Ključni događaji dana:
- ruski general: Ukrajina je tek početak
- Rusi napali Kijev dronovima, napadi uspješno odbijeni
- ruska protuzračna obrana srušila je tri ukrajinske bespilotne letjelice iznad Krima
- kraj samita G20, Moskva nije izrijekom osuđena za rat u Ukrajini
- Rusija se oslanja na dobrovoljce u presretanju dronova
- Zelenski izvijestio o napredovanjima na jugu i pomaku na istoku
23:35
Zelenski izvijestio o napredovanjima na jugu i pomaku na istoku
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je u nedjelju da je ukrajinska vojska koja provodi protuofenzivu protiv ruskih okupacijskih snaga napredovala na južnoj bojišnici prošli tjedan, te da je također bilo pomaka u blizini Bahmuta na istoku.
Čini se da njegove posljednje izjave o tromjesečnoj protuofenzivi potvrđuju procjene drugih dužnosnika o napredovanju, iako skromnom, na istoku i jugu.
"Tijekom proteklih sedam dana napredovali smo u (južnom) sektoru Tavrije", rekao je Zelenski u svom noćnom video obraćanju. "Ima pomaka u sektoru Bahmuta. Da, ima pomaka."
Zelenski je rekao da ukrajinske snage drže položaje na drugim bojišnicama na istoku - kod Avdivke i Marinke blizu žarišta ruskih glavnih napada, kao i Limana i Kupjanska, koji su također meta ruskih pokušaja napredovanja dalje na sjever.
Glavni stožer ukrajinskih oružanih snaga izvijestio je o napretku kod Bahmuta - mjesta gdje su se gotovo godinu dana odvijale najteže borbe dok ga ruska vojska nije zauzela u svibnju.
Zelenski i drugi dužnosnici kažu da protuofenziva zahtijeva vrijeme, a odbacili su kritike zapadnih medija da ide presporo zbog taktičkih grešaka, poput slanja vojske na krive lokacije.
U intervjuu koji je u nedjelju dao časopisu Economist, Zelenski je rekao da je stabilan napredak ključan za održavanje morala.
"Sad imamo pomak. To je važno", prenio je Economist.
19:06
Ukrajina vratila dio teritorija na jugu, na istoku žestoke borbe
Ukrajinska vojska rekla je u nedjelju da je zauzela dodatnih 1.5 kvadratnih kilometara oko nedavno oslobođenog sela Robotine na jugu zemlje.
"Rusi se drže svakog metra ukrajinske zemlje. Međutim, ukrajinske vojne snage pokušavaju što je više moguće otežati nabavku ruskoj vojsci, a u nekim područjima to je bilo uspješno", rekao je u nedjelju Aleksandar Štupun, vojni glasnogovornik prvih crta bojišnice.
U međuvremenu, na istoku Ukrajine, ruska vojska napreduje u svojim napadima. Blizu Marinke u regiji Donjeck, ukrajinski vojnici odbili su oko 15 neprijateljskih napada, prema riječima Štupuna.
U regiji Harkiv, Rusi nisu uspjeli u napredovanju blizu sela Berestove, prema riječima ukrajinskih vlasti. Prema ukrajinskom Glavnom stožeru, u posljednja 24 sata odvilo se više od 30 bitaka.
Ukrajina se brani od ruske invazije duže od godinu i pol uz vojnu pomoć Zapada.
24. kolovoza ukrajinska vojska izvijestila je o oslobađanju sela Robotine, koje se smatra dijelom najutvrđenijeg ruskog obrambenog zida.
17:12
Rusija se oslanja na dobrovoljce u presretanju dronova
Zbog nedostatka osoblja Rusija se oslanja na dobrovoljce kada je posrijedi presretanje ukrajinskih bespilotnih letjelica, najnovija je procjena britanskog ministarstva obrane.
Analitičari ministarstva smatraju da Moskva koristi dobrovoljne patrole kako bi spriječila nove napade na zračnu luku Pskov blizu estonske granice.
