Ključni događaji 300. dana rata:
-Zelenski putuje u Washington
- Peskov odbacio tvrdnje Zalužnog o zajedničkoj operaciji Rusije i Bjelorusije: ‘On se mora odmoriti‘
- Sutra počinju zajedničke pomorske vježbe Rusije i Kine
- Putin: Situacija u okupiranim regijama je ‘izuzetno teška‘
- ISW: Malo je vjerojatno da će se Bjelorusija priključiti Rusiji u ratu protiv Ukrajine
- Putin i Lukašenko puno o suradnji, nimalo o ratu
- Objavljeni su novi detalji eksplozije plinovoda u Rusiji
- Ukrajinci optužili dansku novinarku za prorusku propagandu
-Zelenski posjetio Bahmut
AP: Zelenski putuje u Washington
Dva izvora iz Kongresa i jedna osoba upoznata s tematikom potvrdili su kako se ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priprema da u srijedu otputuje u Washington, javlja AP.
Izvori su govorili su pod uvjetom da ostanu anonimni, a otkrili su i kako postoji mogućnost i da se posjet Zelenskog u posljednjem trenutku otkaže ako se pojave sigurnosni problemi.
Posjet Washingtonu trebao bi uključivati obraćanje Kongresu na Capitol Hillu i sastanak s predsjednikom Joeom Bidenom. Zelenski bi tako trebao doputovati u SAD upravo u trenutku kada zastupnici trebaju glasovati o paketu potrošnje za kraj godine koji uključuje oko 45 milijardi dolara pomoći Ukrajini.
Posjet SAD-u ujedno bi bio i prvi put da je predsjednik Zelenski napustio svoju zemlju otkako je Ukrajinu 24. veljače napala Rusija.
Šmihel: Rusija želi da Ukrajina provede blagdane u mraku
Ukrajinski premijer Denis Šmihal rekao je u utorak da bi se Ukrajina trebala pripremiti za nove ruske napade na svoju energetsku infrastrukturu jer Moskva želi da Ukrajinci Božić i Novu godinu provedu u mraku.
Te je primjedbe iznio nakon niza ruskih raketnih napada i napada bespilotnim letjelicama za koje ukrajinski dužnosnici kažu da su opskrbu električnom energijom u kijevskoj regiji ostavili na kritično niskoj razini, s manje od polovice potreba glavnog grada za strujom.
"Popravci se nastavljaju, ali situacija je i dalje jako teška", kazao je Šmihal na sjednici vlade.
Rekao je da radi osam nuklearnih elektrana i 10 termoelektrana, ali da je energetski deficit "značajan".
"Ruski teroristi učinit će sve da Ukrajince ostave bez struje za Novu godinu. Važno im je da Božić i Nova godina prođu u mraku u Ukrajini", istaknuo je. "Zato se treba pripremiti za nove napade".
Rusija, koja je izvršila invaziju na Ukrajinu u veljači, kaže da su napadi na osnovnu infrastrukturu vojno legitimni.
Ukrajina smatra da su napadi čiji je cilj izazivanje patnje civila ratni zločin.
"Situacija s opskrbom električnom energijom ostaje kritična", naglasio je regionalni guverner Kijeva Oleksij Kuleba na platformi za razmjenu poruka Telegramu.
"Želim naglasiti da se sa svakim neprijateljskim granatiranjem povećava složenost i trajanje popravaka."
Ako nestane struje, obično su pogođeni opskrba vodom, grijanje i mreže mobilne telefonije. Gradonačelnik Kijeva Vitalij Kličko rekao je da je grad uspio obnoviti opskrbu vodom za dio potrošača.
Šmihal je dodao da vlada planira utrostručiti broj "točaka nepobjedivosti" gdje stanovnici mogu dobiti pristup vodi, struji i internetskim uslugama.
Trenutno postoji 5000 takvih točaka.
Ukrajinci optužili dansku novinarku za navodnu prorusku propagandu
Ukrajina je oduzela novinarsku akreditaciju dopisnici danske državne televizije DR zbog optužbi za širenje ruske propagande. Novinarka i njena televizijska kuća odbacili su sve optužbe, piše Guardian.
Reuters izvještava da je Matilde Kimer, nagrađivana novinarka koja je izvještavala o Ukrajini i Rusiji za DR od 2014., rekla da joj je Ukrajina prvi puta oduzela akreditaciju u kolovozu.
