Zloglasni šef sicilijanske mafije odgovoran za oko 150 ubojstava, Giovanni Brusca, pušten je na slobodu prošlog tjedna, što je izazvalo veliku ljutnju diljem Italije, piše BBC. Detonirao je bombu koja je 1992. ubila Giovannija Falconea, legendarnog talijanskog suca koji se borio protiv mafije.
Federico Varese, profesor kriminologije sa Sveučilišta Oxford, opisuje kako mafija - ili Cosa Nostra - nastavlja utjecati na život Sicilijanaca, usprkos uspjesima države na tom polju posljednjih godina.
Talijanska upotreba mafijaških pokajnika - takozvanih 'collaboratori di giustizia' (prev. 'suradnici pravde') - i dalje je ključno sredstvo u borbi protiv ozbiljnog i organiziranog kriminala. Taj je alat bio zamisao suca Falconea.
Uhićen 1996. godine, Brusca je bio ključni saveznik šefa Cosa Nostre, Salvatorea 'Toto' Riina. No, kasnije je Bruscino svjedočenje imalo ključnu ulogu u najvažnijim antimafijaškim istragama, primijetili su suci.
Pa što će Brusca pronaći izvan zatvorskih zidina? Je li sicilijanska mafija još uvijek sila s kojom treba računati? Ili je to duh nekadašnjeg vremena? Odgovor je pomalo i jedno i drugo.
Poravnavanje računa
Korisno polazište za procjenu pozicije sicilijanske mafije u lokalnom društvu jest istraga mafijaške obitelji Pagliarelli iz travnja 2021. godine.
Pagliarelli je središnja četvrt u Palermu, gdje se nalaze glavni gradski zatvor, bolnica i nekoliko sveučilišnih zgrada.
Dokumenti koje su istražitelji nedavno objavili jezivi su za čitanje. Pod naslovom 'Javna raspodjela teritorija' papiri dokumentiraju kako se poduzetnici rutinski obraćaju mafiji radi povrata ukradene robe, zahtjeva za neplaćenim dugovima i upravljanja ekonomskom konkurencijom.
U ljeto 2019. vlasnika lanca od sedam trgovina koje prodaju domaću robu dvaput pljačkaju lopovi. Čuje se kako zove zamjenika šefa obitelji Pagliarelli: 'Možete li doći gore ... na pet minuta do trgovine?'. 'Svakako', brzo odgovara mafiozo.
Poduzetnik mu pokazuje snimke lopova s nadzorne kamere i daje mu sve informacije koje ima. U roku od tjedan dana mafija pronalazi krivce i žestoko ih muči, prisiljavajući ih da vrate ukradenu robu. Poduzetnik je prisutan premlaćivanju.
Nema dokaza da je mafija bila u kontaktu s lopovima, koji su bili freelanceri. Dakle, ovo nije slučaj reketa u kojem mafija nudi zaštitu od opasnosti koju su sami stvorili.
Slično tome, vlasnik otmjenog bara u centru grada zove šefa kad mu kolegi ukradu auto. U roku od pet dana automobil je vraćen.
Istraga nudi dokaze da se mafija može baviti i složenijim pitanjima.
U jednom slučaju bar odluči proširiti svoje poslovanje na prodaju peciva i toplih obroka. Ipak, nekoliko metara niz cestu još jedan lokal također prodaje pecivo, a vlasnik je zabrinut zbog konkurencije. Opet je pozvana mafija da razgovara o tim stvarima.
U drugom slučaju, predstavnik mafije nazočan je sastanku računovođe, vlasnika zgrade i stanara koji kasni s plaćanjem stanarine.
U Covid krizi muškarac blizak klanu Pagliarelli bio je ključan u organiziranju isporuke 5000 zaštitnih maski za lice - putem vodeće tvrtke. A u odvojenoj istrazi otkrivena je osoba povezana s mafijom koja je dijelila pakete s hranom.
Mafijaška 'pravda' i dobročinstvo mač je s dvije oštrice. Ako ga prihvatite, od vas će se tražiti daljnje, kompromitirajuće usluge. Ipak, ta se pomoć ne može odbaciti kao čisto lažna.
Mlađi šefovi
Postoje znakovi da mafiji ne cvjetaju ruže.
Uhićenja su napravila pustoš po organizaciju koja je prisiljena za šefove birati sve mlađe ili marginalne vođe u svijetu Cosa Nostre.
Navodni trenutni šef klana Pagliarelli, Giuseppe Calvaruso, rođen je 1977. godine.
Toliko se bojao da će ga uhapsiti da se Palermom kretao maskiran. Također je odlučio prvu Covid godinu provesti u Brazilu. Kad se vratio ove godine, uhićen je.
Zakonske odgode
Na makrorazini, sicilijanska mafija više nije igrač u međunarodnoj trgovini drogom i sada od napuljskih dilera kupuje droge za lokalno tržište.
Šokantno je da se legitimni poduzetnici, s visokim socijalnim i ekonomskim kapitalom, ne oklijevaju obratiti mafiji za usluge koje bi država trebala pružiti.
Pravda koju osigurava država nije dostatna. Potrebno je 527 dana da se donese prvostupanjska presuda u građanskom sporu u Italiji, što je najdulje razdoblje u Europi.
Nedavno se pokazalo da se jedan radni spor u gradu Vibo Valentia na jugu Kalabrije vuče gotovo 12 godina.
Za rješavanje sličnog spora u Sabaudiji, obalnom gradu u Laziju, u središnjoj Italiji, trebalo je 11 godina. U međuvremenu je tužitelj umro.
Samo tri od 10 građana i samo četiri od 10 poduzeća vjeruju u pravosudni sustav, pokazuju istraživanja.
Postoji nekoliko prijedloga za ubrzanje sudskih postupaka, u planovima povezanim s EU fondom za oporavak od koronavirusa. Treba vidjeti hoće li te reforme imati kakav značajan utjecaj.
Napredno tržišno društvo mora se opremiti alatima kako bi ekonomija pošteno funkcionirala za sve. Inače, prazninu će popuniti mafijaši iz Pagliarellija.