Naftom bogati Azerbajdžan planira Dubaiju oteti teško stečenu titulu - onu mjesta u kojem se nalazi najviša zgrada na svijetu.
Grad na jezeru
Naime, u sklopu, tvrde azerbajdžanski investitori, najskupljeg svjetskog projekta - “grada” koji bi trebao niknuti na 50-ak, ljudskom rukom napravljenih, otoka u Kaspijskom jezeru nedaleko od glavnoga grada Bakua (od čega će šest biti povezano sa 19 mostova) planira se sagraditi i najviši neboder na svijetu. Novi nositelj titule dosezat će visinu od čak 1051 metra i biti 27 posto “bliže nebu” od trenutnog prvaka - Burj Kalife u Dubaiju. Izgradnja megalomanskog projekta azerbajdžanske tvrtke Avasta Concern, teškog 100 milijardi dolara, počet će 2014. godine, a samog nebodera, u kojem će biti poslovni centar, 2015. Na njegovu izgradnju utrošit će se dvije milijarde dolara.
No, trebamo li se zbog toga veseliti ili brinuti?
Nezdrava povezanost
Naime, iako spomen gradnje neke megalomanske građevine asocira na ekonomski prosperitet, novo izvješće Barclays Capitala pokazuje suprotno - gradnja urnebesno visokih zgrada definitivno je povezana s ekonomskim stanjem, ali uvijek uz pojavu financijske krize i ekonomski pad.Dakle, ako uzmemo u obzir izvješće, imamo razloga za brigu.
“Postoji nezdrava povezanost između izgradnje najviše zgrade na svijetu i pojave financijske krize”, tvrdi se u izvješću u kojem se ispituje povezanost između gradnje 18 najviših zgrada u proteklih 150 godina i 10 najvećih recesija u istom razdoblju.
Naftni šok
Autor zanimljivog, ali i zabrinjavajućeg izvješća, Andrew Lawrence, govori da je obrazac, od pojave prvog nebodera u New Yorku 1870-ih do izgradnje Burj Kalife u Dubaiju, uvijek bio isti - gradnja najvišeg nebodera redovito je bila popraćena ekonomskim slomom. Postoji mnoštvo primjera.
Empire State Building u New Yorku dovršen je 1931., u doba Velike depresije. Burj Kalifa je dovršen 2010., u isto vrijeme kad je emirat došao na sam rub financijske propasti. Isto je bilo i s nekadašnjim Sears Towerom u Chicagu. Izgrađen je 1973., kad se naftni šok poklopio s krhkim ekonomskim stanjem i odveo SAD i svijet u recesiju. Idući primjer je Petronas Tower u Kuala Lumpuru. Završen je 1998., nakon čega je uslijedila ekonomska kriza u toj regiji koja je izazvala kolaps azijskih valuta.
Jeftini krediti
Isto je i s Britanijom, unatoč činjenici da njeni neboderi nisu u rangu s onima kakvi niču u Aziji, SAD-u ili na Bliskom istoku. Britanski divovi, Tower 42 i 25 Old Broad Street, dovršeni su neposredno prije recesije početkom 1980-ih. 25 Old Broad Street nosio je titulu najvišeg u Britaniji do dovršetka One Canada Squarea, čijih je 50 katova najavilo recesiju početkom 1990-ih. Ta bi titula ove godine (kad se svijet i dalje hrva s posljedicama ekonomske krize) trebala prijeći u ruke “Sharda”, koji će biti najviša zgrada u Europskoj Uniji.
Lawrence ima objašnjenje za taj fenomen. Prema njegovu mišljenju, građevinski sektor, ponukan ekonomskim boomom i mogućnošću da dobije povoljne kredite, kreće u gradnju megalomanskih projekata. U trenutku njihova dovršetka realnost kuca na vrata i dolazi naplata.
Na redu su Kina i Indija
- Najviše zgrade na svijetu jednostavno su posljedica šireg booma u gradnji nebodera, koji reflektira rašireno pogrešno raspoređivanje kapitala i nadolazeću ekonomsku korekciju - tvrdi.
Ako se taj obrazac nastavi, u najvećim će problemima u budućnosti biti Kina i Indija. Prema izvješću, Kina će postati dom više od polovice od 124 nebodera čiji se završetak predviđa u idućih šest godina. Time će broj takvih divova na svom teritoriju povećati za čak 87 posto.
Isto je i s Indijom, koja će u idućih pet godina broj zgrada viših od 240 metara povećati s dvije na 16.