"Korištenje dobrovoljaca vrlo je vjerojatno znak nedostatka obučenog sigurnosnog osoblja u Rusiji", stoji u priopćenju.
Zračnu luku Pskov u kolovozu su napali deseci bespilotnih letjelica. Ondje su stacionirane i ruske vojne postrojbe, a prema službenim izvješćima oštećena su četiri vojna transportna zrakoplova Il-76.
Britanski analitičari tvrde da se bespilotne letjelice gotovo sigurno kontroliraju s ruskog teritorija s obzirom na njihov mali domet, a uz pomoć ophodnja se nastoji postići da se napadi spriječe u budućnosti.
No sustavi protuzračne obrane i dalje su potrebni za obaranje dronova s obzirom na to da se pokazalo kako je teško uništiti bespilotne letjelice ako se koristi manje oružje, objavilo je ministarstvo.
Britansko ministarstvo obrane svakodnevno objavljuje informacije o tijeku rata otkako je Moskva, u veljači 2022. izvela invaziju na Ukrajinu.
Moskva ih odbacuje i naziva dezinformacijama.
16:12
Kraj samita G20, Moskva nije izrijekom osuđena za rat u Ukrajini
Samit skupine G20 u New Delhiju završio je u nedjelju tako što je Indija predala predsjedanje organizacijom Brazilu, a Sjedinjene Američke Države i Rusija pozdravile su konsenzus prema kojem Moskva nije izrijekom osuđena za rat u Ukrajini, već su članice pozvane da izbjegavaju korištenje sile.
Indijski premijer Narendra Modi je od vođa zemalja članica zatražio da se u studenom održi virtualni sastanak kako bi se revidirao napredak vezan uz predložene politike i ciljeve najavljene tijekom vikenda.
"Naša je odgovornost pogledati donesene prijedloge kako bi se vidjelo kako se napredak može ubrzati", rekao je u priopćenju.
Čelnici zemalja članica grupe G20 osudili su u subotu "upotrebu sile" u Ukrajini čiji je cilj teritorijalno osvajanje, no pritom nisu izrijekom spomenuli Rusiju.
Konsenzus nije bio očekivan i predstavlja iznenađenje. Dijametralno suprotna gledišta o ratu su u tjednima prije samita prijetila opstruirati sastanak, pri čemu su zapadne države tražile od članica da prozovu Moskvu zbog invazije, a Rusija je rekla da će blokirati bilo kakvu rezolucija koja ne odražava njen stav.
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nazvao je samit G20 u Indiji uspješnim i rekao da je zbog konsolidirane pozicije zemalja globalnog juga Rusija uspjela osigurati da dnevni red G20 ne bude zasjenjen ukrajinskim sukobom.
Američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan je novinarima kazao da deklaracija samita "obavlja dobar posao zalaganja za načelo da države ne mogu koristiti silu kako bi pribavljale teritorij ili kršile teritorijalni integritet i suverenitet ili političku nezavisnost drugih zemalja".
Njemačka i Britanija su također pozdravile rezoluciju, no Ukrajina je rekla da ona "nije nešto na što treba biti ponosan".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron je u nedjelju rekao da G20, koji je osnovan kako bi rješavao međunarodna gospodarska pitanja, nije mjesto na kojem nužno treba očekivati diplomatski napredak glede rata u Ukrajini, no ocijenio je da deklaracija samita nije diplomatska pobjeda za Rusiju.
"Ovaj (samit skupine) G20 ponovno potvrđuje izolaciju Rusije. Danas velika većina članica (bloka) G20 osuđuje rat u Ukrajini i njegov učinak", kazao je Macron na tiskovnoj konferenciji nakon svečanosti zatvaranja samita.
Japanski premijer Fumio Kishida je rekao: "Ruska invazija na Ukrajinu je nešto što može uzdrmati temelje suradnje u (skupini) G20".
"Također, (invazija) ima veliki učinak na svjetsko gospodarstvo razvojima poput neprestanih rasta cijena hrane i energije", dodao je.