Na sastanku u prosincu u Kijevu, ukrajinska sigurnosna služba (SBU) navela je da je ona širila rusku propagandu i ’kako se čini da u svojim objavama na društvenim mrežama suosjeća s Rusijom’, rekla je Kimer za Reuters. Prema njezinim riječima, SBU nije pružio nikakve dokaze za svoje optužbe.
Ni SBU ni ukrajinsko ministarstvo obrane nisu odmah odgovorili kada ih je kontaktirao Reuters.
Urednik vanjske politike DR-a, Niels Kvale, nazvao je optužbe "potpuno nedokumentiranima i ludima", a sama Kimer zanijekala je pristrano izvještavanje.
- Nisam se bavila propagandom. Nemam drugog zadatka nego informirati Dance o tome što se događa u Ukrajini- kazala je 41- godišnja Kimer, također protjerana iz Rusije u kolovozu u jeku moskovskog obračuna sa zapadnim medijima.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Lokke Rasmussen rekao je Reutersu da će raditi na rješavanju problema na političkoj razini.
- I sama sam s velikim zanimanjem pratio izvještavanje Matilde Kimer o ratu. Riječ je o novinaru čiji novinarski integritet, koliko znam, nije doveden u pitanje- kazao je Rasmussen.
Novi detalji eksplozije plinovoda u Rusiji
Troje ljudi poginulo je u požaru na dijelu važnog plinovoda u središnjoj Rusiji kojim se ruski plin šalje u Europi, rekao je u utorak predsjednik Čuvaške Republike, gdje se dogodio incident.
"Po prvim informacijama, ondje je radilo četvero ljudi. Nažalost, troje je poginulo u snažnoj eksploziji plina", rekao je za javnu televiziju Rusija-24 Oleg Nikolaev. "Preživio je vozač i nalazi se u šoku", dodao je.
Regija se nalazi 600 kilometara istočno od Moskve.
"Transport plina prema potrošačima u potpunosti je osiguran paralelnim plinovodima", priopćio je Gazprom.
Požar se dogodio na dijelu plinovoda Urengoi-Pomari-Ujhorod koji povezuje plinska polja na sjeveru Rusije s gradom Ujhorodom na zapadu Ukrajine.
Po lokalnim spasiocima, požar se dogodio tijekom radova na održavanju kod sela Jambahtino i pod kontrolom je.
Otvorena je istraga.
Rusija je ograničila opskrbu Europe plinom zbog europskih sankcija uvedenih zbog rata u Ukrajini.
Ukrajinski operator sustava za prijenos plina potvrdio je da tranzit plina preko Ukrajine nije pogođen tim incidentom.
Po njegovim navodima dnevno se u europske zemlje isporučuje 42,4 milijuna kubičnih metara plina i to je ostalo nepromijenjeno.
Rusija želi zaustaviti djelovanje najstarije skupine za ljudska prava
Rusko ministarstvo pravosuđa podnijelo je tužbu za gašenje Moskovske helsinške skupine, jedne od najstarijih organizacija za ljudska prava u rusiji, objavljeno je u utorak na web stranici moskovskog suda.
Skupina, koja objavljuje godišnje izvješće o stanju ljudskih prava u Rusiji, također je u priopćenju izvijestila o pokrenutom zahtjevu za raspuštanjem i zabranom djelatnosti na teritoriju Rusije.
Nije još poznato na temelju čega je vlasti žele ugasiti, ali novinski portal Novaja Gazeta objavio je da je taj potez rezultat nenajavljene provjere aktivnosti organizacije koju su naredili državni odvjetnici.
Prema priopćenju, nevladina organizacija je optužena da je provodila aktivnosti izvan Moskovske regije, kršeći svoj regionalni status, posebno da je slala promatrače na suđenja ili svoje članove na događaje u drugim dijelovima zemlje.
Zahtjev je podnesen u utorak i ispituje se, potvrdila je glasnogovornica moskovskog gradskog suda, koju je citirala novinska agencija Interfax.
Organizacija se 2012. odrekla stranog financiranja kako bi izbjegla etiketu "stranog agenta", prema zakonu koji otežava djelovanje organizacija koje primaju strana sredstva.
Moskovsku helsinšku skupinu osnovao je 1976.tim sovjetskih disidenata, znanstvenika i aktivista za ljudska prava, kako bi pratili pridržava li se Sovjetski Savez dogovora Istoka i Zapada o uvođenju razdoblja popuštanja napetosti.
