Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u petak je u intervjuu za AP priznao nekoliko teških istina.
Najprije, da početak zime označava novu fazu rata s Rusijom - koji traje 21 mjesec - i da će zima utjecati ne samo na borbu na prvoj liniji, nego i na civile u gradovima i selima, kao i na izvoz žitarica. Također, priznao je da ljetna protuofenziva nije postigla željene rezultate jer Ukrajina nije dobila očekivano oružje od saveznika. Ukratko, prema Zelenskom, rat neće završiti tako brzo.
"Imamo novu fazu rata, i to je činjenica. Zima u cjelini predstavlja novu fazu rata", rekao je Zelenski u intervjuu za The Associated Press koji se u četvrtak vodi u Harkivu na sjeveroistoku Ukrajine.
Većina se analitičara složila da je ljetna protuofenziva bila propuštena šansa i sada Ukrajinu čeka dugotrajan rat. Prema nekim procjenama, Ukrajina je vratila pola teritorije koju je Rusija zauzela početkom godine. Ali nisu uspjeli u svom strateškom cilju presijecanja ruskih snaga na dva dijela, izolacije Hersona, Zaporožja i Krima od Luganska, Donjecka i Harkova.
Zelenski te neuspjehe pripisuje manjku oružja od saveznika, manjku obuke i podrške, ali Financial Times je nedavno pisao da su skromni rezultati na bojnom polju najvjerojatnije rezultat neslaganja Ukrajine i pojedinih zapadnih dužnosnika oko ratne strategije, kao i neslaganja unutar same ukrajinske vojske.
Zelenski je dodao da, usprkos neuspjesima, Ukrajina neće odustati, da je zadovoljan otporom koji Ukrajina pruža Rusima, "drugoj (najboljoj) vojsci na svijetu.
"Gledajte, mi se ne povlačimo, ja sam zadovoljan. Ali, gubimo ljude i time ne mogu biti zadovoljan. Nismo dobili sav željeni arsenal oružja", rekao je.
Izrael i Hamas
Zelenski je u intervjuu također izrazio zabrinutost da će rat Izraela i Hamasa zasjeniti konflikt u Ukrajini i dovesti u pitanje vojnu pomoć zapada koja, uz ograničene resurse, sada ima i neke druge političke agende.
"Već možemo vidjeti posljedice preusmjeravanja (pozornosti) međunarodne zajednice zbog tragedije na Bliskom istoku", rekao je. "Samo slijepi ovo ne prepoznaju."
Zelenski smatra da je, osim borbe na terenu, treba voditi i borbu za pozornost svijeta. "Ne smijemo dopustiti da ljudi ovdje zaborave na rat", kaže.
Očekivano, promjena fokusa na rat na Bliskom Istoku mogla dovesti do manje ekonomske i vojne pomoći njegovoj zemlji. Dodatno, za Zelenskog tu postoji i strah da će američki izbori 2024. na vlast opet dovesti Donalda Trumpa čime bi američka podrška Ukrajini bila poljuljana. Komentirajući da se američki predsjednik Joe Biden u SAD-u suočava sa skepsom zbog svoje čvrste podrške Kijevu, Zelenski je priznao da strahuje zbog izbora: "Izbori uvijek šok, i to je potpuno razumljivo".
Naime, u Ukrajinu, piše AP, već je uliveno nekoliko desetaka milijardi dolara zapadne vojne pomoći. Ali to nije donijelo očekivane pomake. Neki se ukrajinski dužnosnici brinu hoće li daljnja američka pomoć biti tako velikodušna.
"Željeli smo brže rezultate. Iz te perspektive, nažalost, nismo postigli željene rezultate. I to je činjenica. Nema dovoljno snage za brže postizanje željenih rezultata. Ali to ne znači da trebamo odustati, da se moramo predati", rekao je Zelenski.
Proizvodnja oružja
Dodao je da je bilo i nekih pozitivnih ishoda posljednjih nekoliko mjeseci. Recimo, Ukrajina je uspjela ostvariti važne teritorijalne dobitke, moć moskovske Crnomorske flote je smanjena, nakon ukrajinskih napada koji su probili protuzračnu obranu i pogodili njezino sjedište na okupiranom Krimu. Na kraju, privremeni žitni koridor koji je uspostavio Kijev nakon povlačenja Rusije iz ratnog sporazuma još uvijek funkcionira.
Zelenski kaže da je usredotočen na sljedeću fazu rata - jačanje domaće proizvodnje oružja. "Ovo je izlaz. Rusiju ništa ne plaši više od vojno samodostatne Ukrajine", kaže.
Iako se već sada značajan dio ukrajinskog proračuna izdvaja se proizvodnju oružja, ona nije ni izdaleka dovoljna da preokrene rat. Kad se Zelenski posljednji put sastao s predsjednikom Bidenom, članovima Kongresa i drugim visokim dužnosnicima SAD-a, uputio im je hitan apel: dajte Ukrajini jeftine zajmove i dozvole za proizvodnju američkog oružja.
"Dajte nam priliku i mi ćemo graditi", rekao je. "Koliko god truda i vremena bilo potrebno, mi ćemo to učiniti, i to vrlo brzo."
Strategija iscrpljivanja
Istovremeno, ruski predsjednik Vladimira Putin provodi strategiju iscrpljivanja. I Rusija se nadala brzom kolapsu ukrajinskih snaga kada je izvršila invaziju u veljači 2022., ali to se nije dogodilo. Moskva je, usput, 25. studenoga pokrenula svoj najopsežniji napad bespilotnim letjelicama na Kijev, sa 75 bespilotnih letjelica Shahed (iranske proizvodnje).
Neki analitičari misle da će Rusi opet pokušati slomiti Ukrajinu tijekom zime. Putin je sada potpisao naredbu kojom je povećao maksimalan broj pripadnika oružanih snaga za 170.000 ljudi, objavili su Kremlj i ministarstvo obrane u petak. Zima, naravno, vojnicima nosi poznate probleme: niske temperature, prazna polja koja ih ostavljaju izloženima. A tu je i prijetnja ruskih zračnih napada na gradove s energetskom infrastrukturom i civilima. U isto vrijeme, zalihe streljiva su pri kraju.
"Zbog toga je zimski rat težak", zaključio je Zelenski.