IDEJA ELIZABETH WARREN

ŽENA KOJU MNOGI PRIŽELJKUJU ZA PREDSJEDNICU SAD-a IMA PLAN ZA SUŠTINSKU PROMJENU KAPITALIZMA Evo kako bi ona obuzdala korporativnu pohlepu

 
Elizabeth Warren
 Profimedia, Zuma Press - News

Američka senatorica iz Massachusettsa Elizabeth Warren, za koju se šuška da bi mogla biti kandidatkinja Demokratske stranke na predsjedničkim izborima 2020. godine, predstavila je nove zakonodavne planove kojima je cilj obuzdati velike korporacije, preraspodijeliti bogatstvo i dati veće pravo glasa zaposlenicima i lokalnim zajednicama.

Senatorica Warren predstavila je novi zakonski prijedlog pod nazivom Zakon o odgovornom kapitalizmu, koji podrazumijeva da korporacije s godišnjim prihodima iznad milijardu dolara moraju pribaviti saveznu povelju o korporativnom građanstvu. Ta povelja nalagala bi korporativnim direktorima da prilikom donošenja odluka uzmu u obzir interese svih relevantnih dionika, što dakako podrazumijeva doničare, ali pritom i kupce, zaposlenike, te lokalne zajednice u kojima kompanija posluje.

Zaposlenici velikih korporacija mogli bi birati najmanje 40 posto upravnog odbora, a pod obuhvat novih pravila ušlo bi oko 3.500 američkih kompanija čijim se dionicama trguje na burzi, te stotine drugih privatnih kompanija.

Općenito, namjera novog zakona je promijeniti američku poslovnu kulturu, koja je posljednjih nekoliko desetljeća ukopana u paradigmu "služenja dioničarima", čime je profit postao isključiva motivacija poslovanja i opravdanje za sve dubiozne postupke korporativnih uprava. Birajući između brige za zdravlje kupaca i osiguravanja dobre prodaje svog proizvoda, korporativni menadžer do sada nije bio u stvarnoj dvojbi.

Kad bi direktor stavio na stranu profitni interes dioničara posvećujući se nekim drugim ciljevima, poput zaštite okoliša ili stabilnosti lokalne zajednice, bilo bi to kao da opkrada kompaniju čijim primarnim interesima (profit!) treba služiti. Ukoliko će zatvaranje tvornice i premještanje proizvodnje u zemlje s manjim troškom plaća dovesti do još većih profita, tada će na to korporativni menadžer gledati kao na ispravan potez.

Novi zakon vratio bi odnose u etičke okvire društvene odgovornosti kakvi su vladali u desetljećima nakon 2. svjetskog rata. Ta je tradicija prekinuta trenutnom verzijom američkog kapitalizma, kakvu je 1970. konceptualizirao Milton Friedman člankom u New York Times Magazineu pod paradigmatskim naslovom 'Društvena odgovornost biznisa je da poveća svoje profite'.

Takva filozofija dovela je do situacije da su velike kompanije 93 posto svojih prihoda u razdoblju od 2007. do 2016. posvetile dioničarima, što je enormna promjena u odnosu na rane 1980-e, kada su dioničari dobivali manje od pola prihoda kompanija, dok je ostatak išao na podmirivanje zaposlenika i druge prioritete.

"Realne plaće su stagnirale čak i kad je produktivnost nastavila rasti. Radnici ne dobivaju što su zaradili", zapisala je senatorica Warren u članku objavljenom u Wall Street Journalu.

Bivša profesorica prava na Harvardu, među najcitiranijim pravnim stručnjacima na području trgovačkog prava prije nego što se počela baviti politikom, očito zna što govori.

Njezina ideja je da ukoliko korporacije žele imati zakonska prava osoba, onda se moraju i ponašati poput građana koji ispunjavaju svoj dio društvenog ugovora, a ne poput sociopata kojima je profitabilnost jedina obaveza.

Neki analitičari zaključuju da prijedlog Elizabeth Warren ide ne toliko prema okončanju nejednakosti, koliko ide za spašavanjem kapitalizma.

Kritičari iz poslovnih krugova pak smatraju da bi novo zakonodavstvo donijelo preveliku kontrolu vlade nad kompanijama, kako je rečeno u jednoj emisiji Fox Businessa.

Steve Forbes, predsjednik uprave Forbes Media i propali predsjednički kandidat, tim povodom kazao je da bi zakonski prijedlog doveo do "stagnacije".

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
29. studeni 2021 05:56