Od 1996. do svoje smrti 2018., poznata sovjetska i ruska braniteljica ljudskih prava Ljudmila Aleksejeva desetljećima je predsjedala tom organizacijom u Rusiji.
Postupak protiv Moskovske helsinške skupine podsjeća na onaj koji je prošle zime doveo do raspuštanja nevladine organizacije Memorijal, još jednog stupa obrane ljudskih prava i sjećanja na žrtve sovjetskih zločina.
Posljednjih mjeseci režim Vladimira Putina ubrzao je obračun sa svojim kritičarima, nakon ofenzive Kremlja u Ukrajini.
Vlasti su tako uvele zakon koji predviđa do 15 godina zatvora za svaku objavu informacija o ruskoj vojsci koje se smatraju "lažnima". Većina oporbenih figura sada je u egzilu ili u zatvoru.
Njemački predsjednik zatražio od Xi Jinpinga da iskoristi svoj utjecaj na Putina
Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier zatražio je u utorak u telefonskom razgovoru od kineskog predsjednika Xi Jinpinga da "iskoristi svoj utjecaj" na ruskog predsjednika Vladimira Putina kako bi "okončao" rat u Ukrajini, priopćio je ured njemačkog predsjednika.
"Njemački predsjednik Frank-Walter Steinmeier telefonirao je kineskom predsjedniku Xi Jinpingu... Predsjednik je istaknuo zajednički interes Kine i Europe da se okonča rat. Zatražio je od Xi Jinpinga da iskoristi svoj utjecaj na Rusiju i da utječe u tom smislu na Putina", navodi se u priopćenju.
U razgovoru, koji je trajao "60 minuta", bilo je riječi i o bilateralnim odnosima te o "aktualnoj situaciji u Kini u vezi covida".
Od početka rata u Ukrajini, Zapad pokušava izvršiti pritisak na Kinu koju kritizira zbog njezine bliskosti s Moskvom.
Tijekom nedavnog posjeta njemačkog kancelara Olafa Scholza Kini, Xi Jinping je službeno izrazio svoje protivljenje nuklearnoj eskalaciji rata u Ukrajini.
Steinmeier je "zahvalio kineskom predsjedniku na jasnom odbacivanju nuklearnih prijetnji iz Rusije", navodi se u priopćenju.
Unatoč napetim odnosima s Pekingom u zadnje dvije godine, EU traži potporu kineskog čelnika u cilju okončanja rata u Ukrajini.
Scholz je početkom studenoga bio prvi čelnik skupine G7 koji je posjetio Kinu od početka pandemije covida-19.
Posjet je izazvao mnogobrojne kritike, ali Scholz brani potrebu dijaloga s Pekingom.
Telefonski razgovor između njemačkog predsjednika i njegova kineskog kolege u utorak održan je u povodu pete godišnjice bilateralnih odnosa Njemačke i Kine, precizira Berlin.
Sabotaža u Mariupolju: ‘Partizani stojie iza ovog napada‘
U Mariupolju je planula zgrada u kojoj je navodno bila baza ruskih snaga. Prema nekim objavama na Twitteru, radilo se o sabotaži partizanskih skupina.
- Sve se pretvorilo u pepeo. Doslovno. Nećemo otkrivati uzrok požara, ali morate pokazivati više poštovanja, gospodo okupatori, više poštovanja, napisao je jedan od korisnika.
Troje mrtvih u eksploziji ruskog plinovoda
Maloprije smo vam donijeli izvještaje da je eksplozija odjeknula u plinovodu u središnjoj Rusiji.
U utorak je eksplozija odjeknula u plinovodu u središnjoj Rusiji. Lokalni dužnosnici rekli su kako su tri osobe poginule u eksploziji na dijelu naftovoda Urengoi-Pomari-Užhorod.
Ključni plinovod dovodi plin iz ruskog Arktika preko Ukrajine u Europu, iako je protok plina danas poslijepodne prekinut kroz pogođeni dio.
Regionalno ministarstvo za hitne situacije priopćilo je da je cjevovod eksplodirao tijekom planiranih radova na održavanju u blizini sela Kalinino, oko 650 kilometara istočno od Moskve.
Granatiranje regije Belgorod
Jedna osoba ozlijeđena je tijekom granatiranja okruga Šebekinski u ruskoj regiji Belgorod, tvrde lokalni dužnosnici.
Guverner Belgoroda Vjačeslav Gladkov rekao je da je ozlijeđeni muškarac slomio ruku i da je prevezen u bolnicu.
