Geopolitičke podjele između Moskve i Pekinga s jedne strane te Washingtona i Bruxellesa s druge strane intenzivirale su se nakon Putinove sveobuhvatne invazije na Ukrajinu. No, za islamističke militante takve distinkcije ne postoje.
Stručnjaci za terorizam u analizi za Wall Street Journal ističu kako je Rusija dugo bila na nišanu Islamske države, a nedavni pokolj u Moskvi signalizira njezinu sposobnost da se etablira u snažnu globalnu terorističku mrežu i aktivira pristaše u svim dijelovima svijeta.
"Strategija Islamske države je izvoditi napade koji su rjeđi, ali spektakularniji. Privlačeći globalnu pozornost velikim napadima, grupa nastoji propagirati sliku otpornosti i snage potencijalnim sljedbenicima. Islamska država je u stanju pronaći pravi trenutak za svoje napade i strpljivo čekati pravu priliku", kaže Riccardo Valle, direktor istraživanja Khorasan Diarya, nezavisne medijske platforme koja istražuje džihadističke skupine.
"Konkurencija velikih globalnih sila je živa i zdrava, ali uopće nije važna za Islamsku državu. Iako vidimo da postoje velike podjele između Pekinga, Moskve i Washingtona, oni [islamisti] na sve nas gledaju kao na metu. Ovo je transnacionalna prijetnja", ističe Colin Clarke, direktor sektora istraživanja u Soufan Group, konzultantskoj tvrtki koja proučava terorističke prijetnje.
Iako Islamska država nije precizirala koji od njezinih ogranaka stoji iza napada u Rusiji u petak navečer, američki dužnosnici tvrde da je za napad odgovorna podružnica Islamska država-Khorasan (ISIS-K). Khorasan je drevni islamski izraz za regiju koja se sastoji od današnjeg Afganistana, Turkmenistana i manjeg dijela Irana. Nakon poraza Islamske države u Siriji i Iraku, ISIS-K postaje jedna od najvažnijih preostalih podružnica, uz ogranak u zapadnoj Africi gdje drži teritorij i gdje ruski plaćenici igraju istaknutu ulogu u jačanju vlada zemalja poput Malija.
Nasilje Islamske države u Rusiji "u skladu je s nedavnim porastom zavjera diljem Zapada i njezinim ponovnim fokusom na vanjske operacije", rekao je Lucas Webber, suosnivač Militant Wirea.
Islamisti zamjeraju Rusiji okupaciju Afganistana 1980-ih i gušenje autonomije Čečenije u prvim godinama vladavine predsjednika Vladimira Putina. Još važnija je potpora koju Rusija nastavlja pružati režimu predsjednika Bashara al-Assada u Siriji. Ruska paravojna skupina Wagner je između ostalog odigrala važnu ulogu u protjerivanju Islamske države iz sirijskog grada Palmire 2017. godine.
"Razlog zašto su u Rusiji je ruska uloga u Siriji", rekao je Rasul Bakhsh Rais, profesor političkih znanosti na Sveučilištu Lahore u Pakistanu.
Od 2022. Islamska država nastoji iskoristiti Putinovu invaziju na Ukrajinu za regrutiranje novih članova, posebno pozivajući čečenske muslimane koji se bore za Rusiju i krimske Tatare i čečenske muslimane koji se bore na ukrajinskoj strani da se ne miješaju u rat među "nevjernicima" i da se umjesto toga pridruže Islamskoj državi.
Broj radnika u Rusiji iz srednje Azije, posebice iz Tadžikistana, Uzbekistana i Kirgistana, također raste u posljednje dvije godine zbog manjka radne snage izazvanog ratom u Ukrajini. Srednjoazijski migranti često gotovo uopće ne govore ruski jezik, a policija redovito pretresa gradilišta na kojima rade i spavaonice u kojima spavaju te ih zlostavlja i tjera da se pridruže ruskoj vojsci u ratu u Ukrajini.
"Stav policije i državnih tijela u Rusiji prema tim migrantima definitivno donekle pridonosi njihovoj radikalizaciji i ekstremizmu. To izaziva mnogo bijesa", zaključuje Kadir Toktogulov, bivši veleposlanik Kirgistana u Washingtonu.