G20 je u subotu dao stalno članstvo Afričkoj uniji, koja se sastoji od 55 zemalja, čime je naglašena uključivost većeg broja zemalja u razvoju.
Lavrov, koji je na samitu zastupao svoju zemlju jer ruski predsjednik Vladimir Putin protiv kojeg je podignuta optužnica Međunarodnog kaznenog suda (ICC), nije došao, rekao je da je Rusija voljna vratiti se crnomorskom sporazumu o žitu čim se ispune njegovi uvjeti.
Rusija je napustila sporazum u srpnju, godinu dana pošto su u njemu posredovali Ujedinjeni narodi i Turska, žaleći se da se njezin vlastiti izvoz hrane i gnojiva suočava sa zaprekama i da nedovoljno ukrajinskog žita odlazi u ugrožene zemlje.
Dokument samita je pozvao na siguran protok žita, hrane i gnojiva iz Ukrajine i Rusije.
Rusija, Ukrajina i Turska će nastaviti raspravljati o sporazumu o žitu, rekao je turski predsjednik Tayyip Erdogan, dodavši da oživljavanje sporazuma "nije beznadno".
Svjetski vođe, uključujući američkog predsjednika Joe Bidena, njemačkog kancelara Olafa Scholza, britanskog premijera Rishija Sunaka, francuskog predsjednika Macrona i japanskog premijera Kishide, u nedjelju su posjetili spomenik heroju indijskog pokreta za nezavisnost Mahatmi Gandhiju.
Većina vođa je bosonoga hodala prema mjestu gdje je Gandhi kremiran nakon što ga je 1948. ubio hinduistički ekstremist.
Biden je kasnije otišao u Vijetnam, zbog čega je propustio posljednje zasjedanje samita. Bijela kuća je rekla da nije upoznata s tim je li predsjednik razgovarao s Lavrovom ili kineskim premijerom Li Qianqom, koji su predstavljali svoje zemlje na samitu.
Kineski predsjednik Xi Jinping i Vladimir Putin nisu prisustvovali sastanku skupine.
"Ovo je bio jedan od najtežih samita G20 u gotovo 22 godine dugoj povijesti foruma. Bilo je potrebno skoro 20 dana prije samita kako bi se postigao konsenzus glede deklaracije i pet dana na licu mjesta", kazala je pregovaračica ruske vlade Svetlana Lukaš, a citirala ju je ruska novinska agencija Interfax.
"To nije samo zbog nekih neslaganja oko pitanja Ukrajine, već i zbog razlika u stavovima o svim ključnim pitanjima, ponajprije o klimatskim promjenama i tranzicije prema niskougljičnim energetskim sustavima", dodala je.
Dužnosnik Europske unije koji je želio ostati anoniman je rekao u nedjelju da je rat u Ukrajini bio jedno od najspornijih pitanja u pregovorima.
"Bez indijskog vodstva to ne bi bilo moguće", objasnio je dužnosnik i dodao da su Brazil i Južnoafrička Republika također igrale ključnu ulogu u premošćivanju razlika.
Indijski čelnik Amitabh Kant, jedan od organizatora samita, rekao je da je za redakturu kompromisnog teksta trebalo "više od 200 sati neprestanih pregovora, 300 bilateralnih sastanaka i 15 prijedloga" teksta, izvijestio je francuski AFP.
Kant je naglasio ulogu Brazila u izradi kompromisnog teksta.
Upravo brazilskom predsjedniku Inaciju Luli da Silvi Lula indijski kolega Narendra Modi predao je rotirajuće predsjedanje skupinom G20, te je objavljeno da će se sljedeći samit održati u studenome 2024. u Riju de Janeiru.
U razgovoru za indijsku televiziju Firstpost Lula je rekao da će Putin biti pozvan na samit, ali neće biti uhićen unatoč nalogu ICC-a iz ožujka zbog deportacije ukrajinske djece.
Kremlj odbacuje optužbe o deportaciji djece, a Brazil, kao država potpisnica Rimskih statuta iz 1998., međunarodnog sporazuma kojim je osnovan ICC, teoretski bi trebala uhititi Putina kada stupi na njezino tlo.
