Zašto je pad ovog čovjeka uzrokovao val panike u Europi?

Britanske obavještajne službe istražuju jesu li njihovi povjerljivi podaci, pa čak i identiteti agenata, kompromitirani u najvećem špijunskom skandalu u modernoj njemačkoj povijesti.

August Hanning, bivši šef njemačke Savezne obavještajne službe (BND), i visokopozicionirani aktualni dužnosnik agencije, identificiran samo kao Manfred D., uhićeni su u utorak zbog sumnje na špijunažu i izdaju.

Hanninga se sumnjiči da je tijekom čak 16 godina preko Manfreda D. nezakonito pribavio tisuće povjerljivih dokumenata te dio tajnih podataka prodao stranoj sili.

Njemački sigurnosni izvori navode da su među informacijama kojima je dvojac raspolagao bili i povjerljivi podaci dobiveni od partnerskih obavještajnih službi. Zbog toga se sada istražuje mogućnost da su kompromitirane informacije britanskih i američkih službi.

Posebno zabrinjava mogućnost da bi iz podataka koji su podijeljeni s Nijemcima mogao biti otkriven identitet britanskih i američkih izvora na terenu, uključujući agente i doušnike.

MI6 i GCHQ pokrenuli veliku provjeru

Vjeruje se da britanski MI6 i GCHQ, kao i nekoliko američkih obavještajnih agencija, sada sustavno pregledavaju osjetljive informacije koje su tijekom spornog razdoblja dijelili s europskim saveznicima.

Prema informacijama Telegrapha, prioritet je utvrditi jesu li ugroženi izvori čiji su se podaci mogli naći među informacijama koje su procurile. Slične provjere očekuju se i u ostalim državama koje s Njemačkom razmjenjuju obavještajne podatke.

Matthew Dunn, bivši obavještajac MI6-a, rekao je da će britanske službe detaljno pregledati sve što su podijelile s BND-om i procijeniti moguće posljedice.

„Nema nikakve sumnje da se upravo sada unutar MI6-a provodi golema interna sigurnosna provjera. Pregledava se sve što je podijeljeno s partnerom kojem se iznimno vjerovalo i utvrđuje je li bilo što od toga moglo kompromitirati operacije ili osobe povezane s MI6-om“, rekao je Dunn.

Ipak, smatra da bi bilo vrlo iznenađujuće kada bi skandal ozbiljno narušio odnose MI6-a i BND-a te očekuje da dvije službe blisko surađuju u istrazi.

Objasnio je i da obavještajne službe pri razmjeni podataka standardno primjenjuju niz sigurnosnih mehanizama, među kojima je uklanjanje informacija koje bi mogle otkriti identitet izvora.

Zapadni obavještajni krugovi u šoku

Vijest o skandalu izazvala je snažne reakcije unutar zapadne obavještajne zajednice. Izvori navodni sigurnosni propust opisuju kao potencijalno veliki uspjeh strane sile koji bi mogao ozbiljno pogoditi sustav razmjene obavještajnih podataka među zapadnim saveznicima.

Još nije poznato kada su njemačke vlasti obavijestile svoje partnere o sigurnosnom propustu, no vjeruje se da su to učinile prije uhićenja u utorak.

Njemački mediji izvijestili su da se među kompromitiranim materijalima nalaze podaci o iranskom nuklearnom programu, ruskoj vojsci te povjerljivi dokumenti stranih partnerskih službi.

Hanning je svojedobno bio ugledni šef BND-a, njemačkog ekvivalenta britanskom MI6-u. Agenciju je vodio šest godina, a dužnost je napustio u studenome 2005. godine. Poslije se, prema medijskim izvješćima, našao pred bankrotom.

Manfred D. bio je njegov šef kabineta u BND-u, a zatim ga je slijedio u njemačko Ministarstvo unutarnjih poslova.

Nakon Hanningova odlaska Manfred D. vratio se na jednu od ključnih pozicija unutar BND-a. Od ožujka 2012. do ožujka ove godine bio je šef kabineta nekoliko predsjednika njemačke obavještajne službe.

