Njemačka tehnološka tvrtka Kontron uspjela je pronaći rupu u zakonu na temelju koje je Rusiji izvozila svoje proizvode i nakon što je Europska unija Moskvi uvela novi paket sankcija zbog invazije na Ukrajinu, zaključak je istrage portala Politico.
Naime, iz slovenske podružnice Kontrona ruskoj je tvrtki između srpnja i studenoga 2023. poslano čak 49 pošiljki ukupne vrijednosti veće od 3,5 milijuna eura, unatoč tome što su europske sankcije već mjesecima bile na snazi. Pošiljke su prvo slane u Kazahstan, zemlju koja graniči s Rusijom i koja je veliki saveznik režima Vladimira Putina, a onda ih je Astana preusmjeravala prema Moskvi.
Kompanija se službenim priopćenjem ograđuje, uz tvrdnju da je od 11. paketa sankcija, nametnutih u lipnju 2023., prestala izvoziti bilo kakvu novu robu te da je, prema odredbama EU koje su bile na snazi, isporučivala samo odobreni izvoz u skladu s izdanim dozvolama.
Politicova istraga utvrdila je da se izvezena tehnologija odnosila na proizvode s dvojnom namjenom koja može nadzirati i presretati komunikacijski promet poznat kao SI3000.
Do završetka ovog teksta ni Europska komisija ni njemačka Središnja carinska uprava nisu naznačile da je pokrenuta ili planirana istraga protiv te kompanije. Međutim, slučaj je ponovno raskrinkao kojim se metodama Kremlj koristi kako bi, unatoč svim ograničenjima međunarodne zajednice, došao do tehnologije koja mu je potrebna za nastavak brutalne trogodišnje agresije na susjednu Ukrajinu.
Iako je njemačka kompanija posljednjih godina najavila postupno povlačenje s ruskog tržišta, osudivši "veliku ljudsku patnju uzrokovanu ruskom invazijom na Ukrajinu", i dalje ondje posluje putem svoje podružnice Iskra Technologies koja je od prosinca 2024. i sama pod sankcijama EU zbog čega je i smanjila broj zaposlenika sa 600 na 240.
Naime, temeljem podataka koje je u svojoj istrazi prikupio Politico, Kontron zadržava 48,4 posto vlasničkog udjela u toj ruskoj podružnici, i to putem svog slovenskog ogranka Kontron d.o.o. Iskra Technologies igrala je važnu ulogu u strategiji Vladimira Putina da zbog sve oštrijih sankcija drastično smanji ovisnost o uvozu iz zapadnih zemalja jer ju je koristio kao paravan preko kojeg su mu poduzetnici mogli slati pošiljke.
PROČITAJTE VIŠE >> Projektil kojim su Rusi pogodili dječju bolnicu sadrži zapadne komponente: ‘Proizvode ih osam puta više nego prije rata!‘
Kompanija je u lipnju dobila rusku industrijsku nagradu za neovisnost o uvozu u telekomunikacijama, da bi već sljedeći mjesec uložila oko pola milijuna dolara u proširenje proizvodnje širokopojasnih rutera za Rostelecom, teleoperatora u državnom vlasništvu.
Ne treba čuditi da je osuda njemačkih političara bila oštra i beziznimna, neovisno o političkom spektru. Dok je Konstantin von Notz iz njemačkih Zelenih apelirao na nadležna tijela da provedu zasebnu istragu i sankcioniraju sve europske kompanije koje pronalaze kreativne načine da nastave trgovati s Rusijom nakon tri krvave godine sukoba s Ukrajinom, njegov je kolega Roderich Kiesewetter iz CDU podsjetio kako je "upravo nedostatak zapadne tehnologije bio najsnažniji udarac za rusku ratnu ekonomiju".
Komentari
0