Ukidanje veta pri odlučivanju u Europskoj uniji i prelazak na kvalificiranu većinu vratilo se kao tema koja unosi nove podjele. Rat u Ukrajini, proces proširenja EU i različiti stavovi o zaštiti temeljnih ljudskih prava utjecali su na obnavljanje poziva na ukidanje veta. Za ukidanje veta u nekim područjima zajedničke vanjske i sigurnosne politike zalažu se i njemački kancelar Olaf Scholz i francuski predsjednik Emmanuel Macron, a to želi i većina građana Europske unije.
Taj zahtjev ima logike i teško je zamisliti nastavak proširenja Europske unije bez reforme koja bi proširila područje odlučivanja bez mogućnosti veta. Pariz i Berlin uporno ponavljaju da će se EU trebati prvo reformirati iznutra da bi bila spremna primiti nove...