U istočnoeuropskim zemljama Rumunjskoj i Bugarskoj, gdje raste broj zaraženih koronavirusom, a stope cijepljenja su niže nego u ostatku EU-a, trenutačno vlada velika zdravstvena kriza, piše AFP. Između ostaloga, borba protiv virusa HIV značajno je ugrožena zbog pandemije koronavirusa.
Bugarska i Rumunjska su zemlje istočnoeuropskog bloka, a 2019. godine 76 posto svih slučajeva AIDS-a dijagnosticiranih u Europi zabilježeno je na istoku, prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
- Očito je da se broj zaraženih povećao od početka pandemije, izjavila je za AFP Alina Schiau iz rumunjske Udruge za borbu protiv AIDS-a.
Tri puta tjedno Alina Schiau i njezine kolege iz udruge odlazi u mračnije dijelove Bukurešta kako bi podijelili šprice i zavoje ovisnicima o drogama te kondome seksualnim radnicama. No, njihova sredstva su na izmaku, a u studenome će njihovo ambulantno vozilo možda ostati u garaži.
- Što je jeftinije? Kupiti špricu i fokusirati se na prevenciju ili godinama liječiti pacijente?, pita se socijalna radnica Ada Luca, bijesna zbog vladine nebrige za pacijente.
Ograničeno kretanje, karantena, smanjeni pristup uslugama brzog testiranja i dijagnostike potkopali su napore da se smanji epidemija HIV-a.
- Kako se zahuktala pandemija koronavirusa, bolnice su se zatvarale za pacijente koje nisu zaražene covidom, podsjetio je Davron Muhamadiev, regionalni koordinator za zdravstvo i njegu pri Crvenom križu Europe (IFRC).
Podaci UNAIDS-a pokazuju da je 2020. godine zabilježeno 140.000 novih slučajeva u istočnoj Europi i središnjoj Aziji u usporedbi s 170.000 2019. godine, što stručnjaci pripisuju dramatičnom smanjenju testiranja, a ne opadanju broja novih infekcija.
Primjerice, 2020. godine kada je počela pandemija, Rumunjska je uspjela provesti tek 234.420 testiranja na HIV, što je za trećinu u odnosu na prethodnu godinu, kada je testirano 334,410 ljudi.
Slična je situacija u Bugarskoj. Regionalni zdravstveni centri bili su preopterećeni i gotovo uopće se nisu radili testovi na HIV, izjavio je Alexander Milanov, direktor programa Nacionalne udruge pacijenata.
Pandemija je poremetila opskrbne lance i transport lijekova što je još više poremetilo nestašice u zemljama poput Rumunjske unatoč ogromnim znanstvenim pomacima u liječenju pacijenata oboljelih od virusa HIV-a.
Kriza vezana za AIDS u Rumunjskoj datira još iz doba komunizma.Oko 11.000 djece rođene 1980-tih godina u vrijeme režima predsjednika Nikolaja Čaušeskua zarazilo se zbog kontaminiranih ili nesteriliziranih šprica ili uslijed transfuzije krvi koja prethodno nije ispitana
Alexandru Tantu, 28-godišnji IT specijalist, HIV pozitivan, iz prve ruke je vidio kako druge europske zemlje bolje tretiraju svoje pacijente, a u Rumunjskoj teško dolazi do lijekova.
- Shvatili smo da smo napušteni. Otuda dolazi naša ljutnja i strah da već sutra možda nećemo dobiti svoje lijekove.
Tantu se ipak smatra relativno privilegiranim s obzirom na to da ima stabilan posao. Ističe da mnogi pacijenti razmišljaju o suicidu.
Volonteri čine sve da nadoknade nedostatke u zdravstvenoj skrbi.
Alina Dumitru i njezina kampanja Sens Pozitiv pomaže pacijentima već 16 godina, oslanjajući se na donacije.
- Ima mjeseci kada pomognem 30 pacijenata. Ti pacijenti još uvijek žive s grčem u želucu, ne znajući hoće li sljedeći dan dobiti lijek.
Nekoliko liječnika izjavilo je za AFP da još nisu primili sredstva od Ministarstva zdravstva nakon rebalansa proračuna, a u Rumunjskoj pacijenti koji boluju od virusa HIV lijekove mogu dobiti samo u bolnici, ne i u ljekarni.