Opskrba električnom energijom bila je prekinuta, no relativno je brzo ponovno uspostavljena.
Gladkov je također izvijestio o granatiranju skladišta u industrijskoj zoni. Granatirano područje nalazi se u blizini granice s Ukrajinom. Ukrajinski dužnosnici nisu komentirali incident.
Kod Harkiva gori rafinerije, čuju se eksplozije
U regiji Harkiv gori rafinerija nakon raketnog napada iz Rusije. Čuju se eksplozije, izvijestio je putem Telegrama načelnik Harkovskog stožera Serhij Melnik, prenosi Ukrinform.
- Kao rezultat neprijateljskog granatiranja izbio je požar u rafineriji nafte. Požar je ugašen na površini od 4,500 četvronih metara, ali još uvijek gore spremnici i poszemni odvodi, ustvrdio je.
Peskov odbacio tvrdnje Zalužnog o zajedničkoj operaciji Rusije i Bjelorusije: ‘On se mora odmoriti‘
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je tvrdnje da Moskva i Bjelorusija pripremaju zajedničku kopnenu operaciju protiv Ukrajine.
Na pitanje jesu li točne tvrdnje glavnog zapovjednika ukrajinske vojske Valerija Zalužnog o zajedničkoj operaciji, Peskov je pokušao odgovoriti na duhoviti način.
- On se mora odmoriti, prezaposlen je, rekao je.
Zalužni je prošloga tjedna za Economist rekao da Rusija priprema 200.000 novih vojnika za veliku ofenzivu koja bi mogla krenuti s istoka, juga, pa čak i iz Bjelorusije već u siječnju.
Zelenski posjetio Bahmut
Ured ukrajinskog predsjednika izvijestio je da je Vladimir Zelenski došao u posjet Bakhutu, gradu u kojemu se već mjesecima vode žestoke borbe za osvajanje između ruskih i ukrajinskih vojnika.
- Susreli smo se s vojnicima, porazgovarali i nagradili naše vojnike, navodi se iz Ureda predsjednika.
Naknadno se očekuju detalji posjeta. Riječ je o nenajavljenom posjetu, a također ukrajinski mediji javljaju da je Zelenski već napustio Bakhmut.
Sutra počinju zajedničke pomorske vježbe Rusije i Kine
Rusija i Kina održat će zajedničke pomorske vježbe od 21. do 27. prosinca, priopćilo je rusko ministarstvo obrane u ponedjeljak.
Zajedničke pomorske vježbe, koje se održavaju svake godine od 2012., uključivat će raketno i topničko gađanje u Istočnom kineskom moru, priopćilo je rusko ministarstvo obrane.
"Glavna svrha vježbi je jačanje pomorske suradnje Rusije i Kine te održavanje mira i stabilnosti u azijsko-pacifičkoj regiji", dodaje se.
Od ruske invazije na Ukrajinu u veljači, Moskva nastoji ojačati svoje političke, sigurnosne i gospodarske veze s Pekingom i vidi kineskog čelnika Xi Jinpinga ključnim saveznikom u protuzapadnom savezu.
Putin: Situacija u okupiranim regijama je ‘izuzetno teška‘
Ruski čelnik Vladimir Putin rekao je da je situacija u četiri okupirane regije u istočnoj Ukrajini - Donjecku, Lugansku, Zaporižji i Hersonu - "izuzetno teška". Komentar je iznio u ponedjeljak kasno navečer, a prenio ih je Reuters.
Sigurnosne službe dobile su iz Kremlja upute da brane stanovnike područja koje Putin naziva ruskim "novim regijama". Radi se o ukrajinskim regijama koje je Rusija pripojila u rujnu.
Također je sigurnosnim službama naredio da pod kontrolom drže masovna okupljanja i strateške infrastrukturne objekte, navodi ruska agencija RIA. Putin je rekao da će izdajice i špijuni koji rade protiv Rusije naići na snažan otpor.
ISW: Malo je vjerojatno da će se Bjelorusija priključiti Rusiji u ratu protiv Ukrajine
Američki think thank Institut za proučavanje rata u najnovijoj analizi ustvrdio je da je bjeloruski čelnik Aleksandar Lukašenko vjerojatno uspio azuzdati napore ruskog čelnika Vladimira Putina da prisili Bjelorusiju na daljnje ustupke tijekom sastanka u Minsku 19. prosinca. Putin i Lukašenko suzdržali su se od javnih komentara o ruskoj invaziji na Ukrajinu, ali su istaknuli da se Bjelorusija još uvijek suočava s prijetnjom sa Zapada. Putin je najavio da bi mogao razmisliti o obuci bjeloruskih borbenih zrakoplovnih posada za ‘korištenje posebnih bojevih glavama‘ zbog ‘eskalacije‘ stanja na vanjskim granicama Unije.
