Čelnici zemalja EU okupili su se u Bruxellesu na dvodnevnom izvanrednom sastanku Europskog vijeća na kojem će prvi put osobno sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. Prije Bruxellesa posjetio je London i Pariz, a tijekom dana će, osim obraćanja svim čelnicima u Europskom vijeću, imati i brojne bilateralne sastanke.
Zelenski je najprije govorio na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta. Poručio je kako se u Ukrajini od ruske agresije ne brani samo ta zemlja, nego se tamo brane i europske vrijednosti i "europski način življenja".
"Rusija želi uništiti europski način života, ali mi to nećemo dopustiti. Ovo je Europa, ovo su naša pravila, naš način življenja, a za Ukrajinu je Europa dom", rekao je u govoru Zelenski i zahvalio posebno predsjednici Europskog parlamenta Roberti Metsoli za potporu koju je pružala Ukrajini od početka ruske agresije. Pozvao je zastupnike da Ukrajini i dalje pruže potrebnu pomoć u ovoj povijesnoj bitki.
Metsola je u svom govoru spomenula herojski otpor Ukrajinaca i pozvala zemlje EU da razmotre slanje veće vojne pomoći, uključujući i dalekometne raketne sustave i avione koje ta zemlja treba kako bi branila sebe i svoju slobodu, slobodu koju mnogi od nas shvaćaju kao unaprijed zajamčenu.
"Ukrajina je Europa i mjesto vašoj naciji je u Europskoj uniji, vi ćete pobijediti", rekla je Metsola.
Nakon Parlamenta ukrajinski se predsjednik uputio prema zgradi Europskog vijeća. Njegov dolazak u Bruxelles trebao je biti tajna, ali u ovom gradu, gdje se sastaju predstavnici 27 država i gdje je više od 700 zastupnika u Parlamentu, očito nije moguće dugo čuvati takve tajne.
Nedvosmislena potpora Ukrajini i osuda ruske agresije glavne su točke i zaključaka koje će lideri EU usvojiti na ovom summitu. Također će podržati ideju o suđenjima za ratne zločine odgovornim ruskim vođama.
Osim Ukrajine, na dnevnom redu je i tema migracija. Fokus je na boljoj zaštiti vanjskih granica EU, suradnji s drugim partnerima kako bi se na samom izvoru radilo na sprečavanju ilegalnih migracija i vraćanju onih migranata koji nemaju uvjete za azil u EU.
Lideri su zabrinuti i zbog porasta broja ilegalnih migranata, uključujući i putem zapadnobalkanske rute, pa traže mjere kako bi se ti kanali spriječili.
Ipak u EU i dalje postoji jaz između onih koji žele uspješnu borbu protiv ilegalnih migracija, ali poštujući osnovna načela humanosti i međunarodnog prava, i onih koji se otvoreno zalažu za postavljanje žice na vanjskim granicama Europske unije koju bi financirala EU. "Europa kao tvrđava nije rješenje. Migracije su stare koliko i čovječanstvo", rekao je u izjavi pri dolasku na summit visoki predstavnik EU za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell.