-
Zastupnički dom SAD-a usvojio rezoluciju kojom se nalaže okončanje rata protiv Irana
-
Iran tvrdi da nema napretka, Trump kaže da pregovori idu "vrlo dobro"
06:30
Izrael i Libanon dogovorili su provedbu primirja
Libanon i Izrael dogovorili su provedbu primirja, navodi se u zajedničkom priopćenju sa Sjedinjenim Državama koje je u srijedu objavio State Department nakon pregovora održanih u Washingtonu.
Primirje je uvjetovano potpunim prekidom vatre od strane militantne skupine Hezbolah povezane s Iranom te povlačenjem svih njezinih pripadnika iz sektora južno od rijeke Litani, navodi se u izjavi.
"Obje strane su se složile ubrzati uspostavu pilot zona u kojima će libanonske oružane snage vršiti isključivu kontrolu nad teritorijem, isključujući sve nedržavne aktere", dodaje se.
Ove mjere imaju za cilj "napredak prema sveobuhvatnom sporazumu o miru i sigurnosti". Izrael i Libanon također su se složili sudjelovati u novom krugu razgovora u tjednu od 22. lipnja s ciljem postizanja "sveobuhvatnog sporazuma", ističe se u izjavi.
Dvije strane su se već prošlog mjeseca dogovorile o primirju, ali sukobi su se nastavili. Izrael je u ožujku izvršio invaziju na Libanon u potrazi za Hezbolahom, koji je preko granice izvodio napade kao potporu Teheranu.
Iran je poručio da neće pristati na sporazum o okončanju sukoba sa Sjedinjenim Državama i Izraelom, započetog krajem veljače, osim ako primirje ne bude obuhvaćalo i Libanon.
Ranije je predsjednik Donald Trump inzistirao na "odvajanju" rasprava o Libanonu od onih o Iranu, dok Teheran smatra da je to jedno te isto pitanje. Izraelska i libanonska izaslanstva sastala su se u Washingtonu u utorak i srijedu, dok su izraelski zračni napadi u Libanonu ubili najmanje devet osoba, uključujući vojnika i dva spasioca.
06:29
Iran tvrdi da nema napretka, Trump kaže da pregovori idu 'vrlo dobro'
Iran je u srijedu ustvrdio da nema "nikakvog konkretnog napretka" u pregovorima sa Sjedinjenim Državama o okončanju rata na Bliskom istoku, dok se napadi ponovno intenziviraju u području Perzijskog zaljeva.
"Razmijenjene su poruke o potrebi okončanja agresije na Bejrut, ali u pregovaračkom procesu nije ostvaren nikakav konkretan napredak”, izjavio je iranski ministar vanjskih poslova Abas Aragči, misleći pritom na izraelske napade na proiranski Hezbolah u Libanonu.
Svaki napad na libanonsku prijestolnicu doveo bi do "ponovnog izbijanja rata velikih razmjera", upozorio je u intervjuu za libanonsku televizijsku stanicu Al Mayadeen, kako je izvijestila iranska novinska agencija Tasnim.
Te su izjave u potpunoj suprotnosti s onima koje je kasnije iznio američki predsjednik Donald Trump u Ovalnom uredu.
"Kažu mi da pregovori idu vrlo dobro (...) Tko zna (...), možda će sve biti završeno već ovog vikenda", ocijenio je Trump.
Također je izjavio da želi "odvojiti" razgovore o Libanonu od onih o Iranu, dok Teheran smatra da je riječ o jednom te istom pitanju.
Američki državni tajnik Marco Rubio uvjeravao je odbor američkog Kongresa da se pitanje obogaćenog urana "jasno razmatra", priznajući da Teheran nije dao svoje odobrenje.
Sudbina obogaćenog uranija jedno je od glavnih spornih pitanja na putu prema mogućem sporazumu. Sjedinjene Države i Izrael optužuju Iran da želi razviti nuklearno oružje, što Teheran odbacuje.
Jedna osoba poginula u Kuvajtu
Ranije tijekom dana Kuvajt je optužio Teheran za napad na njegovu zračnu luku, što je prvi smrtonosni napad od stupanja na snagu primirja koje je postalo sve krhkije zbog sukoba između Irana i Sjedinjenih Država u Zaljevu.
Prema navodima vlasti, u napadu dronovima jedna je osoba poginula, a 63 su ozlijeđene. Islamska revolucionarna garda, ideološka vojska Islamske Republike, negirala je napad na zračnu luku.
Neprijateljstva su se posljednjih dana ponovno intenzivirala, osobito oko Hormuškog tjesnaca, strateški važnog pomorskog prolaza za transport energenata koji kontrolira Teheran.
Kuvajt je priopćio da je u srijedu bio meta ukupno 13 balističkih projektila i 17 iranskih dronova.
"Eksplozije su se nizale jedna za drugom i bile su vrlo blizu stambenih područja. Djeca su prvi put osjetila ozbiljnost situacije", ispričao je za AFP 40-godišnji Pakistanac Hassan Sheikh, koji živi nedaleko od zračne luke.
Ovi novi napadi ponovno su podigli cijenu nafte na gotovo 100 dolara po barelu, nakon smirivanja tržišta prošlog tjedna zbog nade u sporazum između Teherana i Washingtona kojim bi se trajno okončao sukob.
