti u smartfonu vrijedili na kompletnom teritoriju sviju članica Unije. Malo složenije će biti ujednačiti zdravstvene podatke između 20 talijanskih oblasti, jer su za zdravstvo nadležne one, a ne Republika.

Iskaznica bez čipa

"Ispod radara" je prošla, međutim, objava da je država od početka lipnja dopustila da se zdravstvena iskaznica tiska i izdaje bez mikročipa. Upravo je mikročip omogućio da se ta zdravstvena iskaznica pretvori u Nacionalnu iskaznicu usluga (TS-CNS) kojom se identificiramo u Mreži. Tu je unesen porezni broj, što ostaje i bez čipa, a i bez njega ona služi kao Evropska iskaznica pomoći u bolesti (TEAM). Ali bez čipa otpada njezino korištenje za usluge Javne uprave on line. Umjesto toga treba ići na šalter, identificirati se, gubiti vrijeme vlastito, a onda i javnih službenika. Zašto?

Naprosto zato što nema dovoljno mikročipova u svijetu. To znaju, na svoju nesreću, proizvođači, prodavači i kupci automobila. Na vozilo se čeka mjesecima nakon kupnje, baš kao nekada u realnom (i samoupravnom) socijalizmu, jer manjkaju čipovi. I tu su kapitalisti neoprezno - zapravo kratkovidno škrto - stavili sva jaja u jednu košaru, oslonivši se gotovo posve na Kinu i na Tajvan, što dodatno komplicira problem. Istina je da sankcije pogađaju Rusiju baš na tom planu, blokirajući dio njezine borbene avijacije, a i najsuvremenija oklopna sredstva, jer su im čipovi nezaobilazno nužni, ali pogađaju i Zapad neovisno od sankcija.

Najgore bankama

Najgore je sirotim bankama. Ondje im savršeno puca prsluk ako nedostatak čipova pogađa zdravstvene iskaznice, ili čak dijagnostičke i kirurške aparature u zdravstvu. Kao što je poznato, boluju i umiru uvijek neki drugi. Ali pogađa i bankomate i proizvodnju kreditnih i debitnih kartica. Ako mislite da se njihov vijek trajanja produljio s jedne na dvije, tri, a sada i pet godina, ne zavaravajte se da je to zato što banka ima povjerenja u vas. Taman posla. To je zato što nema čipova. Sada je rok za njihovu isporuku 52 tjedna, cijela kalendarska godina, dok je još nedavno bio gotovo upola kraći: 27 sedmica. Zalihe su u prosjeku dostajale za 40 dana, u normalna doba, a sada u prosjeku samo za 5 dana.

Štono rekli: ponuda bitno zaostaje za potražnjom.

Od najskupljih raspoloživih čipova skuplji su čipovi kojih nema - kako kaže drevno iskustvo, skovano još u antici za sablje.

Sjedinjene Države Amerike i Evropska unija tek su se ove godine dosjetile da ponovo moraju organizirati proizvodnju mikročipova na svojim teritorijima, pa makar opet bili skuplji od kineskih. Samo nekoliko dana prije ruskoga nasrtaja na Ukrajinu predsjednica Evropskog povjerenstva Ursula von der Leyen izvojštila je takozvani "Chip Act": odluku o investiranju 43-45 milijardi eura za proizvodnju poluvodiča na ozemlju Evropske unije, što bi nas u dogledno doba učinilo neovisnim konkurentima - pod uvjetom da ne ostanemo bez nekih nužnih sirovina.

Pitanje invazije

Uplela se u to i ruska invazija na Ukrajinu. Ta istočnoevropska, odnosno krajnja srednjoevropska država (ovisno o tome je li definicija politička ili geografska) pripada (uz Italiju i Japan) u glavne izvoznice heksafluora-1,3-butadijena (C4F6), korištenoga kao kemijskog posrednika pri proizvodnji integriranih krugova plazmom, te neona (Ne), potrebnoga pri izradi silicijskih pogača na kojima se, ugradbom integriranih krugova, ostvaruju mikročipovi. Potreban je i paladij, a 45 posto te rijetke i skupe kovine proizvodi se u Rusiji. Potrebne su i rijetke zemlje (lantanidi), gotovo u potpunosti u kineskim rukama.

Kinezi nisu (zasad) u trgovinskom ratu sa Zapadom. Dapače, očajnički im treba novac jer im se usporava krivulja rasta. Vrag je u tome što im je pandemija covida-19, koju su presijecali potpunim karantenama, usporila proizvodnju svega i svačega, pa tako i mikročipova, a i materijala za njihovu izradu.

Ukratko, svi glavni "igrači" u opskrbi nužnoj za proizvodnju mikročipova drže jedni druge za grkljan i međusobno se ucjenjuju, a niti jedan nema dovoljno snage da se sam istrgne iz klinča. Pa je kriza sada zahvatila i građane, uključujući i one tehnološke inovacije koje su u međuvremenu prigrlili i smatrali zajamčenima, poput plastičnih kartica s mikročipovima.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
06. prosinac 2022 08:32