Kina je naložila strogu zabranu konzumacije i uzgoja divljih životinja kako bi obuzdala epidemiju koronavirusa koja je najvjerojatnije krenula s tržnice divljih životinja u Wuhanu, piše CNN.
Iako još nije posve jasno s koje je životinje virus prešao na čovjeka – šišmiši, zmije i ljuskavci su neki od sumnjivaca – Kina je shvatila da mora jače kontrolirati taj unosni biznis kako bi spriječili novu epidemiju.
U veljači su kineske vlasti aktivirale privremenu zabranu uzgoja i konzumacije 'divljih životinja važnih u ekološkom, znanstvenom i društvenom smislu', koja bi kasnije ove godine trebala biti pretočena i u zakon.
Ali zaustaviti trgovinu će biti jako teško. Kulturološki korijeni upotrebe divljih životinja u Kini su vrlo duboki, ne samo kad je u pitanju hrana već i tradicionalna medicina, odijevanje, ukrašavanje pa čak i držanje kućnih ljubimaca.
Ovo nije prvi put da su kineske vlasti pokušale ograničiti trgovinu divljim životinjama. 2003. godine cibetke, stvorenja nalik mungosima, zabranjeni su i pobijeni u velikom broju nakon što je otkriveno da su upravo oni najvjerojatniji uzrok zaraze SARS-om. Nakon te epidemije, nakratko je bila zabranjena i trgovina zmijama u Guangzhou.
No danas se u nekim dijelovima Kine opet poslužuju jela od ovih životinja.
Stručnjaci za javno zdravstveno kažu da je to važan prvi korak, no upozoravaju službeni Peking i na postojanje rupa u zakonu koje se odnose na tradicionalnu kinesku medicinu kao i na to da bi trebalo početi mijenjati čitavu kulturu kineskog društva kad je u pitanju konzumiranje divljih životinja.
Tržnice s egzotičnim životinjama
Riblja tržnica u Wuhanu s koje je krenula epidemija koronavirusa, prodaje mnogo više od ribe i školjaka.
Zmije, rakuni i dikobrazi samo su neke od vrsta naguranih u tijesne kaveze tik uz kupce i vlasnike trgovina. Neke životinje kolju se na licu mjesta pred kupcima, može se vidjeti na snimci koja je podijeljena na društvenoj mreži Weibo, no koja je kasnije cenzurirana i skinuta s interneta.
Znanstvenici vjeruju da se upravo u toj masi životinja nalazila i ona koja je prenijela koronavirus prvom čovjeku. Epidemija je dosada zahvatila 100 tisuća ljudi širom svijeta i usmrtila njih 3.200.
No tržnica u Wuhanu za kineske pojmove nije neobična. Diljem Kine stotine sličnih tržnica nude širok spektar egzotičnih životinja koje se koriste za različite svrhe.
Opasnost je naročito velika kad se različite životinja iz različitih prirodnih okoliša iznenada nađu nagurane u istom prostoru.
'Te životinja imaju svoje vlastite viruse', kaže virolog sa Sveučilišta Hong Kong, Leo Poon. 'Virusi prelaze s jedne na drugu životinjsku vrstu, a tada ta nova vrsta može djelovati kao pojačalo što značajno povećava ukupnu količinu virusa na čitavoj tržnici.'
Kad mnogo ljudi posjeti tržnicu i kupuje životinje, rizik od prelaska virusa sa životinje na čovjkeka drastično se povećava.
Poon je bio jedan od prvih znanstvenika koji je dekodirao virus SARS-a tijekom epidemije 2004. godine što je kasnije povezano s cibetkama koje se također prodaju na tržnicama u Guangzongu. No doktor Poon dodaje i kako još uvijek nije poznato je li virus na cibetke možda prešao s neke druge životinje.
'Uzgojene cibetke nisu imale virus, pa se pretpostavlja da su se zarazile preko nekih drugih životinja', kazao je Poon.
Snaga i status
Annie Huang (24) studentica je iz južne kineske provincije Guangxi i s roditeljima redovito posjećuje restorane koji poslužuju divlje životinje.
Kaže da je konzumiranje divljih životinja poput veprova i paunova jako zdravo jer oni koji ih jedu upijaju i tjelesnu snagu i otpornost tih životinja.
