Prije točno 365 dana, 19. veljače 2022., ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izašao je u odijelu i kravati na pozornicu Münchenske sigurnosne konferencije, i u govoru koji je uslijedio suočio Zapad sa mogućnosti skorog povratka rata u Europu i ruskom invazijom na svoju zemlju. Govorio je otvoreno o popuštanju Zapada Rusiji i kako je ta ravnodušnost učinila zapadne zemlje suučesnicima u ruskim zločinima. Također je zatražio sigurnosna jamstva kako bi se izbjeglo da njegova zemlja postane trajna tampon-zona između Europe i Rusije, rekavši da su potrebni jasni i pošteni odgovori na ukrajinske zahtjeve za članstvo u NATO-u i Europskoj uniji.
Moderno oružje
Obećao je da će braniti svoju zemlju bez obzira na to dobije li stotine modernog oružja ili samo 5000 kaciga, što je bila očita provokacija na obećanu podršku Njemačke. Zapadni čelnici okupljeni u hotelu Bayerischer Hof tog su dana zadržali tračak nade da će rat biti izbjegnut, prisjetio se ovih dana predsjedavajući konferencije Christoph Heusgen, ali mnogi su u sebi mislili da će Vladimir Putin napasti Ukrajinu, i trebat će samo nekoliko dana da ruski tenkovi zauzmu Kijev i da njegovi generali strpaju Zelenskog u zatvor.
Godinu dana kasnije, nakon desetaka tisuća ubijenih na bojnom polju i dodatnih 1000 održanih govora, Zelenski se obratio istoj publici svjetskih čelnika i diplomata, ovaj put putem videa. Lice mu je bilo ispijenije, glas grublji, a prošlogodišnje odijelo zamijenjeno sada već poznatom borbenom uniformom, ali njegov status je promijenjen hrabrošću koju je njegova zemlja pokazala. Ipak, mnoga pitanja koja je postavio o obvezama Zapada prema Ukrajini i budućoj sigurnosnoj arhitekturi Europe ostala su ponovno bez odgovora.
U ovotjednom govoru Zelenski je zatražio brže odluke o sankcijama Rusiji i oružju za Ukrajinu, rekavši da je Vladimir Putin jedini dobitnik odgađanja. Upozorio je da bi prevrtljivost mogla dovesti do gušenja Moldavije i ostvarenja iranskih nuklearnih ambicija jer bi Rusija prebacila obogaćeni uran u Teheran. Kao rezultat toga, rat u Ukrajini bio je jednako povezan s mirom na Bliskom istoku kao i u Europi. Na kraju, inzistirao je na tome da Ukrajina mora postati punopravna članica EU i NATO-a, na što je mu je njemački kancelar Olaf Scholz dao nadu riječima kako "svatko tko može isporučiti takve borbene tenkove trebao bi to stvarno učiniti sada."
Brže odluke
Ali, kako su primijetili izvjestitelji londonskog The Guardiana, Zelenski nije bio glavna zvijezda u Münchenu. Stvarno provokativan nastup imao je francuski predsjednik Emmanuel Macron, koji je počeo s nabrajanjem četiriju jasnih poraza koje je Putin već pretrpio. Rat koji je počeo Putin ispao je dug, a ne brz; nije obrambeni, nego je neokolonijalni; nije strateški predvidio događaje, nego je uvukao Švedsku i Finsku u orbitu NATO-a, i nije povećao prestiž Rusije, već je stvorio nepovjerenje prema njoj. Macron je također skrenuo pažnju na izglede za skore pregovore, rekavši da Europa mora biti spremna na produljeni sukob. "U ovom trenutku još nije došao čas dijaloga jer je Rusija izabrala rat i počinila ratne zločine. Rusija ne može i ne smije dobiti ovaj rat, a ruski napad mora propasti", apelirao je francuski predsjednik.
Priznao je neke osobne pogrešne procjene, rekavši: "Prije godinu dana razgovarao sam s Putinom i on me uvjerio da Wagnerova skupina vojnika plaćenika nema nikakve veze s njim, a ja sam to prihvatio. Danas vidimo da je Wagnerova skupina uključena u ruski rat protiv Ukrajine. Postao je novi mafijaški alat koji se koristi za stvaranje zločina i nepravde." Macron je upozorio i da Zapad gubi zemlje Trećeg svijeta i da nije učinio dovoljno da odgovori na optužbe o dvostrukim standardima, uključujući i nedovoljno brzo pomaganje siromašnijim zemljama s cjepivima protiv covida. Jedan od načina da se riješi njihova zabrinutost jest reforma UN-a, pogotovo jer je stalna članica Vijeća sigurnosti pokušala uništiti Povelju UN-a, rekao je.
Brojne kritike
Macron je zatim istaknuo da ni Europa niti Rusija nisu dobro probavile kraj hladnog rata. Inzistirajući na tome da ne pruža opravdanje za rusku agresiju, ustvrdio je da Zapad jednostavno nije mogao pobjeći izazovu pronalaženja načina da se nosi s uglavnom neobnovljenom Rusijom ili njezinim narodom. "Ne vjerujem ni sekunde u promjenu režima u Rusiji. Kada čujem da se puno ljudi zalaže za promjenu režima, samo bih ih pitao za koju promjenu, tko je sljedeći i kako to provesti? Proteklih desetljeća doživjeli smo promjenu režima mnogo puta i to je bio potpuni promašaj." Dodao je da je pitanje "kako iskriviti i stvoriti" trenutačnu nesavršenu ravnotežu, dopuštajući Rusiji da izgradi nešto održivo za sebe, no i priznao da je prerano formulirati što bi ova nagodba mogla sadržavati.
"Macron je naišao na brojne kritike zbog svojih inicijativa koje su ponekad bile u pogrešnom trenutku i očite vjere u svoju sposobnost da ukroti Putina. Nedvojbeno je da je nešto od onoga što predlaže previše fokusirano na Francusku, ali nakon razdoblja u kojem je djelovao neobično ravnodušno, čini se da je barem spreman ponovno pokušati preuzeti kormilo", prognozira The Guardian.