Birališta su se zatvorila u nedjelju navečer u Čileu, a nakon polovine prebrojanih glasova u vodstvu je ljevičarski kandidat hrvatskih korijena Gabriel Boric.
Prebrojavanje glasova, uobičajeno dobro organizirano u Čileu, počelo je brzo, a nakon 50,01 posto prebrojanih glasova u vodstvu je Boric sa 54,72 posto glasova ispred svog desničarskog protukandidata Jose Antonija Kasta.
Uoči glasovanja predviđala se najneizvjesnija utrka od povratka demokracije 1990.
Na birališta je za izbor nasljednika aktualnog predsjednika Sebastiana Pinere pozvano 15 od 19 milijuna Čileanaca koji su većinom glasovali tijekom jutra jer je zemlju zahvatio toplinski val s temperaturom većom od 35 Celzijevih stupnjeva u glavnom gradu Santiagu.
Kandidat liberalne ljevice Boric iščekuje rezultat u središtu Santiaga, gdje je u slučaju pobjede predviđena velika proslava.
Kast, krajnji desničar, okupio je svoje pristaše u elitnoj četvrti na istoku glavnog grada.
Gabriel Boric, zastupnik od 2014., vodi lijevu koaliciju s Komunističkom strankom. Predstavlja se kao kandidat koji će provesti promjene i politički nasljednik pokreta iz 2019. za više socijalne pravde u zemlji s najvećim nejednakostima unutar Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD).
Kast, koji je glasovao u svom gradu Paineu, 30 km južno od Santiaga, kaže za sebe da je kandidat "reda, pravde i sigurnosti". Žali za vremenom vojne diktature Augusta Pinocheta (1973.-1990.) i očekuje "izjednačen rezultat".
Najavio je da u slučaju poraza neće priznati izborni rezultat ako razlika između njih dvojice bude manja od 50.000 glasova.
Ultraliberalni gospodarski program ovog 55-godišnjeg odvjetnika temelji se na smanjenju državne potrošnje i poreza na poslovanje kako bi se stvorila radna mjesta.
Potpuno je suprotan program tridesetogodišnjeg Borica koji se zauzima za veliku poreznu reformu po kojoj bi najbogatiji - jedan posto Čileanaca koji posjeduju 26,5 posto nacionalnog bogatstva, navodi UN-ova agencija - više sudjelovali u njegovu programu boljeg pristupa zdravstvu i školstvu te uspostave novog mirovinskog sustava koji je danas u cijelosti u privatnim rukama.
Ishod ovih neizvjesnih izbora odredit će glasači centra i odaziv onih koji u prvom krugu nisu glasovali (53 posto).