ISW je ranije ocijenio da Lukašenko koristi retoriku obrane bjeloruskih granica od Zapada i NATO-a kako bi izbjegao sudjelovanje u ruskoj invaziji. U analizi ISW navodi kako je mala vjerojatnost da bi Bjelorusija mogla sudjelovati u Putinovom ratu protiv Ukrajine. Činjenica da je, kako se čini, Putin bez uvjeravanja prihvatio Lukašenkove teme razgovora bez pokušaja da ih prilagodi podupiru ovakvu procjenu.
Kako ocjenjuje Institut, Lukašenko bi vjerojatno prilagodio svoju retoriku da može vlastitom narodu pružiti neko uvjerljivo objašnjenje zašto se najednom okreće od fiktivne prijetnje napadom NATO-a koju je izmislio kako bi se pridružio Putinovoj invaziji na Ukrajinu.
ISW također navodi u izvješću da se vlasti tzv. Narodne Republike Donjeck (DNR) navodno sukobljavaju s drugim proruskim vlastima, što ukazuje nedostatak kohezije između uprava u raznim područjima okupirane Ukrajine.
Šef Udruge prijevoznika i špeditera na Krimu Anatolij Curkin, kojega podupire Moskva, objavio je apel šef DNR-a Denisu Pušilinu 18. prosinca tražeći od njega da regulira ‘ilegalne, neutemeljene radnje koje se provode na teritoriju DNR‘ od strane djelatnika raznih vojnih, administrativnih, policijskih i borokratskih organa DNR.
Curkin tvrdi da zaposlenici DNR-a plijene kamione koji putuju iz Krima bez posebnog razloga i uz slabašana opravdanja kako bi oduzeli osobne dokumente i ilegalno oduzela vozila. Vjerojatno je riječ o pojačanom pritisku na ruske vlasti da pronađu alternativne logističke rute iz Rusije prema Krimu zbog oštećenja mosta preko Kerčkog tjesnaca, tvrdi ISW.
Putin i Lukašenko puno o suradnji, nimalo o ratu
Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega i bliski saveznik Aleksandar Lukašenko u ponedjeljak su veličali dobrobit suradnje dviju država tijekom prvog Putinovog posjeta Minsku od 2019., gotovo ne spomenuvši rat u Ukrajini.
Nitko od novinara prisutnih na konferenciji za medije dvojice čelnika nije pitao hoće li se Bjelorusija uključiti u rat u Ukrajini. Lukašenko je ranije ponavljao da se to neće dogoditi.
Umjesto toga dvojac je govorio o sve snažnijem gospodarskom i obrambenom povezivanju dviju bivših sovjetskih država, ujedinjenih u takozvanu „Uniju“, kao i o finalu Svjetskog prvenstva u nogometu odigranog u nedjelju u Katru, prenosi Reuters.
Bjeloruska politička oporba, uglavnom u pritvoru, egzilu ili cenzurirana, strahuje da će Kremlj postepeno anektirati ili „apsorbirati“ svog mnogo manjeg slavenskog susjeda. I Putin i Lukašenko su se trudili odbaciti tu ideju.
"Rusiji nije u interesu bilo koga apsorbirati", rekao je Putin. „To jednostavno nema nikakve svrhe“.
Lukašenko, koji je sedamdesetogodišnjaka Putina u jednom trenutku nazvao „starijim bratom“, hvalio je Rusiju kao prijateljicu koja je „pružila ruku“, opskrbljujući Bjelorusiju naftom i plinom po sniženim cijenama.
"Rusija može bez nas, ali mi ne možemo bez Rusije", rekao je.
Bjeloruski autokrat kazao je da su se dvije zemlje dogovorile o novoj cijeni za opskrbu ruskim plinom, ali je odbio precizirati o kojoj je cijeni riječ prije nego o tome raspravi njegova vlada.
Ruska vojska u veljači je iz Bjelorusije pokrenula svoj neuspješni napad na Kijev, a u toj državi se mjesecima odvija vojna aktivnost dviju zemalja.