"Mogu vam reći ako sam predsjednik Brazila i on dođe u Brazil nema razloga da bude uhićen", rekao je Lula za indijsku televiziju.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan, koji nastoji održati ravnotežu između zapada i Rusije, pozvao je u nedjelju, na završetku samita, da se Rusiju ne "marginalizira" u pregovorima za obnovu crnomorskog sporazuma o izvozu žita.
Osim što države članice G20 nisu složne u pogledu Ukrajine, razilaze se i kada je riječ o budućnosti nafte.
Završna deklaracija tako ne sadrži poziv na odbacivanje fosilnih goriva, iako prvi put sadrži cilj da se korištenje obnovljivih izvora utrostruči do 2030.
"To je nedovoljno", rekao je Macron i upozorio "cijeli svijet" da je potrebno zacrtati ambicioznije ciljeve, ponajprije odbacivanje nafte.
13:15
Lavrov: Zahvaljujući zemljama globalnog juga Ukrajina nije zasjenila dnevni red G20
Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov nazvao je samit G20 u Indiji uspješnim i rekao da je zbog konsolidirane pozicije zemalja globalnog juga Rusija uspjela osigurati da dnevni red G20 ne bude zasjenjen ukrajinskim sukobom.
Skupina G20 usvojila je konsenzusom deklaraciju na samitu u subotu u kojoj je izbjegla osuditi Rusiju za rat u Ukrajini, ali je pozvala sve države da ne koriste silu za otimanje teritorija.
Ruska invazija na Ukrajinu 2022. ostavila je desetke tisuća mrtvih, milijune raseljenih i izazvala gospodarska previranja širom svijeta.
Moskva, koja kaže da ondje provodi "specijalnu vojnu operaciju", negira da je počinila bilo kakve zločine.
Lavrov je također rekao da je Rusija voljna vratiti se crnomorskom sporazumu o žitu čim se ispune njihovi uvjeti.
Rusija je napustila sporazum u srpnju, godinu dana nakon što su u njemu posredovali Ujedinjeni narodi i Turska, žaleći se da se njezin vlastiti izvoz hrane i gnojiva suočava s preprekama i da nedovoljno ukrajinskog žita odlazi u ugrožene zemlje.
Lavrov je rekao da Rusija cijeni pokušaje Ujedinjenih naroda da omoguće pregovore o žitu, ali da se "pregovara samo sa Zapadom".
11:18
Rumunjska pozvala ruskog otpravnika poslova zbog dijelova dronova
Rumunjsko ministarstvo vanjskih poslova pozvalo je ruskog otpravnika poslova nakon što su na rumunjskom tlu otkriveni novi dijelovi bespilotne letjelice slične onima koje koristi ruska vojska, izvijestila je u nedjelju državna novinska agencija Agerpres na svojoj internetskoj stranici.
U subotu su rumunjske vlasti otkrile da se drugi set dijelova bespilotne letjelice srušio u državi članici NATO-a u tjedan dana, u jeku ruskih napada na ukrajinske riječne luke, samo nekoliko stotina metara od rumunjske granice.
Napadi su povećali sigurnosne rizike za NATO čije članice imaju uzajamnu obvezu obrane.
Otpravnik poslova veleposlanstva Ruske Federacije u Bukureštu hitno je pozvan u subotu u ministarstvo vanjskih poslova, na razini državnog tajnika", navodi se u priopćenju ministarstva vanjskih poslova.
“Državni tajnik za strateška pitanja Iulian Fota prenio je prosvjed rumunjske strane zbog povrede zračnog prostora Rumunjske nakon identifikacije na (našem) teritoriju, u blizini granice s Ukrajinom, nekih fragmenata bespilotnih letjelica sličnih onima koje koriste ruske snage u agresiji na Ukrajinu", stoji u priopćenju ministarstva.
U subotu je predsjednik Klaus Iohannis rekao da otkriće fragmenata upućuje na neprihvatljivu povredu zračnog prostora Rumunjske.
Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da su ruski udari u blizini granice "destabilizirajući" čak i ako nema naznaka da Rusija namjerava pogoditi Rumunjsku, državu članicu NATO-a.
Od srpnja, kada je Moskva napustila sporazum koji je ukinuo rusku blokadu ukrajinskih luka na Crnom moru, u više navrata su pogođene ukrajinske luke koje leže s druge strane granice rijeke Dunava s Rumunjskom.
Ukrajina je jedan od najvećih svjetskih izvoznika žitarica, a rumunjska crnomorska luka Constanta sada je najveća alternativna izvozna ruta Kijeva, sa žitaricama koje stižu cestom, željeznicom ili teglenicama preko Dunava.
08:32
Lokalni 'izbori' u Rusiji i okupiranoj Ukrajini
Mala je neizvjesnost oko rezultata ruskih lokalnih izbora koji završavaju u nedjelju, bez prave oporbe. a glasanje u okupiranoj Ukrajini Kijev i Zapad proglasili su "lažnim".
Izbori se održavaju nakon što je Moskva natjerala protivnike predsjednika Vladimira Putina u egzil ili zatvor i zabranila kritike invazije na Ukrajinu.
Oni su također test za Kremlj uoči predsjedničkih izbora planiranih za početak sljedeće godine, za koje se očekuje da će produljiti Putinovu dugu vladavinu barem do 2030. godine.
Ruske snage u Ukrajini organizirale su višednevno glasanje u četiri regije - Donjecku Lugansku, Zaporižji i Hersonu - koje je Moskva anektirala.
Na brzinu uređene mobilne kabine postavljene su unatoč iscrpljujućoj ukrajinskoj protuofenzivi i u jeku izvješća da su lokalni stanovnici bili prisiljeni uzeti ruske putovnice.
Kijev je pozvao saveznike da osude "lažne" izbore. Ukrajinska sigurnosna služba SBU upozorila je da ima popis "suradnika" koji pomažu organizirati glasanje, obećavajući kaznu.
Ali dužnosnici koje je postavio Kremlj nastavili su s glasanjem, tražeći dugoročnu upravu u područjima koja je Kijev obećao ponovno zauzeti.
07:03
Rusija kaže da je srušila dronove i uništila ukrajinske vojne glisere
Ruske snage oborile su osam bespilotnih letjelica koje je lansirala Ukrajina iznad Crnog mora u blizini Krima i uništile tri glisera u morskim vodama rano u nedjelju, priopćilo je ministarstvo obrane.
Vojni gliseri američke proizvodnje koji su prevozili ukrajinsko vojno osoblje uništeni su sjeveroistočno od Zmijskog otoka, objavilo je ministarstvo u priopćenju u aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Ministarstvo nije priopćilo je li u oba incidenta bilo štete ili ozlijeđenih. Reuters nije mogao provjeriti izvještaje, koji su uslijedili nakon sličnih izvještaja posljednjih tjedana. Nije bilo trenutačnih komentara iz Ukrajine.
Mali Zmijski otok, simbol ukrajinskog prkosa invaziji većeg susjeda, istureni je položaj na sjeverozapadu Crnog mora, gdje su napetosti eskalirale otkako se Rusija prošlog mjeseca povukla iz sporazuma koji je Ukrajini omogućio isporuku žita iz svojih južnih luka unatoč ratu.
U potezu koji su naširoko osudili saveznici Kijeva, Rusija je anektirala poluotok Krim od Ukrajine 2014., osam godina prije svoje pune invazije na Ukrajinu.
06:54
Putinov general: Ukrajina je tek prvi korak prema ratu u Europi
Ključni ruski general kojeg je ovaj tjedan promaknuo ruski predsjednik Vladimir Putin smatra invaziju Ukrajine pukom "odskočnom daskom" za daljnji sukob s Europom, javlja Newsweek.
Ovaj tjedan Putin je promaknuo general-pukovnika Andreja Mordvičeva u čin general-pukovnika. Ovaj visoki časnik je već služio u ulozi zapovjednika Središnjeg vojnog okruga i ruske Središnje grupe snaga u Ukrajini.
