Rusija bi uskoro mogla proizvoditi tri puta više topničkog streljiva od SAD-a i Europe, što bi joj dalo golemu prednost u ratu u Ukrajini.
Prema procjenama obavještajnih službi država članica NATO-a, Rusija proizvodi oko 250.000 komada topničkog streljiva mjesečno, odnosno oko tri milijuna godišnje. S druge strane, SAD i Europa imaju kapacitet proizvesti oko 1,2 milijuna komada streljiva godišnje.
Rusija trenutačno ispaljuje oko 10.000 granata dnevno, a Ukrajina u jednom danu raspolaže s oko 2000 granata. Od početka rata zapadni saveznici dali su Ukrajini brojne visokosofisticirane sustave, ali vojni analitičari smatraju da će u ratu pobijediti ona strana koja ispali više topničkih granata.
"Pitanje broj 1 koje trenutačno promatramo je streljivo, točnije topničke granate, jer tu Rusija doista ostvaruje značajnu prednost u proizvodnji i na bojnom polju", rekao je za CNN dužnosnik NATO-a. Nadmoćna opskrba topničkim granatama omogućila je ruskim oružanim snagama da u veljači zauzmu važan ukrajinski grad Avdiivku.
Ruske tvornice rade 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu, u rotirajućim 12-satnim smjenama. Oko 3,5 milijuna Rusa zaposleno je u sektoru obrane, dok je prije početka sveobuhvatne invazije radilo oko dva milijuna ljudi. Rusija također masovno uvozi streljivo. Iran je prošle godine poslao Moskvi najmanje 300.000 topničkih granata, a Sjeverna Koreja je u Rusiju otpremila najmanje 6700 kontejnera s milijunima komada streljiva.
Rusija također svaki mjesec proizvodi između 115 i 130 raketa dugog dometa te od 300 do 350 jurišnih bespilotnih letjelica. Najveći izazov za Kremlj bila je proizvodnja tenkova i drugih oklopnih vozila jer su tenkovi koje Rusija koristi većinom zapravo stariji modeli koji su obnovljeni. Premda Rusija trenutačno ima oko 5000 tenkova u skladištu, velik postotak se ne može obnoviti i dobri su samo za kanibaliziranje, odnosno kao izvor rezervnih dijelova.
Ruski ministar obrane Sergej Šojgu rekao je u prosincu da Rusija proizvodi 17,5 puta više streljiva, 17 puta više dronova i 5,6 puta više tenkova nego prije rata.
Međutim, zapadni obavještajni dužnosnici ne očekuju da će Rusija kratkoročno ostvariti velike dobitke na bojnom polju te ističu kako postoje očita ograničenja ruske proizvodnje, odnosno smatraju da će ruske tvornice vjerojatno dosegnuti vrhunac u sljedećoj godini.
Pojedini zapadni dužnosnici izrazili su sumnju u podatke o ruskoj vojnoj proizvodnji, tvrdeći da prikrivaju izazove, uključujući nedostatak radne snage i pad kvalitete oružja. Smatraju kako porast ruskog naoružanja neće biti održiv jer rat crpi resurse i čini Rusiju ovisnom o pomoći njezinih saveznika kao što su Kina, Iran i Sjeverna Koreja. "Rusija je impresivno uspjela povećati proizvodnju u mnogim obrambenim sektorima. Ali, bio bih vrlo sumnjičav kad bi Rusija mogla nastaviti tim tempom. Stagnirat će", izjavio je za The Wall Street Journal Oscar Jonsson, istraživač pri Švedskom sveučilištu obrane.
Zavidna brojka od tri milijuna metaka godišnje također bi mogla biti zavaravajuća jer je većina streljiva u lošem stanju, ističu analitičari britanskog think tanka RUSI. Osim toga, ruskom vojnom i obrambenom sektoru trenutačno nedostaje oko dva milijuna radnika. Mnoge su tvornice pokrenule proizvodnju 24/7, što je dovelo do svađa između poslodavaca i radnika.
Rusija vjerojatno može održati svoje ratne napore u sadašnjem opsegu još dvije do pet godina, smatra jedan visoki dužnosnik NATO-a. Dvije europske vojno-obavještajne agencije također drže da Rusija može proizvesti dovoljno oružja da izdrži ovaj tempo ratovanja još nekoliko godina.
U međuvremenu je Francuska pretekla Rusija po pitanju izvoza oružja. Prema posljednjoj analizi transfera oružja Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu (SIPRI), Francuska je između 2019. i 2023. povećala svoj udio na izvoznom tržištu na 11 posto u usporedbi sa 7,2 posto u prethodnom razdoblju, zahvaljujući prodaji Rafalea Indiji, Egiptu i Kataru.
Najveći gubitnik bila je Rusija koja bilježi globalni pad izvoza oružja s 21 na oko 11 posto. Francuska je sada na drugom mjestu na listi najvećih svjetskih izvoznika oružja, odmah iza SAD-a čiji je udio u globalnom izvozu oružja porastao s 34 na 42 posto.