Ukrajini hitno treba 27 milijardi dolara, Zelenskom iz Europe stigle loše vijesti

Ukrajini za obranu do početka iduće godine nedostaje 27 milijardi dolara pa predsjednik Volodimir Zelenski traži dodatni novac od saveznika, no europske zemlje sve se teže odlučuju odriješiti kesu, piše Wall Street Journal.

Ukrajina mora osigurati desetke milijardi dolara kako bi do kraja godine nastavila rat i podmirivala osnovne troškove, kaže Zelenski. Za europske vlade, koje su glavni financijeri ukrajinske obrane od Rusije, to dolazi u nezgodnom trenutku.

U Njemačkoj je prošlog vikenda krajnje desni AfD uvjerljivo pobijedio na izborima u saveznoj pokrajini Saska-Anhalt, uz kampanju protiv pomoći Ukrajini i za obnovu energetskih veza s Moskvom. U Francuskoj Marine Le Pen, vodeća kandidatkinja na predsjedničkim izborima iduće godine, kaže da si Pariz više ne može priuštiti nastavak potpore Ukrajini. Njezin Nacionalni skup glasao je protiv velikog zajma EU-a Ukrajini ovog proljeća.

Dim iznad Kijeva

Roman Pilipey/Afp

Aktualni europski čelnici zasad obećavaju ispuniti ranije dogovorenu pomoć, uključujući 105 milijardi dolara zajmova do 2027. godine, ali se ne žele obvezati na dodatna sredstva. Zelenski je 1. rujna rekao da Ukrajina mora osigurati novac za zimu, za obranu i osnovne socijalne usluge. Taj novac, rekao je, treba „osigurati normalno funkcioniranje naše države, unatoč svemu“.

Ukrajinskim vlastima nedostaje 27 milijardi dolara za obrambene potrebe do početka iduće godine, a manjak su stvorili sve veći troškovi rata, veća potreba za dronovima, dodatno financiranje protuzračne obrane i plaće vojnika. Oko 10 milijardi dolara potrebno je za unaprijed ugovorenu kupnju oružja za iduću godinu, a gotovo 20 milijardi za vojne plaće, naknade obiteljima poginulih vojnika i druge troškove.

Europa Ukrajini kupuje 1000 projektila za Patriote, ali ključni problem ne može riješiti

Rat je sve skuplji, upozoravaju ukrajinski i zapadni analitičari. Ruski napadi na ukrajinske gradove sve su intenzivniji i smrtonosniji zbog manjka protuzračne obrane. Ruski napadi na ukrajinski pomorski promet u Crnom moru otežali su i važan izvoz žitarica.

„Vojska se širi, a broj veterana o kojima se treba brinuti raste“, rekla je ekonomistica Oleksandra Mironenko iz ukrajinskog Centra za ekonomsku strategiju.

Posljedice ruskog napada na Pavlograd

Handout/Afp

Problem predstavlja i politička blokada. Premijer Serhij Koretskji rekao je da vlada do 1. studenoga mora donijeti 44 odluke, a parlament usvojiti 43 zakona kako bi se oslobodio dio sredstava. Među njima su mjere od oporezivanja malih paketa do pravosudnih reformi.

Na summitu NATO-a u srpnju saveznici su obećali 81 milijardu dolara vojne pomoći za ovu godinu, no dosad su odvojili 72 milijarde, objavilo je ukrajinsko ministarstvo obrane.

Europski dužnosnici tijekom ljeta analizirali su ukrajinske proračunske podatke kako bi procijenili stvarni manjak. Neki smatraju da je ukrajinska procjena od 27 milijardi dolara znatno napuhana, iako su dužnosnici EU-a još proljetos upozoravali da će ukrajinske potrebe vjerojatno biti za više milijardi eura veće od prvotnih procjena.

Prema paketu zajmova EU-a, Ukrajina bi 2026. i 2027. trebala dobiti po 52 milijarde dolara, pri čemu su dvije trećine namijenjene obrani. Dodatnih 52 milijarde dolara zajmova trebale bi osigurati zemlje izvan EU-a i međunarodne financijske institucije, no zasad se na taj fond obvezala samo Norveška.

Zelenski je u četvrtak bio u Kanadi, gdje je premijer Mark Carney najavio više od 300 milijuna dolara jamstava za zajmove za kupnju goriva te 250 milijuna dolara za jačanje protuzračne obrane. „To je od iznimne važnosti, osobito sada“, rekao je Zelenski govoreći o pomoći i pojačanim ruskim zračnim napadima.

Volodimir Zelenski i Mark Carney

Jeff Mcintosh/Afp

EU je dosad iz svog zajma Ukrajini isplatio 13,5 milijardi dolara, a ovaj tjedan Europska komisija trebala bi odobriti još sedam milijardi. Dio tog novca Ukrajina će moći iskoristiti za kupnju ključnih proizvoda za sustave protuzračne obrane Patriot. EU zasad ne želi ponovno otvarati pitanje dodatnog novca. Službeno se poručuje da se još analiziraju podaci i da nema nove procjene ukrajinskih potreba.

Privatno, međutim, europski dužnosnici priznaju da možda neće moći pokriti sve što Ukrajina traži ove godine. Upozoravaju i da će iduće godine gotovo sigurno trebati dodatni novac.

Razmatra se nekoliko mogućnosti. EU bi mogao ubrzati isplatu dijela zajmova predviđenih za 2026. Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee nakon sastanka s kolegama 1. rujna rekla je da je „značajan broj država članica“ spreman ubrzati neke isplate.

Druga je mogućnost posuditi novac iz sljedećeg višegodišnjeg proračuna EU-a, koji počinje 2028. i predviđa 100 milijardi eura za obnovu Ukrajine. Iako plan još nije odobren, dio novca mogao bi se izdvojiti ranije. Treća mogućnost je ponovno otvoriti pitanje korištenja oko 200 milijardi dolara zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. To se zasad smatra krajnjom opcijom.

Belgija, u kojoj se nalazi najveći dio tog novca, snažno se protivi njegovu korištenju zbog pravnih i financijskih rizika. Čak ni vlade koje su prošle godine podržavale tu ideju, poput Njemačke, ne žele ponovno otvarati pitanje za koje se boje da bi ponovno moglo biti blokirano.