Europski čelnici dali su u ponedjeljak potporu ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom nakon američko-ukrajinskih razgovora o mirovnom prijedlogu koji je u inicijalnom obliku išao na ruku Rusiji, dok je istovremeno izaslanik Donalda Trumpa krenuo u Moskvu na razgovore u Kremlj.
Zelenskog je toplo dočekao u Parizu francuski predsjednik Emmanuel Macron, a oni su se uključili u poziv s desetak europskih lidera među kojima iz Britanije, Italije, Poljske i Europske unije: "Rat mora završiti što je prije moguće. Sada mnogo ovisi o uključenosti svakog lidera", napisao je Zelenski na X-u. Macron je objavio fotografiju s ukrajinskim čelnikom ispred počasne garde u Elizejskoj palači.
Zelenski je nakon susreta s Macronom rekao da su prioriteti Ukrajine u mirovnim pregovorima zadržavanje suvereniteta i osiguranje snažnih sigurnosnih jamstava. Zelenski je pozvao saveznike Kijeva da osiguraju da Rusija ne bude nagrađena za rat koji je započela. On je rekao da teritorijalna pitanja u pregovorima predstavljaju najveći izazov.
Ukrajinski čelnik također je na zajedničkoj konferenciji za novinare s Macronom rekao da se nada da će razgovarati s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom nakon što Trumpov posebni izaslanik Steve Witkoff posjeti Rusiju.
Francuski predsjednik rekao je da samo Ukrajina može odlučivati o svojim teritorijima u mirovnim pregovorima s Rusijom. Macron je također rekao da Rusija nije pokazala znakove prekida agresije. Mirovni plan između Rusije i Ukrajine može se finalizirati samo s Kijevom i Europljanima "za stolom", poručio je francuski predsjednik.
"O pitanjima zamrznute imovine, sigurnosnih jamstava, pristupanja Europskoj uniji i europskih sankcija, (ovaj plan) može se finalizirati samo s Europljanima za stolom. Dakle, još smo u preliminarnoj fazi", dodao je.
Ranije je Zelenski jasno dao do znanja da ukrajinski i američki pregovarači još nisu u potpunosti dogovorili reviziju predloženog američkog mirovnog plana, unatoč dva kruga razgovora o prilagodbi uvjeta koji su u početku iši na ruku glavnim ruskim ratnim zahtjevima.
"Postoje neka teška pitanja koja još treba riješiti", objavio je Zelenski nakon nedjeljnih američko-ukrajinskih razgovora održanih u luksuznom golf resortu na Floridi koji je izgradio Trumpov izaslanik, inače nekretninski mogul Steve Witkoff.
On je krenuo u Moskvu gdje će se u utorak sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Američki i ukrajinski dužnosnici još nisu objavili nikakve izmjene koje su dosad dogovorili na plan od 28 točaka koji je Washington predstavio Kijevu prije manje od dva tjedna.
Kijev i njegovi europski saveznici inzistiraju na reviziji uvjeta koji su pozivali Ukrajinu da se odrekne dijela teritorija, smanji veličinu svoje vojske i odrekne se pridruživanja NATO-u i zabranjivali joj da primi zapadne trupe. Ukrajina tvrdi da bi to značilo kapitulaciju i izložilo je mogućem ruskom osvajanju.
Američki državni tajnik Marco Rubio, koji je bio domaćin razgovora u Witkoffovom Shell Bayju blizu Miamija, rekao je u nedjelju da je "Washington realističan oko toga koliko je ovo teško, ali i optimističan, posebno s obzirom na činjenicu da smo postigli napredak."
"Ima još posla. Ovo je osjetljivo“, rekao je Rubio, naglasivši da je "ovdje uključena još jedna strana... koja će morati biti dio jednadžbe, a to će se nastaviti kasnije ovog tjedna, kada Witkoff otputuje u Moskvu.“
Kijev trenutno gubi na frontu dok se suočava s najvećim korupcijskim skandalom tijekom rata. Šef kabineta Zelenskog Andrij Jermak, koji je također vodio ukrajinsku delegaciju na mirovnim pregovorima, dao je ostavku u petak nakon što su istražitelji antikorupcijske službe pretražili njegov dom. Dva ministra su također smijenjena. Rusija ne pokazuje znakove odustajanja od svojih maksimalističkih zahtjeva dok njezine snage i dalje sporo napreduju na 1200 km dugoj liniji fronta.
U ponedjeljak je izjavila da su njezine snage zauzele još jedno naselje u istočnoj Ukrajini, a tvrdi i da je na rubu zauzimanja razorenog grada Pokrovska. Moskva svake noći bombardira ukrajinske gradove udarima dugog dometa, uglavnom ciljajući energetsku infrastrukturu, ostavljajući Ukrajince u čestoj hladnoći i mraku dok počinje četvrta zima rata. Ukrajina je pak pokrenula udare dugog dometa kako bi ciljala ruski izvoz nafte.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....