Arbeit macht frei (u prijevodu „Sloboda kroz rad"). Regina Sluszny prolazi svojim invalidskim kolicima kroz željezna vrata koja označavaju ulaz u nekadašnji glavni logor Auschwitz I. „Osjećam hladnoću, izvana i iznutra“, kaže 87-godišnja Židovka gledajući prema sivom horizontu, piše Deutsche Welle.
Koliko je puta već bila ovdje? Šest, sedam, možda osam puta, procjenjuje. I svaki put joj kroz glavu prolaze iste misli: „Mislim na obitelj svog supruga. Ovdje je izgubio sedmero voljenih. Poslani su izravno u plinske komore i ubijeni.“
Regina Sluszny doputovala je u Poljsku s izaslanstvom Europske židovske udruge (EJA), organizacije koja zastupa interese židovskih zajednica i redovito organizira konferencije o židovskom životu te posjete nekadašnjim koncentracijskim logorima.
Ove je godine organizacija 9. i 10. studenoga u Krakov i Auschwitz pozvala predstavnike politike i židovskih zajednica. Termin je namjerno odabran kako bi se poklopio s godišnjicom nacističkih pogroma iz studenoga 1938., koji se smatraju važnim korakom na putu prema Holokaustu. Moto skupa glasi: „Odati počast prošlosti, osigurati budućnost“. Kao i brojni drugi sudionici, i Regina Sluszny strahuje da se užasi Šoe u Europi polako zaboravljaju.
Perzijsko-židovske veze
Među međunarodnim predstavnicima iz vjerskih i političkih krugova ove je godine bio i počasni gost Reza Pahlavi, sin posljednjeg iranskog šaha koji živi u egzilu i jedan od najpoznatijih protivnika Islamske Republike Iran. Europska židovska udruga dodijelila mu je priznanje za angažman u borbi protiv antisemitizma.
Primajući nagradu, Pahlavi je podsjetio na povijesne veze između perzijskog i židovskog naroda te pozvao demokratske države da zajednički djeluju protiv represije i ideološkog ekstremizma. Vodstvo u Teheranu optužio je da želi „dovršiti ono što je Hitler započeo“.
Strah na vlastitom kućnom pragu
Razgovori sa sudionicima skupa u Krakovu pokazuju da za prepoznavanje rastuće mržnje prema Židovima nije potrebno gledati prema Iranu. Dovoljan je pogled u vlastito susjedstvo.
Francuske vlasti zabilježile su tijekom 2025. ukupno 1320 antisemitskih incidenata. Iako je to manje nego 2024., broj je i dalje približno trostruko veći nego 2022. godine. U Njemačkoj je broj policijski evidentiranih antisemitskih kaznenih djela porastao s 2641 u 2022. na 6236 u 2024. te 6548 u 2025. Brojne europske institucije i službe za prijavu incidenata nakon 7. listopada 2023. registrirale su znatan rast antisemitskih slučajeva.
Za Ellen van Praagh, predsjednicu Interprovincijskog rabinata u Nizozemskoj, 7. listopada 2023. predstavlja prekretnicu. U terorističkom napadu radikalno islamističkog Hamasa na Izrael, u kojem je ubijeno oko 1200 ljudi, a više od 250 osoba odvedeno u Pojas Gaze, izgubila je i člana svoje obitelji.
„Moja obitelj živi u Nizozemskoj još od 16. stoljeća. A sada mi govore da odem“, kaže van Praagh. Nakon napada, tvrdi, društvena se klima u Nizozemskoj ozbiljno promijenila. Kao Židovka ondje se više ne osjeća sigurno. „Mi Židovi odgovaramo za postupke Izraela.“
Nakon terorističkog napada Izrael je pokrenuo veliku vojnu operaciju u Pojasu Gaze. Prema navodima lokalnih zdravstvenih vlasti, od početka rata ondje je poginulo više od 74.000 ljudi.
„Želimo živjeti u slobodi“
Kao i mnogi drugi sudionici simpozija, van Praagh kaže da sve više gubi povjerenje u političke institucije. Smatra da je izraz „Nikad više“ postao isprazna fraza koja je sve manje povezana sa svakodnevnim životom Židova u Europi. Židovske zajednice, kaže, danas se moraju štititi iza visokih zidova, a svakodnevne sigurnosne mjere ograničavaju njihov život. „To nije ono što želimo. Želimo živjeti u slobodi.“
I rabin Menachem Margolin, predsjednik Europske židovske udruge, poziva europske političare da preuzmu veću odgovornost. Zahvalan je na podršci bez koje bi židovski život u Europi teško bio moguć, ali upozorava da se zakoni kojima se štite Židovi često ne provode u praksi. Po njegovim riječima, mnogi izbjegavaju antisemitizam nazvati pravim imenom kada to postane politički neugodno. „Auschwitz nije počeo plinskim komorama, nego riječima.“
Sjećanje u Birkenauu
U Auschwitzu je Regina Sluszny s izaslanstvom stigla do spomenika u Birkenauu. Koncentracijski i logor smrti Auschwitz, koji je uspostavila nacistička Njemačka, postao je simbol Holokausta. Nacisti su ondje ubili oko 1,1 milijun ljudi, među njima približno milijun Židova. Većina žrtava ubijena je upravo u Birkenauu.
Izaslanstvo je ondje odalo počast žrtvama nacističkih pogroma od 9. i 10. studenoga 1938. Tada su nacisti palili sinagoge, uništavali židovske trgovine i stanove te ubijali Židove. Oko 30.000 židovskih muškaraca deportirano je u koncentracijske logore.
Ljudi poput Regine danas su rijetkost. Većina preživjelih žrtava Holokausta u međuvremenu je preminula. Regina je spašena zahvaljujući bračnom paru koji ju je kao dvogodišnje dijete primio 1942. godine, dok su njezini roditelji i dvojica braće bježali pred nacistima i skrivali se.
Već više od 40 godina učenicima prenosi svoju životnu priču kako bi dala osobni doprinos borbi protiv zaborava. Za nju je „Nikad više“ obećanje koje se mora održati. U suprotnom, kaže, pretvorit će se u laž.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....