Klimatske promjene učinile su porast temperature konstantom. Znanstvenici s Kemijskog instituta u Ljubljani, koji razotkrivaju mitove o klimatskim promjenama, imaju dobre i loše vijesti. Dobra je vijest da sve manje ljudi poriče te promjene, ali loša je vijest da se pronalaženje rješenja čini izuzetno teškim, piše 24ur.
Ekstremni vremenski uvjeti koji sve češće pogađaju regiju potvrđuju predviđanja znanstvenika koja godinama zvuče poput upozorenja na koja se premalo obraćala pažnja.
Desetljećima govorimo da moramo izbjeći posljedice globalnih promjena. Danas možemo reći da je prvi vlak već otišao. Posljedice su tu i neizbježne su.
„Do sredine stoljeća razina Jadranskog mora porast će za 20-30 centimetara. Bit će 30 puta više poplava obale“, objašnjava dr. Matjaž Ličen iz Agencije Republike Slovenije za okoliš (Arso).
Pa, kad bi se radilo samo o razini mora, mogli bismo puno toga napraviti, graditi nasipe na primjer. Ali problem je što te promjene znače i mnoge druge probleme.
Više temperature, jače oluje, suše, migracije, objašnjavaju iz Arsoa.
PROČITAJTE VIŠE Meteorološki scenarij koji je do jučer bio nemoguć. Ravnatelj DHMZ-a tvrdi: ‘Kako sad stvari stoje, idemo prema tome‘
Mnogi računaju na nove izume koji će nas spasiti, kako bismo mogli živjeti kao danas, samo na temelju novih energija, ali tehnologija se ne mijenja preko noći, a cijeli svijet si je ne može priuštiti, naglašava Arso.
Nitko ne govori o promjeni ekonomskog modela, naglašava dr. Lučka Kajfež Bogataj. To je uzrokovao model rasta.
„Sve dok je pad BDP-a za pola posto razlog za paniku, zaboravimo da će zemlje zapravo išta poduzeti. Buduće generacije, kažu, trebale bi početi razmišljati drugačije nego mi.“
Kako za 24ur naglašava Andrej Lukič s Fakulteta društvenih znanosti u Ljubljani: „Predodžbe ljudi o tome što je kvaliteta života morat će se promijeniti. Nije potrebno imati više, nego živjeti u dobrom okruženju.“
Komentari
0