META TEŠKIH NAPADA

Zašto je Mariupolj toliko važan? Strateški je važan, a njegov pad bio bi prva veća ruska pobjeda

Bojčenko je rekao da je do 27. ožujka pobjeglo 290.000 ljudi iz grada, ali i da je najmanje 160.000 zarobljeno bez struje

Razoreni Mariupolj

 Stringer/AFP

Južna ukrajinska luka Mariupolj postala je meta žestokih ruskih napada brzo nakon početka invazije 24. veljače.

Ubijeno je gotovo 5000 ljudi i uništene su zgrade diljem grada, prema gradonačelniku Vadimu Bojčenku.

Bojčenko je rekao da je do 27. ožujka pobjeglo 290.000 ljudi iz grada, ali i da je najmanje 160.000 njih zarobljeno bez struje, s malo hrane i drugih zaliha.

Zašto je grad toliko važan?

Strateška lokacija

Mariupolj je najveći ukrajinski grad na Azovskom moru koje je povezano s Crnim morem uskim Kerčkim tjesnacem.

Grad je dobio ime po Mariji Feodorovnoj, ženi ruskog cara Aleksandra III., a nalazi se oko 70 kilometara od granice s Rusijom.

Udaljen je tek nekoliko kilometara od teritorija istočne Ukrajine pod kontrolom proruskih separatista koji se bore protiv ukrajinskih vladinih snaga od 2014. godine.

Zauzimanje Mariupolja moglo bi Rusiji omogućiti stvaranje kopnenog mosta između dviju separatističkih, samoproglašenih narodnih republika u Donbasu i regije Krim koju je Rusija zauzela i anektirala 2014.

Zauzimanjem Mariupolja Rusija bi mogla kontrolirati ukrajinsku obalu na Azovskom moru.

Ruske snage već su zauzele crnomorsku luku Herson, udaljenu 380 kilometara od Mariupolja. Rusija kontrolira i crnomorske luke na Krimu.

Gubitak Mariupolja i uspostava kopnenog koridora omogućili bi ruskim snagama da opkole ukrajinske vojnike koji su prije rata bili stacionirani na liniji dodira s teritorijem pod kontrolom separatista.

Time bi se oslobodili ruski vojnici koji su ondje zapeli i mogli bi krenuti na nove dužnosti - nove frontove.

Ekonomska uloga

Mariupolj je važan za ukrajinsko gospodarstvo jer se luka koristi za izvoz željeza, čelika, žitarica i teških strojeva, što je značajan izvor prihoda za ukrajinsku vladu.

Mariupolj je bio glavna luka za izvoz ugljena u sovjetska vremena, od 1948. do 1989. zvao se Ždanov po komunističkom vođi koji je ondje rođen.

Visoki dužnosnik u industriji rekao je 21. ožujka da se Ukrajina suočava s mogućim gubitkom šest milijardi dolara prihoda od žitarica zbog ruske blokade luka uključujući Mariupolj.

Egipat, Turska i Jemen su među zemljama koje se oslanjaju na uvoz ukrajinske pšenice. Rat doprinosi globalnoj nestašici hrane.

U Mariupolju se nalazi željezara i čeličana Illich, drugo najveće metalurško poduzeće u Ukrajini te željezara i čeličana Azovstal, jedna od najvećih tvrtki za valjanje čelika u zemlji.

Mariupolj ima veće pristanište od ostalih ukrajinskih luka u regiji. Kad bi je Rusi kontrolirali, mogli bi brže i lakše otpremati opremu, robu i ljude između Rusije, Donbasa i Krima.

David i Golijat

Mariupolj je postao simbol ukrajinskog otpora s vođama koji nadjačane branitelje smatraju herojima koji se bore u neravnomjernoj bitci sličnoj biblijskoj borbi između Davida i Golijata.

Neki strani i ukrajinski čelnici usporedili su razaranja u Mariupolju s ruskim napadima na sirijski grad Alep te grad Grozni u nemirnoj ruskoj regiji Čečeniji.

Ako Rusija osvoji Mariupolj, to bi bio najveći ukrajinski grad koji je pao. Gubitak tog grada vjerojatno bi bio težak psihološki udarac koji bi narušio ukrajinski moral.

S druge strane, to bi moglo podići raspoloženje u Rusiji, a predsjednik Vladimir Putin bi ga smatrao važnom pobjedom u ratu.

Rusija je ocrnila bataljun Azov, krajnje desničarsku postrojbu koja je dio ukrajinske Nacionalne garde i pomaže u obrani Mariupolja.

Jedan od ciljeva Putinove "specijalne operacije" je "denacifikacija" Ukrajine.

Zapadni lideri tvrde da je to bio neutemeljen i neopravdan izgovor za rat, ali bi Putin vjerojatno smatrao prekretnicom poraz bojne Azov ili zarobljavanje njezinih boraca.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. kolovoz 2022 03:10