Imao pristup najosjetljivijim informacijama

Na toj je funkciji imao važnu ulogu u određivanju protoka informacija prema uredu ravnatelja BND-a. Odlučivao je koji će obavještajni podaci biti predstavljeni čelniku službe i kojim redoslijedom.

Obavještajne agencije nastoje smanjiti posljedice mogućeg curenja podataka tako što pristup najosjetljivijim informacijama ograničavaju na uzak krug ljudi. No Manfred D., kao jedan od najviših dužnosnika BND-a, imao je pristup velikom dijelu obavještajnih podataka koje je agencija primala.

Njemačko savezno državno odvjetništvo priopćilo je da ga se sumnjiči da je Hanningu ukupno predao oko 2000 dokumenata.

Istražitelji vjeruju da su dvojica muškaraca u proljeće 2010. postigla financijski dogovor prema kojem je Manfred D. svojem bivšem šefu uz novčanu naknadu kontinuirano dostavljao vrijedne obavještajne podatke BND-a.

Mnogi dokumenti sadržavali su povjerljive informacije namijenjene isključivo internoj uporabi njemačke obavještajne službe, osobito materijale pripremljene za brifinge njezina vodstva.

Prema tužiteljstvu, Hanning je informacije potom koristio u svojem privatnom konzultantskom poslu.

„U jednom slučaju Hanning je povjerljive obavještajne podatke koje mu je dostavio Manfred D. iskoristio za izradu analize namijenjene časniku strane obavještajne službe“, priopćili su tužitelji.

Trag vodi prema Azerbajdžanu

Istražitelji još nisu utvrdili je li sporni materijal na kraju stigao do osobe kojoj je bio namijenjen.

Der Spiegel je u utorak navečer objavio da je analiza izrađena za azerbajdžansku obavještajnu službu.

Azerbajdžan održava sigurnosne i obavještajne veze s nizom država, među kojima su Rusija, Izrael, Turska i Sjedinjene Države.

Posebnu dimenziju cijelom slučaju daje činjenica da je Hanning posljednjih godina u njemačkim raspravama o nacionalnoj sigurnosti bio poznat po izrazito tvrdom stavu prema Moskvi.

U intervjuu za Telegraph 2024. godine upozorio je da je Njemačka „naivna“ prema Rusiji i da se mora „probuditi“ pred mogućnošću budućeg rata.

„Mnogi nisu shvatili da smo u sukobu s Rusijom. Ta je činjenica podcijenjena“, rekao je tada. „Ljudi zaziru od istine. Rusija je u sukobu s NATO-om, a Njemačka je, naravno, dio tog sukoba.“

Hanning je upozoravao i da velik dio njemačke javnosti nije svjestan ozbiljnosti opasnosti te je ukazivao na proruske simpatije, osobito na istoku zemlje te među dijelovima krajnje ljevice i krajnje desnog AfD-a koji traže ukidanje sankcija Rusiji.

Nakon odlaska iz BND-a najmanje sedam puta putovao u Rusiju

Prema podacima istraživačkog portala The Insider, Hanning je nakon odlaska iz BND-a najmanje sedam puta putovao u Rusiju.

Sva zabilježena putovanja dogodila su se između 2015. i 2019. godine, a Hanning je tijekom njih često u Moskvi provodio samo jedan dan.

Aktualni predsjednik BND-a Martin Jäger izjavio je da je služba čim su se pojavile prve sumnje pokrenula opsežnu internu istragu.

„BND je rano i bez odgode pokrenuo sveobuhvatne interne istrage. One su potvrdile sumnju“, rekao je Jäger.

Poručio je da oko unutarnje sigurnosti neće biti kompromisa.

„Za BND i za mene ne može biti nikakvih kompromisa kada je riječ o unutarnjoj sigurnosti. Ovaj incident ne dovodi u pitanje nijedan od mojih ciljeva ili prioriteta“, zaključio je.