Moguća neprijateljska akcija Irana protiv Sjedinjenih Američkih Država razlog je što je američki nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln odustao od posjeta Splitu te se uputio u Perzijski zaljev.
Kako navodi novinar Barak Ravid na portalu Axios, izraelska tajna služba Mossad SAD-u je dostavila informacije o mogućim napadima na "interese SAD-a" u Zaljevu.
Jasna i nedvosmislena poruka
Riječ je, inače, o istom portalu i novinaru koji je prošle godine upozorio da će administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa blokirati prodaju borbenih zrakoplova F-16 Hrvatskoj, a čini se kako se opet, samo ovdje ni kriva niti dužna, u centru pozornosti našla Hrvatska.
Naime, USS Abraham Lincoln, kolosalni američki nosač zrakoplova, trebao je posjetiti Split 8. svibnja i u njemu se zadržati tri dana, za što je posebno odobrenje dala hrvatska Vlada, no taj posjet je u ponedjeljak naprasno otkazan kako bi Amerikanci, nakon što su primili informacije o iranskim planovima, odlučili Teheranu pokazati mišiće.
Kao što smo već javili, Sjedinjene Američke Države odlučile su rasporediti skupinu nosača zrakoplova na Bliski Istok kako bi, kako je kasno u nedjelju objavio američki savjetnik za nacionalnu sigurnost John Bolton, poslale "jasnu i nedvosmislenu poruku Iranu".
Raspoređivanje udarne skupine nosača zrakoplova USS Abraham Lincoln pod središnjim zapovjedništvom regije odgovor je "na brojne zabrinjavajuće i rastuće indicije i upozorenja" - kazao je Bolton ne navodeći određenije na što se to točno odnosi.
- Cilj ovog raspoređivanja je poslati jasnu i nedvosmislenu poruku iranskome režimu da će svaki napad na interese Sjedinjenih Država ili one njihovih saveznika biti dočekan nepopustljivom silom. Sjedinjene Države ne traže rat s iranskim režimom, no potpuno smo spremni odgovoriti na bilo koji napad bilo Iranske revolucionarne garde, bilo regularnih iranskih snaga - naveo je Bolton u priopćenju.
Novinar Barak Ravid u svom najnovijem tekstu objašnjava kako je Boltonova reakcija neobično agresivna, a navodi izvješća izraelskih obavještajaca, uglavnom pripadnika Mossada, kako Iran planira izravne akcije protiv SAD-a. Ravid također navodi kako su se informacije o mogućem djelovanju Iranaca protiv Amerikanaca i njihovih saveznika u Zaljevu pojavile još prije dva tjedna, tijekom sastanka koji je Bolton održao sa izraelskim savjetnikom za nacionalnu sigurnost Meir Ben Shabbatom.
Nejasan smjer iranskih akcija
- Njihove informacije o mogućim iranskim planovima u ovoj fazi nisu precizne, no dužnosnici kažu da je jasno kako su potencijalne mete napada SAD ili saveznici poput Saudijske Arabije ili Ujedinjenih Arapskih Emirata - napisao je Ravid na portalu Axios.
Tvrdi da je Mossad osmislio više mogućih scenarija razvoja događaja, te da je u ovom trenutku posve nejasno što Iranci smjeraju, no da je jasno kako je "temperatura u porastu" te da je to rezultat rastućeg američkog pritiska na Iran.
SAD su od prošle godine ponovno uvele sankcije Iranu nakon što je predsjednik Donald Trump jednostrano odlučio povući se iz sporazuma o nuklearnom naoružanju, sklopljenog 2015., na temelju kojeg su bile ukinute sankcije Iranu u zamjenu za njegovo napuštanje programa nuklearnog naoružanja.
Posebice se njima ciljalo na iransku naftnu industriju, glavni izvor prihoda zemlje, s ozbiljnim posljedicama po iransko gospodarstvo. U travnju je SAD objavio da će se bilo koja zemlja koja kupuje iransku naftu suočiti s američkim sankcijama nastavi li i dalje to raditi. Također je proglasio Iransku revolucionarnu gardu stranom terorističkom organizacijom, što je prvi put da SAD upotrebljava tu kvalifikaciju za tijelo koje predstavlja dio nečije vlade. U znak odmazde Iran je zaprijetio da će blokirati Hormuški tjesnac, jedan od najvažnijih brodskih pravaca koji spaja perzijski zaljev i zaljev Omana, što je izazvalo strahovanja od mogućih oružanih sukoba.
Nosač zrakoplova USS Abraham Lincoln trebao je u Split uploviti 8. svibnja i ostati do 11. svibnja. Riječ je o brodu dugačkom više od 300 metara i teškom 105 tisuća tona, a može primiti više od pet i pol tisuća članova posade koji opskrbljuju 90 zrakoplova. Njegova vrijednost procjenjuje se na više od 4,8 milijardi dolara.
Iran: Nakon Trumpovog povlačenja iz sporazuma ponovno pokrećemo nuklearni program
Iran će ponovno pokrenuti dio svog prekinutog nuklearnog programa u odgovoru na američko povlačenja iz ključnog nuklearnog sporazuma iz 2015., no ne planira se povući iz tog dogovora, objavila je u ponedjeljak iranska novinska agencija IRIB.
Pozivajući se na izvor blizak službenom povjerenstvu koje nadgleda nuklearni sporazum, IRIB prenosi da će predsjednik Hassan Rouhani objaviti da će Iran ublažiti neke od svojih manjih obveza koje je preuzeo potpisivanjem nuklearnog sporazuma.
Rouhani će to učiniti 8. svibnja, točno godinu dana nakon što je američki predsjednik Donald Trump objavio povlačenje SAD-a.
Trump je nakon toga obnovio oštre sankcije Iranu, uključujući izvoz nafte koji je Iranu presudan izvor prihoda i objavio je da želi iranski izvor nafte svesti na ništicu i time iscrpiti iransku ekonomiju.
- Islamska Republika Iran će kao odgovor na izlazak Amerike iz nuklearnog sporazuma i loših obećanja europskih država o poštivanju njihovih obaveza ponovno pokrenuti dio nuklearnih aktivnosti koje su obustavljene u sklopu nuklearnog sporazuma - otkrio je izvor za IRIB.
Sličnu je vijest prenijela i poluslužbena novinska agencija iranskih studenata (ISNA). Pozivajući se na "upućene izvore", ISNA je javila da će Iran u srijedu objaviti "recipročne akcije" na američko povlačenje iz nuklearnog sporazuma.
S iranskom odlukom već je upoznat i dio čelnika Europske unije, stoji u izvještaju.
Iran tvrdi da njegov razvoj balističkih raketa nije povezan s nuklearnom aktivnošću, da je potpuno obrambene prirode, a za potporu svojim saveznicima u području Bliskog istoka kaže da su stvar koja se ne tiče Sjedinjenih Država.
Prema odredbama sporazuma dogovorenog 2015. sa svjetskim silama Iran je ograničio svoj kapacitet obogaćivanja uranija koji su neki smatrali putem prema razvoju nuklearnog oružja. U zamjenu je ukinuta većina međunarodnih sankcija.
Druge potpisnice nuklearnog sporazuma: Rusija i Kina te europske države Njemačka, Francuska i Velika Britanija ostaju predane sporazumu.
Europska unija pokušava posebnim mjerama očuvati poslovanje europskih tvrtki s Iranom unatoč prijetnjama Washingtona da će svi koji to budu činili trpjeti američke sankcije. (Hina)