Nakon što su četiri godine oprezno navigirali odnosima s Bjelorusijom, pazeći da izbjegnu eskalaciju, Ukrajinci su nedavno izveli strateški zaokret i otvoreno se suprotstavili susjedu. Ultimatum koji predstavlja zaokret od 180 stupnjeva osobno je iznio ukrajinski predsjednik. "Ako Minsk ne demontira relejne stanice, mi ćemo ih sami ukloniti", zaprijetio je Volodimir Zelenski 19. lipnja.
Mislio je, dakako, na radioodašiljače koji djeluju kao pojačivači signala postavljeni na komunikacijskim tornjevima u bjeloruskim regijama Gomelj i Brest, a koji navodno pomažu ruskim bespilotnim letjelicama Šehid u koordinaciji ruskih napada bespilotnim letjelicama na ukrajinsko civilno stanovništvo i energetsku infrastrukturu.
Suptilna prijetnja
Ukrajina je Minsku dala rok od tjedan dana da ukloni te repetitore. Tri dana poslije, Zelenski je otkrio da su odašiljači prestali funkcionirati. Do danas, međutim, nema dovoljno informacija o tome jesu li samo privremeno ugašeni ili u potpunosti demontirani. Jedino što bi moglo potvrditi da su barem privremeno onesposobljeni jest činjenica da su upadi Šehida preko bjelorusko-ukrajinske granice stali.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko nikada nije potvrdio niti opovrgnuo da je ugasio relejne stanice. No čini se da je ultimatum ipak riješen u korist Ukrajine. Analitičarka Katja Glod pri Centru za nove euroazijske strategije za Kyiv Independent pojašnjava da je Lukašenko vjerojatno bio zabrinut zbog mogućeg ukrajinskog napada na bjeloruske rafinerije ako ne ispuni zahtjeve.
Naime, suptilna prijetnja da će se Bjelorusija suočiti s neodređenom akcijom Ukrajine ako ne ukloni repetitore, u Minsku je vjerojatno protumačena kao upozorenje na moguće udare na stratešku infrastrukturu, prije svega rafinerije nafte. Budući da se Moskva bori s raširenom nestašicom goriva, potencijalni gubitak tog bjeloruskog izvoza vjerojatno je bio glavni pregovarački adut koji je Lukašenko iskoristio kad se prošlog tjedna sastao s Putinom.
Lukašenko: ‘Ispričavam se Zelenskom ako se uvrijedio. Možda sam pretjerao...‘
"Rafinerije su Lukašenku jedan od rijetkih izvora prihoda. Ali još više od toga, mislim da je zabrinut za svoju osobnu sigurnost", pojašnjava Glod.
Od početka sveobuhvatnog rata u Ukrajini Lukašenko ponavlja da Bjelorusija ne predstavlja vojnu prijetnju Kijevu. "Ne treba očekivati nikakvu vojnu akciju od Bjelorusije, a posebno od mene", rekao je Lukašenko u nedavnom intervjuu za Al Arabiyu, kada se čak ispričao ukrajinskom predsjedniku priznajući da je u ranijim istupima možda pretjerao u kritikama na račun Zelenskog.
Vojni stratezi kažu da ne vide znakove gomilanja trupa na bjeloruskom tlu potrebnog za stvarnu invaziju. Analitička kuća Stratfor ističe da se, unatoč ponovnom pritisku Rusije na Bjelorusiju da produbi svoju ulogu u ratu u Ukrajini i eventualno otvori novu frontu, Minsk vjerojatno neće odlučiti na izravno sudjelovanje u sukobu. Bjeloruski ministar obrane Viktor Krenjin rekao je da "nema smisla" da njegova zemlja ničim izazvana napadne susjeda. Lukašenko je također otvoreno poručio ruskom veleposlaniku u Bjelorusiji Borisu Grizlovu da Minsk ne želi biti uvučen u rat protiv Ukrajine.
Postavlja se onda pitanje zašto je Kijev ipak riskirao takvim ultimatumom i zašto ga je uputio upravo sada. Tri su razloga za to, pojašnjava za Kyiv Post analitičar Stuart Dowell.
Kijev se osjeća sigurnije jer ukrajinski dronovi sada mogu pogoditi bilo koju točku unutar Bjelorusije, što smanjuje strah od moguće bjeloruske odmazde. Samopouzdanje se dodatno povećalo nakon što je Kirilo Budanov zamijenio Andrija Jermaka na poziciji šefa predsjedničkog ureda, što je dovelo i do promjene politike prema Minsku.
Regionalna uloga
Oštriji stav Zelenskog prema Lukašenku proizlazi i iz nastojanja da spriječi Zapad u "rehabilitaciji" bjeloruskog čelnika. Naime, Sjedinjene Države govore o mogućem ponovnom otvaranju američkog veleposlanstva u Minsku, pa čak i o Lukašenkovu posjetu Bijeloj kući. Kijev nastoji spriječiti da se to omekšavanje prema Lukašenku ne proširi i na Europsku uniju.
Za Ukrajinu je ublažavanje stava prema Lukašenku neprihvatljivo jer Minsk i dalje pomaže Rusiji u ratu, dopušta ruskim trupama korištenje svojeg teritorija, drži rusko oružje na svom tlu i olakšava logistiku moskovske kampanje, uključujući opskrbu gorivom u trenucima kada se Rusija suočava s nestašicama. Treći razlog zbog kojeg je Ukrajina uputila ultimatum jest to što sada razmišlja izvan okvira samog rata, odnosno o svojoj regionalnoj ulozi nakon njegova završetka. Ukrajina se želi postaviti kao vodeći sigurnosni akter u regiji i poslati poruku da pomaganje Rusiji nosi cijenu.
Konačno, repetitori možda imaju manje značenje nego što se čini na prvi pogled. "Isključivanje opreme ne znači njezino uklanjanje. Lukašenko pokušava kupiti vrijeme da bi osmislio strategiju za rješavanje širih zahtjeva Ukrajine", rekao je za Kyiv Independent analitičar Vladimir Žihar. To hoće li Bjelorusija nakon nekog vremena neprimjetno ponovo uključiti opremu, kao što je to činila i prije, ili će pokušati odgovoriti na šire ukrajinske zahtjeve (Zelenski kao problem ističe i bjeloruska poduzeća koja podupiru ratne napore i rafinerije nafte koje opskrbljuju Rusiju gorivom, uključujući i za vojne potrebe), pokazat će u kojem će se smjeru razvijati odnosi između Kijeva i Minska.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....