Prema navodima američkog Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), Iran je tijekom noći ispalio projektile prema Bahreinu, što je izazvalo američke uzvratne zračne napade na iranski otok Qeshm. Prema Teheranu, pogođen je komunikacijski toranj.
S druge strane, Islamska revolucionarna garda objavila je da je gađala zračnu bazu u Kuvajtu i sjedište američke Pete flote u Bahreinu kao odgovor na napad na Qeshm i napad na iranski tanker. Također je priopćila da je ciljala brod povezan s Izraelom i Sjedinjenim Državama.
Iranski diplomati optužili su Kuvajt i Bahrein da dopuštaju Washingtonu korištenje svojeg teritorija za djelovanje protiv Irana. Kuvajt je to demantirao te je istodobno najavio protjerivanje dvojice članova iranskog veleposlanstva.
Sjeverni Izrael meta
Pisana izjava vrhovnog iranskog vođe Modžtaba Hameneija očekuje se u četvrtak, na godišnjicu smrti osnivača Islamske Republike, Ruholaha Homeinija, koja se obilježava velikom ceremonijom u njegovom mauzoleju.
Ove se godine ta komemoracija poklapa s jednim od glavnih šijitskih vjerskih blagdana, koji se masovno obilježava na ulicama.
Dok su se izraelska i libanonska izaslanstva ponovno sastala u Washingtonu u srijedu, u izraelskim zračnim napadima u Libanonu ubijeno je najmanje devet osoba, uključujući vojnika i dva spasioca.
Marco Rubio izjavio je da se nada kako će izraelsko-libanonski pregovori rezultirati "planom djelovanja" za sigurnost u Libanonu.
S druge strane, Izrael je objavio da je presreo "neprijateljsku letjelicu" i dva projektila ispaljena iz Libanona, dok je Hezbolah preuzeo odgovornost za napad na izraelski teritorij.
Dok se Hezbolah protivi pregovorima između Libanona i Izraela, libanonski premijer Nawaf Salam tvrdi da oni ostaju "najjeftinija opcija" za njegovu zemlju, koja je uvučena u regionalni rat 2. ožujka nakon što je libanonski pokret otvorio vatru prema susjednoj državi.
06:23
Zastupnički dom SAD-a usvojio rezoluciju kojom se nalaže okončanje rata protiv Irana
Zastupnički dom SAD-a usvojio je u srijedu rezoluciju koju su predložili demokrati, a kojom se nalaže povlačenje američkih snaga iz rata protiv Irana dok Kongres ne odobri daljnja vojna djelovanja, što predstavlja politički udarac Donaldu Trumpu, koji je 28. veljače uključio Sjedinjene Države u taj sukob.
Zastupnički dom glasovao je s 215 prema 208 glasova, pri čemu je rezolucija usvojena i glasovima četvero republikanskih zastupnika.
"Kongres nalaže predsjedniku da povuče oružane snage Sjedinjenih Država iz neprijateljstava protiv Islamske Republike Iran", navodi se u rezoluciji, koja ipak, prije svega, ima simboličan značaj zbog prava veta koje ima američki predsjednik.
Demokratski članovi Odbora za vanjske poslove pozdravili su glasovanje kao "snažnu i nedvosmislenu poruku Donaldu Trumpu od strane američkog naroda".
"Vrijeme je da se okonča ovaj nezakoniti i izrazito nepopularan rat", dodali su.
Slična rezolucija prošla je ključnu proceduralnu fazu u Senatu krajem svibnja, nakon sedam prethodno neuspješnih pokušaja, a njezino usvajanje u gornjem domu Kongresa moglo bi uslijediti već ovog tjedna.
Ako bi nakon parlamentarnog postupka bila usvojena u oba doma Kongresa, Donald Trump bi vjerojatno stavio veto kako bi spriječio njezino stupanje na snagu.
Kako bi se zaobišao predsjednički veto, moralo bi se organizirati novo glasovanje u oba doma, pri čemu bi bila potrebna dvotrećinska većina – što je, s obzirom na sadašnji sastav Zastupničkog doma i Senata, gotovo nemoguće.
Ipak, ovo dolazi nakon što su tri prethodne rezolucije o ratnim ovlastima bile odbijene u Zastupničkom domu, ali svaki put sve manjom razlikom glasova. Također, Senat je prošlog mjeseca proceduralnim glasovanjem podržao zasebnu, ali sličnu rezoluciju, nakon što je sedam prethodnih pokušaja bilo neuspješno.
Prema američkom Ustavu, samo Kongres ima ovlast objaviti rat. Ovim rezolucijama demokrati žele ponovno potvrditi autoritet zakonodavne vlasti po tom pitanju nasuprot izvršnoj vlasti koju predstavlja Donald Trump.
Iako zakon dopušta predsjedniku pokretanje vojnih operacija radi odgovora na neposrednu prijetnju, od njega se ipak zahtijeva da u roku od 60 dana dobije odobrenje Kongresa.
Međutim, početkom svibnja Donald Trump zaobišao je taj rok tvrdeći da je sukob, koji je započeo 28. veljače američkim i izraelskim zračnim napadima, završen zahvaljujući važećem primirju.
Demokrati osporavaju taj argument, ističući da su američke snage i dalje angažirane na terenu radi provođenja blokade iranskih luka.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....