U nedavnom intervjuu za državnu televiziju Rusija-1, čiji je snimka u subotu počela kružiti društvenim mrežama, Mordvičev je rekao kako vjeruje da će Putinov rat trajati dosta dugo, a u budućnosti se - proširiti!
"Mislim da ćemo ovdje provesti još dosta vremena. Bespredmetno je govoriti o određenom razdoblju. Ako govorimo o istočnoj Europi, što ćemo morati, naravno da će to biti duže", rekao je general.
"Ukrajina je samo odskočna daska?" upitao je zatim novinar koji je vodio razgovor s generalom.
"Da, apsolutno. To je samo početak", odgovorio je Mordvičev, koji je ustvrdio da rat "neće ovdje stati".
06:48
Rusi napali Kijev dronovima, Ukrajinci uspješno odbili napade
Ruske su snage tijekom noći izvele napad na glavni grad Ukrajine. Kijev su napale ruske bespilotne letjelice rano u nedjelju, a krhotine su pale u nekoliko okruga, kažu ukrajinski dužnosnici, ali nema izvještaja o žrtvama.
Najmanje 10 eksplozija čulo se u glavnom gradu, a sirene zračne opasnosti signalizirale su stanovnicima da se sklone. Kasnije su se začule ekplozije.
Šef kijevske vojne uprave Serhij Popko rekao je da su krhotine izazvale požar u stambenoj zgradi, ali da je požar ugašen.
Popko je rekao da je u nedjelju oboreno oko 20 bespilotnih letjelica Shahed iranske proizvodnje. Preletjeli su Kijev u skupinama iz nekoliko smjerova, rekao je.
Većina krhotina pala je na otvoreno tlo, dodao je, ali neki su oštetili automobile i trolejbuske kablove.
Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da su sustavi protuzračne obrane uključeni u odbijanje ruskog zračnog napada.
"Dronovi i dalje idu prema Kijevu!", napisao je Kličko na aplikaciji za razmjenu poruka Telegram.
Dodao je da su ostaci dronova pali na okruge Svjatošinski, Ševčenkivski i Podil, izazvavši požar u blizini parka i udarivši na ceste.
Prema prvim formacijama, jedna je osoba ozlijeđena, dodao je Kličko.
06:37
Rusija oborila tri ukrajinska drona, požar u vojnoj jedinici na Krimu
Ruska protuzračna obrana srušila je tri ukrajinske bespilotne letjelice iznad Krima, jednu sjeverozapadno, a dvije zapadno od poluotoka, priopćio je u subotu na Telegramu Sergej Aksionov, ruski čelnik lokalne uprave.
Ruska novinska agencija TASS izvijestila je da je rusko ministarstvo obrane reklo novinarima da je zračna obrana odbila pokušaj ukrajinskog napada bespilotnom letjelicom koja je ciljala objekte na teritoriju Ruske federacije oko 19:30 po lokalnom vremenu.
Reuters nije uspio potvrditi ove navode, a nije bilo ni izvješća o šteti ili žrtvama.
Moskva je anektirala krimski poluotok od Ukrajine 2014. godine.
Požar zbog napada u ruskoj vojnoj bazi na Krimu
Požar je izbio u ruskoj vojnoj bazi u glavnom gradu Krima, Simferopolju, priopćile su u subotu ruske okupatorske snage, uslijed pojačanih napada na crnomorski poluotok, izvještava agencija dpa.
"Došlo je do uobičajenog kućnog požara u vojnoj bazi u Simferopolu", napisao je na Telegramu Oleg Kriučkov, savjetnik ruskom vodstvu koje je anektiralo Krim.
Rekao je da je požar otad lokaliziran, iako se na društvenim mrežama uvelike dijelio video sukljanja velikog crnog dima. Lokalni stanovnici također su izvijestili da su čuli eksploziju i pucnjeve, iako uzrok požara prvotno nije bio poznat.
Došlo je do povećanja broja napada bespilotnim letjelicama na ruske okupacijske snage na Krimu proteklih mjeseci.