Egzotične životinja također mogu biti i snažan statusni simbol.
'Divlje životinje su skupe. Ako nekoga počastiš takvom životinjom, smatrat će se da si mu odao veliku počast', kaže Huang. Naime, jedan paun može koštati i do 800 juana (144 dolara).
Huang je tražila da ju se u tekstu o trgovanju divljim životinjama predstavi pseudonimom upravo zbog njezinih stavova o toj, od nedavno ilegalnoj, aktivnosti.
Kaže i da sumnja da će zabrana imati nekog dalekosežnog učinka. 'Trgovanje će se nakratko pritajiti, no nakon nekog vremena, vjerojatno par mjeseci, ljudi će ponovno doći', kaže Huang.
Službeni Peking nije objavio kompletnu listu životinja uključenih u zabranu, no iz Zakona o zaštiti divljih životinja koji je trenutno na snazi, moglo bi se iščitati o kojim je životinjama riječ. Naime, zakon izričito spominje vukove, cibetke i jarebice kao životinje koje treba posebno zaštititi, ali nije navedeno kakve su konkretno restrikcije predviđene.
Iz nove zabrane izuzete su životinje koje se smatraju stokom i domaćim životinjama, a u tu kategoriju spadaju i golubovi te zečevi tako da je trgovanje tim životinjama i dalje dozvoljeno.
Industrija od milijardu dolara
Nastojanja da se suzbije epidemija dodatno su otežana činjenicom da je čitava industrija oko divljih životinja ogromna.
Istraživanje koje je po nalogu kineske vlade 2017. godine izradila kineska inženjerska akademija, pokazalo je da je trgovina divljim životinjama vrijedna više od 73 milijarde dolara, a u njoj radi više od milijun ljudi.
Od izbijanja epidemije u prosincu prošle godine, zatvoreno je ili stavljeno pod karantenu oko 20.000 farmi divljih životinja diljem Kine, uključujući i specijalizirane uzgajivačnice paunova, lisica, jelenova i kornjača.
Nije posve jasno kakav će utjecaj ova zabrana imati na budućnost industrije, no postoje naznake da se kinesko društvo, malo po malo, okreće od konzumacije divljih životinja što je počelo čak i prije epidemije.
Istraživanje Normal sveučilišta u Pekingu i Kineske organizacije za zaštitu životinja provedeno 2012. u najvećim kineskim gradovima, pokazalo je da otprilike jedna trećina ljudi koristi divlje životinje u prehrani, liječenju ili odijevanju, što je neznatno manje nego u prijašnjem istraživanju koje je provedeno 2004. godine.
Međutim istraživači su također ustanovili i da više od 52 posto ispitanika smatra da divlje životinje ne bi trebalo jesti. Taj je postotak u samom Pekingu bio još i viši te iznosio više od 80 posto.
Za usporedbu, 2004. je samo 42 posto ispitanih bilo protiv konzumacije divljih životinja.
Nakon epidemije koronavirusom, sve su glasniji kritičari trgovine divljim i egzotičnim životinjama kao i zahtjevi za potpunom zabranom. Grupa od 19 znanstvenika s Kineske akademije znanosti i vodećih sveučilišta objavili su zajedničku izjavu u kojoj traže zabranu takve trgovine te ističu kako bi to trebalo smatrati pitanjem javne sigurnosti.
'Velika većina stanovnika u Kini na prizore zlostavljanja životinje reagira posve jednako kao i u ostatku svijeta: ljutnjom i odbojnošću', rekao je Aron White iz Agencije za istraživanja okoliša. 'Mislim da bismo trebali poslušati glasove koji zovu na promjenu.'
Rupa zvana tradicionalna medicina
No značajna prepreka potpunoj zabrani trgovanja i konzumacije divljih životinja je upotreba tih bića u tradicionalnoj kineskoj medicini.
Peking pod vladavinom predsjednika Xi Jinpinga snažno podupire tradicionalnu medicinu, a procjenjuje se da je ta industrija vrijedna više od 130 milijardi dolara.
Kako je u listopadu 2019. godine objavljeno u članku državnih novina China Daily, predsjednik Xi je tradicionalnu medicinu nazvao 'blagom kineske civilizacije koja utjelovljuje mudrost nacije i njezinog naroda'.
Mnoge životinjske vrste koje se jedu, ujedno se koriste i u tradicionalnoj kineskoj medicini.
Zabrana trgovanja divljim životinjama ne odnosi se na one životinje koje se koriste u kineskoj tradicionalnoj medicini. Prema posljednjoj odredbi, upotreba divljih životinje nije zabranjena, ali je treba pomno motriti.
No odredba ne razjašnjava kako će se to motrenje obavljati i kakve su kazne predviđene za one koji se pravila ne pridržavaju, što opet otvara vrata zlostavljanju životinja.
Istraživanje iz 2014. koje je provelo Sveučilište Normal u Pekingu i Kineska organizacija za zaštitu životinja pokazalo je da se, na primjer, meso jelena jede, no penis i krv životinje se koriste u tradicionalnoj medicini.
Aktivist za zaštitu divljih životinja, Aron White, kaže da zbog novih ograničenja postoji opasnost da se neka životinja uzgaja zbog medicine, no onda na kraju proda za prehranu. Rekao je da bi kineske vlasti morale pronaći način kako izbjeći takve rupe u zakonu tako što će proširiti zabranu na sve divlje životinje bez obzira na to za što se koriste.
'Trenutni zakon brani jedenje ljuskavaca, ali nema ograničenja kad je u pitanju njihovo korištenje u medicinske svrhe', kaže White. 'Rezultat toga je da korisnici dobivaju različite poruke i zbunjeni su.'
No linija između toga koristili se životinja za jelo ili za liječenje, također nije posve jasna jer mnogi jedu životinje vjerujući da će od toga ozdraviti.
U istraživanju koje je u veljači objavljeno u časopisu International Health, kineski i američki znanstvenici ispitali su stav Kineza iz ruralnih područja u pogledu jedenja divljih životinja.
Jedan je 40-godišnji farmer iz Guangdonga rekao da jedenje šišmiša sprječava rak. Drugi je, pak, rekao kako meso šišmiša pogoduje vitalnosti.
'Nedavno sam vrlo ozbiljno ozlijedio kralježnicu, bilo je jako bolno i nisam mogao podnijeti upaljenu klimu. No onda mi je jedan prijatelj napravio juhu od zmije i stanje mi se puno popravilo. Ne bih inače mogao s vama sjediti ovako dugo', kazao je jedan 67-godišnji seljak.
Promjena kulture
Kongres Kine odlučivat će kasnije ove godine o promjenama zakona o zaštiti divljih životinja. Rečeno je da je sadašnja zabrana tek privremena mjera dok se ne donese novi zakon.
Virolog iz Hong Konga, Leo Poon, kazao je da je pred kineskom vladom sada važna odluka o tome hoće li uvesti potpunu zabranu ili samo pokušati naći sigurnije opcije.
'Ako je to dio kineske kulture i ako oni i dalje žele jesti određene egzotične životinje, tada država može odlučiti da zadrži tu kulturu i to je posve u redu', kaže Poon.
'No u tom slučaju moraju donijeti druge uredbe kojima bi se osiguralo da do kupaca dolazi čisto i sigurno meso divljih životinja. Treba li te životinje pripitomiti i uzgajati? Treba li imati više inspekcija? Ili možda uvesti neke posebne sigurnosne mjere?'
Potpuna zabrana mogla bi uzrokovati jednako toliko problema i otvoriti mnoga pitanja. Predsjednik organizacije Ecohealth Alliance, Peter Daszak, kaže da bi potpuna zabrana samo gurnula trgovinu u sivu zonu, a crno tržište bi procvjetalo, pogotovo u ruralnim područjima gdje je životinje lakše sakriti.
Gurnuta u ilegalu, trgovina divljim životinjama mogla bi postati još opasnija.
'Epidemija poput ove mogla bi tada opet krenuti s tržnica, no ovaj put u ruralnim područjima, a ljudi o tome ne bi govorili jer se radi o ilegalnoj stvari. Moramo biti svjesni da se kultura ne mijenja preko noći', kaže Poon.