Zatočene Ukrajince šalju i u Sibir, ispovijesti su stravične: Zatvaraju ih u kutije, žlicom kopaju oči, siluju..

Rat u Ukrajini, koji je započeo u veljači 2022. godine invazijom Rusije, traje više od tri godine s teškim posljedicama za ukrajinsko stanovništvo. Prema podacima Ujedinjenih naroda, u tom je razdoblju ubijeno najmanje 12.900 civila, dok ih je oko 14.000 završilo u zarobljeništvu. Također. Ukrajinske oružane snage pretrpjele su ogromne gubitke, procjenjuje se da je poginulo više od 80.000 vojnika, a oko 400.000 ih je ranjeno. Ruski vojni gubici, smatra se, još su veći.

Osim ljudskih žrtava, rat je izazvao masovno raseljavanje, razaranje infrastrukture i duboke traume među civilnim stanovništvom, koje i dalje živi pod stalnom prijetnjom napada.

Posebno je zabrinjavajuća sudbina tisuća nestalih civila koji su završili u mreži od oko 180 zatvora na okupiranim područjima i u samoj Rusiji, sve do udaljenih regija poput Sibira, prenosi Sky News.

Ukrajina je do sada identificirala gotovo 16.000 imena nestalih osoba, čija je lokacija i dalje nepoznata. Uzimanje civila za taoce tijekom oružanog sukoba predstavlja težak ratni zločin, no ruski režim i dalje ne odustaje od takve prakse bez obzira na upozorenja međunarodne zajednice. Brojni ukrajinski izvještaji govore o mučenju, seksualnom zlostavljanju i pogubljenjima u tim zatvorima, što dodatno pojačava razmjere humanitarne katastrofe s kojom se Ukrajina suočava.

Strašno zlostavljanje

Stravične ispovijesti preživjelih, za koje upozoravamo da su zaista uznemirujuće, dodatno potvrđuju razmjere brutalnosti kojoj su civili izloženi. Oleksandra Matvijčuk, ukrajinska odvjetnica za ljudska prava i dobitnica Nobelove nagrade za mir 2022. godine, ispričala je da je intervjuirala stotine ljudi koji su preživjeli rusko zatočeništvo: većinom civile, žene i muškarce.

Njihova svjedočanstva opisuju brutalna zlostavljanja: premlaćivanja, silovanja, zatvaranja u drvene kutije, rezanje prstiju, čupanje noktiju i bušenje noktiju bušilicama. Mnogi su bili izloženi elektrošokovima u području genitalija, a jedna žena je izjavila da su joj ruski čuvari žlicom iskopali oko. Ovakva svjedočanstva pokazuju da se ne radi samo o fizičkom uništavanju tijela, već i o sustavnom pokušaju uništenja ljudskog dostojanstva.

Ilustracija, zarobljenici iz Ukrajine

Vasily Maximov/afp/profimedia

Ukrajinske vlasti uspijevaju tek djelomično rekonstruirati sudbinu otetih civila, oslanjajući se pritom isključivo na svjedočanstva onih koji su oslobođeni. Rusija, s druge strane, ne pruža nikakve službene podatke o civilima koje nezakonito drži, kršeći time osnovna pravila ratovanja.

Tisuće nevinih ljudi i dalje su nestale u paklenom arhipelagu ruskih zatvora, poznatih po brutalnim uvjetima, mučenju i potpunoj negaciji ljudskih prava. Ti zatvori, često opisivani kao mjesta teških uvjeta i zlostavljanja, postali su simbol šire humanitarne krize koja pogađa civilno stanovništvo u ratu.

Upozorenja dolaze i od branitelja ljudskih prava. Matvijčuk ističe kako postoji opasnost da svijet zaboravi na tisuće ljudi zatočenih u ruskim zatvorima. "Mislim da svijet ne razumije, prvo, okrutnost i neljudske uvjete u kojima se Ukrajinci nalaze u ruskom zatočeništvu", kaže Matvijčuk. "Drugo, ne shvaćaju da Rusija ne zadržava samo vojnike, već i civile. A prema Ženevskoj konvenciji, civili moraju biti oslobođeni." Njezine riječi pozivaju na veću međunarodnu pažnju i djelovanje, kako bi se osigurala zaštita osnovnih ljudskih prava čak i u kontekstu rata.

Čak 180 objekata

Prema riječima Petra Jacenka, glasnogovornika Koordinacijskog stožera za postupanje s ratnim zarobljenicima, poznato je da se civili i zarobljeni ukrajinski vojnici nalaze u više od 180 zatvorskih objekata na teritoriju Rusije i u privremeno okupiranim dijelovima Ukrajine. "Ruske vlasti mogu pritvoriti bilo koga, bez obzira na spol, dob ili zanimanje", izjavio je Jacenko za Kyiv Independent.

Dok su sudbine tisuća zarobljenih Ukrajinaca i dalje neizvjesne, u međunarodnoj areni sve više se govori o pregovorima koji bi potencijalno okončali ovaj rat.

Tako u diplomatskim krugovima trenutno kruže različiti prijedlozi za mogući mirovni sporazum. Prema nacrtu koji podupiru Ukrajina i europske države, predviđa se oslobađanje svih ratnih zarobljenika, zatočenih civila i ilegalno deportirane djece.

Međutim, taj nacrt koji navodno ima podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa ne uključuje odredbe o razmjeni zarobljenika niti oslobađanju civila. Štoviše, navodno predlaže priznanje ruske kontrole nad dijelovima četiri ukrajinske regije te priznanje aneksije Krima.

Povratak Ukrajinaca iz ruskog zatočeništva ostaje složen, dugotrajan proces koji uključuje suradnju više država i međunarodnih organizacija. Ipak, ukrajinske vlasti upozoravaju da bi izostanak snažne podrške Sjedinjenih Američkih Država, osobito u kontekstu tekućih mirovnih pregovora, mogao dodatno otežati napore za njihovo oslobađanje. Dok se rasprave o mogućem političkom rješenju nastavljaju, sudbina tisuća ljudi koji se i dalje nalaze u zatočeništvu ostaje neizvjesna i izravno ovisi o političkoj volji i angažmanu međunarodne zajednice.