Ukrajina i Rusija počinju u utorak novi krug pregovora pod pokroviteljstvom Sjedinjenih Država. Ovaj put se pregovori održavaju u Ženevi, nakon što su prethodni krugovi u Abu Dhabiju zapeli na pitanju teritorijalne kontrole i sigurnosnih jamstava, dviju ključnih točaka prijepora. Washington odbija dati dugoročna sigurnosna jamstva Kijevu dok se ne postigne širi sporazum s Moskvom, a Rusija i dalje inzistira na punoj kontroli nad Donbasom i odbacuje prisutnost zapadnih snaga u Ukrajini.
Ruski gubici nadmašuju novačenje
Predsjednik Volodimir Zelenski je uoči sastanka ponovio da je spreman održati izbore što je prije moguće, rekavši da ako već nije moguće dvomjesečno primirje, a onda barem osigurati "mnogo dana" za sve pripreme. No, također kaže da svaki sporazum o sigurnosnim jamstvima mora prethoditi sporazumu o prekidu vatre. Ukrajinski čelnik ističe da je pristajanje na teritorijalne ustupke agresoru velika pogreška koju će zemlja platiti za pet godina nakon što Rusija obnovi svoju vojsku.
Tri koraka do mira u Ukrajini - i sve mora biti gotovo u lipnju
"To je bila velika pogreška na samom početku, još 2014. godine. A i prije toga, tijekom napada i okupacije dijelova Gruzije. I čak prije toga, kada je Čečenija bila okupirana, uz potpuno razaranje i milijun žrtava, poginulih i ranjenih. Ne želim biti predsjednik koji će ponoviti pogreške svojih prethodnika. Putina se ne može zaustaviti poljupcima ili cvijećem", poručuje Zelenski. Istodobno Ukrajinu i dalje trese korupcijska afera Midas. U nizu smjena posljednji je razriješen ministar energetike German Galuščenko koji je uhićen dok je pokušavao pobjeći iz zemlje.
Ako Rusija i dalje inzistira na maksimalističkim zahtjevima, što onda pokušava postići ovim pregovorima u Ženevi? Institut za proučavanje rata skreće pozornost na izjavu zamjenika predsjednika Odbora za obranu ruske Dume Alekseja Žuravljeva, a koja otkriva da Moskva koristi diplomaciju kao alat za postizanje strateških ciljeva ako ih već ne uspijeva postići vojnim putem.
Konkretno, Žuravljev, kojeg ISW naziva "megafonom za istinske diplomatske i vojne ciljeve Kremlja", kaže da Rusija "neće biti zadovoljna" samo ukrajinskom predajom Luhanske, Donecke, Zaporiške i Hersonske oblasti, nego je potrebno i da Kijev promijeni sadašnje navodno "rusofobno" i "neonacističko" vodstvo.
Drugim riječima, Rusija pokušava koristiti pregovore kako bi dobila strateške ustupke koji će oslabiti Ukrajinu i smanjiti utjecaj Zapada u regiji. Odnosno, neće se zadovoljiti sve dok u Kijevu na vlasti ne bude proruska vlada koja provodi prorusku politiku. Rusija ponovno spominje uspostavljanje "privremene uprave" u Ukrajini pod okriljem UN-a i drugih zemalja kako bi se ondje održali izbori, opisujući to kao jedan od mogućih načina za daljnji napredak mirovnog procesa.
Podsjetimo, tu je ideju Putin proljetos zagovarao, ali ju je SAD odbio rekavši da je upravljanje Ukrajinom određeno njezinim Ustavom i narodom zemlje. Čini se da u nedostatku novih prijedloga Rusija počinje reciklirati stare, sve samo kako bi zadržala privid otvorenosti za mir, a zapravo joj je cilj otežati razgovore. Istodobno, Kremlj ne odbija vojni scenarij ako diplomatski put ne poluči željeni rezultat.
Državni tajnik Marco Rubio na Münchenskoj je sigurnosnoj konferenciji govorio o velikom broju mrtvih ruskih vojnika. "Teško je reći da ijedna strana pobjeđuje", priznao je Rubio. Možda još zanimljivija je izjava britanskog ministra obrane Johna Healeya koji je rekao za Bloomberg da se Rusija sve više oslanja na strane borce jer gubici na bojištu nadmašuju novačenje, pogotovo u posljednja dva mjeseca kad je Ukrajina nanijela više žrtava nego što ih Moskva uspijeva nadoknaditi.
Zaoštravanje ruskog stava
U Kijevu procjenjuju da bi, počne li Rusija gubiti oko 50 tisuća vojnika mjesečno (sad ih gubi između 30 i 35 tisuća), Vladimir Putin mogao biti prisiljen na još jednu nepopularnu mobilizaciju. Ipak, kad se pogleda stanje na terenu, ne čini se kao da Kremlj zabrinjavaju te brojke, barem ne zasad. Ruske snage nastavljaju ograničen napredak na istoku Ukrajine, uz istodobno pojačane raketne i napade dronovima na civilnu infrastrukturu. Zelenski je također upozorio da se, prema obavještajnim podacima, Rusija priprema za novi masovni udar te je pozvao na dodatne mjere zaštite.
Putinu se događa ‘savršena oluja‘, neće je još dugo moći skrivati
Rusku delegaciju u Ženevi predstavljat će predsjednički pomoćnik Vladimir Medinski. Kyiv Post naglašava da povratak Medinskog signalizira potencijalno zaoštravanje stava Moskve tijekom pregovora. Ukrajinci ga zovu "pseudopovjesničar" i podsjećaju na njegovu beskompromisnu retoriku tijekom pregovora 2022. u Istanbulu. Prije su američki dužnosnici sugerirali da bi sudjelovanje Medinskog moglo otežati napredak u razgovorima.
Cilj je otežati razgovor
Ponovno slanje Medinskog na pregovore moglo bi biti još jedan signal da Moskva nastoji dodatno otežati tijek razgovora. Rubio je poručio da Washington nije siguran je li Moskva doista spremna okončati rat. "Ne znamo pod kojim je uvjetima Rusija spremna završiti rat, niti možemo li pronaći okvir koji bi bio prihvatljiv i Ukrajini i Rusiji", izjavio je američki državni tajnik.
Uz Medinskog, u ruskom izaslanstvu su i zamjenik ministra vanjskih poslova Mihail Galužin te šef vojne obavještajne službe Igor Kostjukov. Ukrajinsku stranu predvodi tajnik Vijeća za nacionalnu sigurnost i obranu Rustem Umerov.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....